OSIJEK, 26. lipnja (Hina) - Hrvatski i mađarski šumarski znanstvenici sastali su se danas u Osijeku radi zajedničkog rada na projektu očuvanja šumskog genofonda te suradnje dviju država na tom području.
OSIJEK, 26. lipnja (Hina) - Hrvatski i mađarski šumarski
znanstvenici sastali su se danas u Osijeku radi zajedničkog rada na
projektu očuvanja šumskog genofonda te suradnje dviju država na tom
području.#L#
U osječkoj Upravi šuma primio ih je upravitelj mr. Pavle Vratarić,
koji je istaknuo da je na prostoru Slavonije i Baranje 65 hektara
rasadničkih površina. U višnjevačkom rasadniku nalazi se 1.500.000
stabala jednogodišnjeg hrasta lužnjaka i 500.000 dvogodišnjeg. Uz
bogati klonski arhiv sa 30-ak klonskih arhiva topola i 37 klonova
vrbe, Hrvatske šume su pokazale "da se brinu za očuvanje toga fonda"
- istaknuo je.
Organizator susreta je Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski
fakultet Zagreb, te Mađarski šumarski institut iz Budimpešte.
Ovoga tjedna mađarski će znanstvenici boraviti, osim u Osijeku, u
Vinkovcima, Požegi, Kutjevu, Čaglinu i Zagrebu.
Mađarski šumarski institut zadužen je za kontrolu rasadničke
proizvodnje šumskih sadnica, sjemenskih sastojaka, klonskih
sjemenskih plantaža i uvoza i izvoza šumskog reprodukcijskog
materijala. "Želimo se informirati u Hrvatskoj kako se rješavaju ta
pitanja jer je Hrvatska poznata po toj proizvodnji", kazao je dr.
Istvan Bach, voditelj mađarskog nacionalnog šumarskog instituta.
Dodao je kako je to "prvi korak ka uspostavi bilateralnih odnosa o
čemu se konkretan dogovor treba obaviti u petak u Zagrebu".
Ocijenio je da je to zajednički put ulaska u Europsku uniju jer je
upravo briga za očuvanje šuma "u vremenu globalne ekološke
ugroženosti iznimno važna".
Davorin Kajba, voditelj Katedre za genetiku na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, naglasio je kako je "Hrvatska jedinstvena u svijetu po
autohtonim crnim topolama u podunavskim ritskim šumama, a čiji se
klonski arhiv nalazi na prostoru Uprave šuma u Osijeku, u Dardi i u
Višnjevcu". Naš zajednički rad na očuvanju šumskog genofonda je
briga za budućnost i "upravo s Mađarskom želimo na tom planu
uspostaviti što tješnju suradnju".
Vratarić je najavio za jesen održavanje svjetskog Euroforgena,
međunarodnog skupa o crnoj topoli, u Baranji u organizaciji Uprave
šuma Osijek. Crne topole koje su gotovo sasvim nestale u svijetu
jedino su sačuvane u kopačevskim podunavskim šumama "što je velik
izazov za svjetsku šumarsku struku", kazao je mr. Vratarić.
Mađarski šumarski znanstvenici posjetili su danas rasadnik topola
u Višnjevcu, a zatim će u Vinkovcima pregledati sjemenske sastojke
lužnjaka u Spačvi i novoosnovane klonske sjemenske plantaže u
Otoku. Obići će i rasadnik Šumarskog instituta u Jastrebarskom.
Direktor Šumarskog instituta Joso Gračan izrazio je zadovoljstvo
posjetom "koji je velik doprinos uspostavi odnosa Hrvatske i
Mađarske u području oplemenjivanja, šumarske genetike i zaštite
ugroženog šumskog genofonda".
(Hina) vs mć