ZAGREB, 26. lipnja (Hina) SKOPLJE - Najmanje trojica ljutitih pripadnika makedonskih pričuvnih snaga upalo je jučer navečer u zgradu makedonskog parlamenta i sa balkona parlamenta ispalilo nekoliko okvira metaka iz vatrenog oružja u
zrak. Prema novinaru Reutersa, koji je bio na mjestu događaja, još nekoliko drugih pripadnika pričuve makedonske vojske pucalo je u zrak na trgu ispred zgrade parlamenta, dok su tisuće prosvjednika to popratili odobravanjem i klicanjem. Prosvjednike je još više ražestila vijest da je jedan policajac poginuo, a da su još tri ozlijeđena u borbama sa albanskim pobunjenicima blizu Tetova. Žestoki prosvjedi uslijedili su nakon jučer postignutoga dogovora kojim se dozvoljava albanskim pobunjenicima da bez razoružavanja napuste selo Aračinovo i vrate se na područje koje drže albanski pobunjenici.SKOPLJE - Prosvjednici, razgnjevljeni sporazumom o prekidu vatre koji je makedonska vlada sklopila s albanskim pobunjenicima, upali su jučer navečer u parlament nakon što su bacali kamenje na zgradu i razbijali prozore. Prethodno se oko tri tisuće prosvjednika okupile ispred zgrade makedonskog predsjedništva u Skoplju i zahtijevale ostavku predsjednika Borisa Trajkovskog. U prosvjedu su sudjelovali uglavnom Makedonci iz središta Skoplja koji su
ZAGREB, 26. lipnja (Hina)
SKOPLJE - Najmanje trojica ljutitih pripadnika makedonskih
pričuvnih snaga upalo je jučer navečer u zgradu makedonskog
parlamenta i sa balkona parlamenta ispalilo nekoliko okvira metaka
iz vatrenog oružja u zrak. Prema novinaru Reutersa, koji je bio na
mjestu događaja, još nekoliko drugih pripadnika pričuve makedonske
vojske pucalo je u zrak na trgu ispred zgrade parlamenta, dok su
tisuće prosvjednika to popratili odobravanjem i klicanjem.
Prosvjednike je još više ražestila vijest da je jedan policajac
poginuo, a da su još tri ozlijeđena u borbama sa albanskim
pobunjenicima blizu Tetova. Žestoki prosvjedi uslijedili su nakon
jučer postignutoga dogovora kojim se dozvoljava albanskim
pobunjenicima da bez razoružavanja napuste selo Aračinovo i vrate
se na područje koje drže albanski pobunjenici.
SKOPLJE - Prosvjednici, razgnjevljeni sporazumom o prekidu vatre
koji je makedonska vlada sklopila s albanskim pobunjenicima, upali
su jučer navečer u parlament nakon što su bacali kamenje na zgradu i
razbijali prozore. Prethodno se oko tri tisuće prosvjednika
okupile ispred zgrade makedonskog predsjedništva u Skoplju i
zahtijevale ostavku predsjednika Borisa Trajkovskog. U prosvjedu
su sudjelovali uglavnom Makedonci iz središta Skoplja koji su
vikali "Trajkovski - ostavka" i "NATO - izdajice". Prosvjed je
počeo nakon sporazuma jučer postignutog s predstavnicima
međunarodne zajednice, posebno NATO-a, koji je omogućio da se
pobunjeni Albanci bez razoružavanja povuku iz Aračinova.
PRIŠTINA - Albanski gerilci iz Nacionalne oslobodilačke vojske
jučer su se u Aračinovu pred predstavnicima NATO-a obvezali da će
poštovati "dugotrajan prekid vatre", izjavio je za AFP predstavnik
gerilaca u Aračinovu, zapovjednik Hoxha. "Odlučili smo poštovati
dugotrajan prekid vatre na području cijele Makedonije", izjavio
je. Sadašnji prekid vatre koji je proglasila Nacionalna
oslobodilačka vojska istječe danas. Sporazum o prekidu vatre
potpisan je jučer na pregovorima o povlačenju Nacionalne
oslobodilačke vojske iz Aračinova s izaslanikom NATO-a na Balkanu
Pieterom Feithom, prenio je isti izvor. Zapovjednik Hoxha potvrdio
je da su albanski gerilci pristali na povlačenje iz sela u blizini
Skoplja "u znak dobre volje i radi početka ozbiljnih razgovora s
Makedoncima".
LUXEMBOURG - Nacionalna oslobodilačka vojska (NOV) makedonskih
Albanaca odbija se razoružati sve dok ne bude postignut "konačni
dogovor" o problemu albanske manjine u zemlji čiju bi provedbu
jamčila međunarodna zajednica, rekao je jučer u Luxembourgu
zamjenik političkog predstavnika NOV-a za zapadnu Europu Florin
Ramadani. "Ne pristajemo razoružati se sve dok ne dođemo do
konačnog dogovora kojega će garantirati međunarodna zajednica",
rekao je Ramadani novinarima u Luxembourgu. Predstavnik
makedonskih Albanaca zatražio je razmještanje NATO-a u cijeloj
zemlji što bi, prema njemu, pridonijelo pronalaženju rješenja.
LUXEMBOURG - Ministri vanjskih poslova Europske unije usuglasili
su jučer planove za slanje skupine međunarodnih posrednika u
Makedoniju, koji bi trebali ojačati međuetničke mirovne napore u
toj zemlji. Prema planu EU, skupina međunarodnih eksperata trebala
bi dobiti mandat za osiguravanje stručnih savjeta makedonskoj
vladi glede ustavnih, jezičnih i ostalih političkih pitanja koje bi
trebalo usuglasiti kako bi se povećala prava albanske zajednice u
Makedoniji.
LONDON - Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw danas i
sutra boravit će u posjetu Skoplju gdje će se u ime Petnaestorice
založiti za političko rješenje sukoba između makedonskih vlasti i
albanskih ekstremista, priopćilo je jučer britansko ministarstvo
vanjskih poslova. Straw, koji u ponedjeljak sudjeluje na sastanku
ministara vanjskih poslova Europske unije u Luxembourgu, u Skoplje
bi trebao doputovati danas poslije podne.
BEOGRAD - Jugoslavenski ministar pravosuđa Momčilo Grubač dostavio
je jučer poslijepodne Okružnom sudu u Beogradu zahtjev
Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) za izručenje bivšeg predsjednika
SRJ Slobodana MIloševića, priopćila je srbijanska vlada. U
priopćenju se navodi da je time "konkretna suradnja" s ICTY
"pokrenuta sukladno Uredbi" vlade SRJ, koja je stupila na snagu u
nedjelju. Prema Uredbi vlade SRJ Okružni sud donosi rješenje o
ustupanju kaznenog postupka ICTY-u. Na to rješenje u roku od osam
dana pravo žalbe imaju javni odnosno državni tužitelj, okrivljeni i
njegovi branitelji a žalba zadržava pravo izvršenja. O eventualnim
žalbama odlučuje republički (Srbije ili Crne Gore) vrhovni sud u
roku od 15 dana od dana prijama žalbe.
UJEDINJENI NARODI - Američki državni tajnik Colin Powell rekao je
jučer da ne nosi nikakve nove prijedloge na Bliski Istok koji će
posjetiti kako bi potaknuo mirovni proces. "Nema novih prijedloga
ili novih političkih planova. Imamo plan koji pokriva cjelokupnu
situaciju", rekao je Powell misleći na izvješće povjerenstva koje
predvodi bivši američki senator George Mitchell. Mitchellovo
izvješće traži razdoblje smirivanja nakon kojeg bi slijedila
uspostava mjera povjerenja koja uključuje zaustavljanje izgradnje
židovskih naselja na Zapadnoj Obali i u Gazi. Konačno bi izvješće
vodilo nastavku mirovnih pregovora između Izraelaca i
Palestinaca.
NEW YORK - U sjedištu UN-a u New Yorku jučer je otvoreno trodnevno
posebno zasjedanje Opće skupštine o AIDS-u. To je prvi put u
polustoljetnoj povijesti da Opća skupština raspravlja o samo
jednom zdravstvenom problemu, ali organizatori kažu da pošast
AIDS-a, osobito u Africi, zaslužuje takvu pozornost. Osobito stoga
što bolest ima goleme socijalne, ekonomske i druge posljedice pa se
ne može promatrati samo kao zdravstveni problem. Prema službenim
podacima, u svijetu je danas više od 36 milijuna ljudi zaraženih
HIV-om ili oboljelih od AIDS-a. Od te opake bolesti umrlo je već 22
milijuna ljudi od čega više od 4 milijuna djece. Samo prošle godine
zarazilo se novih 5,3 milijuna ljudi.
BUENOS AIRES - Bivši argentinski predsjednik Carlos Menem, koji je
u kućnom pritvoru od 7. lipnja, morat će se danas pojaviti pred
saveznim sucem Jorgeom Ursom zbog afere ilegalne prodaje oružja
Hrvatskoj i Ekvatoru, najavile su argentinske agencije pozivajući
se na izvore bliske bivšem predsjedniku. Carlos Menem, koji je
optužen da je bio "čelu nedopuštenog udruženja", za što bi mogao
dobiti pet do deset godina zatvora, na prvom je saslušanju odbio
odgovoriti na sučeva pitanja. Sudac Urso tad mu je odredio pritvor,
dopuštajući mu povlasticu kućnog pritvora koju argentinski zakon
omogućuje osobama starijim od 70 godina.
MOQUEGUA - Deseci tisuća Peruanaca pogođenih razornim potresom
otimali su se za hranu, toplu odjeću i šatore kojih nije bilo
dovoljno. U međuvremenu su dužnosnici izvijestili da je magnituda
potresa koji je pogodio područje od peruanskih Anda do pacifičke
obale i ubio desetke ljudi, bila 8,1. U potresu koji je sela sravnio
sa zemljom, poginulo je najmanje 75 osoba, ranjeno ih je 1200, a bez
doma su ostale 34.000 ljudi, rekli su dužnosnici civilne obrane.
LJUBLJANA - Njemačka prije 10 godina nije "iznudila" priznanje
Hrvatske i Slovenije zbog svojih vlastitih interesa nego je
reagirala prije od drugih jer je bolje poznavala situaciju,
ustvrdili su u interviewima bivši njemački kancelar Helmut Kohl i
bivši ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher. "Bio sam
među prvima koji su shvatili da se Jugoslavija, onakva kakvu je
napravio Tito neće moći održati", izjavio je Kohl u ekskluzivnom
razgovoru za Slovensku televiziju koji je emitiran za Dan
državnosti. Genscher je zanijekao tvrdnje nekih tadašnjih
europskih čelnika da je Njemačka "ucijenila" Europsku uniju,
najavom da će Sloveniju i Hrvatsku - pred kraj 1991. - priznati sama
ako to ne učine zajedno sve države EU, rekavši da to nije istina i da
je Njemačka djelovala skupa s EU.
(Hina) sl nz