MINISTAR PICULA O HRVATSKOJ VANJSKOJ POLITICI

ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Proces pridruživanja Europskoj uniji i NATO savezu te odnosi sa SAD-om i susjednim zemljama bili su teme izlaganja koje je pred članovima Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora u ponedjeljak iznio hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. #L# Ministar Picula na početku izlaganja podsjetio je kako je na današnji dan prije deset godina Hrvatski sabor donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske i izrazio zadovoljstvo što se točno na obljetnicu može napraviti presjek trenutačnog položaja i budućih obveza Republike Hrvatske. "Najvažniji pravci djelovanja hrvatske vanjske politike i dalje su priključenje Europskoj uniji i NATO savezu", rekao je na početku izlaganja Tonino Picula. Podsjetio je da je 14. svibnja Hrvatska parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, kojim su utvrđeni koraci koje će Vlada i druga državna tijela morati ostvariti, kako bi se postigao temeljni cilj punopravnoga članstva u Uniji. Minisatr Picula je rekao kako je upravo u tijeku prijevod Sporazuma na hrvatski, poslije čega će se za svaki članak utvrditi nadležna tijela državne uprave, vremenski rok i mjere potrebne za njegovu provedbu. Istodobno Europska komisija radi prijevod Sporazuma na 11 jezika Unije nakon čega treba očekivati njezin prijedlog Vijeću ministara da se sporazum potpiše. Očekuje se da će Vijeće ministara potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju odobriti na svojem prvom sastaniku u listopadu, no u međuvremenu će, istaknuo je Picula, pregovarači EU- a i RH pripremiti privremeni sporazum kojim će se aktivirati trgovinski aspekti SSP-a. Taj će Sporazum biti potpisan istodobno kad i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali na snagu će stupiti danom potpisivanja, pa će predstavljati svojevrsni gospodarski predugovor SSP-u. Tonino Picula je podsjetio da je u Geoteborgu Europska komisija usvojila izvješće o napretku zemalja obuhvaćenim Sporazumom, naglasivši kako Hrvatska može biti zadovoljna i tonom i sadražajem toga izvješća. Istodobno je podsjetio kako su u izvješću spomenuta i područja na kojima treba ostvariti daljnji napredak, a riječ je prije svega o povratku izbjeglica, nužnosti donošenja zakona o manjinskom zastupanju, punoj suradnji s Haaškim sudom, nastavku transparentnosti politike prema BiH, te potrebi usvajanja svih standarda tržišnoga gospodarstva. Što se tiče odnosa s NATO-savezom ministar Picula je rekao da je to paralelni prioritet hrvatske Vlade i podsjetio da je u svibnju u Bratislavi Hrvatska ušla u skupinu zemalja kandidata za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Time se Vilniuska skupina praktično proširila na deset zemalja jer je Hrvatska, iako ne ispunjava sve uvjete, ali je zahvaljujući podršci nekih zemalja članica Vilniuske skupine postala jednakopravni kandidat i ubuduće će moći izravno lobirati za svoje punopravno članstvo u NATO-u. Ministar Picula je istodobno naglasio kako je za buduće članstvo u NATO-u potrebno ispuniti dosta preduvjeta, od donošenja zakona o sigurnosno-obavještajnim službama i onoga o obrani, do početka sudjelovanja u aktivnostima pod vodstvom NATO-a i donošenja strategije nacionalne sigurnosti. Sve aktivnosti u vezi s procesom približavanja NATO-u naglasio je hrvatski ministar, potrebno je intenzivirati na svim područjima. Osim individualnog pristupa jedanko važan kriteriji u procesu približavanja euroatlatnskim integracijama je i regionalna suradnja, osobito u gospodarskim aoscijacijama, rekao je Picula. Aktivnijim sudjelovanjem Hrvatska će posredno ojačati svoj položaj, čemu je već pridonijelo potpisivanje sporazuma s EFTOM, a možda i veći utjecaj imat će potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini s CEFTOM koje je Picula najavio možda već za listopad. SAD je uz Europsku uniju najvažniji čimbenik u ovoj regiji, pa je Tonino Picula rekao da je za vrijeme nedavna posjeta Washingtonu, iskoristio prigodu kako bi s američkom stranom jasno razmijenio stajališta o svim problemima vezanim za regiju. Nakon brojnih sastanaka, među kojima i s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom, Picula je članovima saborskog Odbora za vanjsku politiku izrazio nadu da će SAD možda modificirati svoju nazočnost na jugoistoku Europe, ali sigurno neće doći do nihova "dezangažmana". Što se odnosa sa susjedima tiče, hrvatski ministar vanjskih poslova najavio je potrebu značajnijeg angažmana Republike Hrvatske u odnosima s BiH. Prema njegovim riječima u toj zemlji još je mnogo neriješenih problema, za koje se ne zna kada će i kako biti riješeni (provedba odluke o konstitutivnosti svih naroda na cijelom području BiH, nemogućnost postizanja konsenzusa o stalnom izbornom zakonu, povratak, izbjeglica...) pa se Hrvatska, već i zbog činjenice što u toj zemlji živi veliki broj Hrvata, mora potruditi da u suradnji sa svim relevantnim čimbenicima pripomogne njihovu rješavanju. U SRJ se, kazao je Picula, posljednje vrijeme događaju stvari koje međunarodna zajednica pozdravlja, pa je i Hrvatskoj u interesu poboljšanje međusobnih odnosa. No, to ne znači da problemi ne postoje i dalje i da su veliki, posebno oko pitanja granica, povratka izbjeglica i odgovornosti za ratne zločine, pa je stoga Vlada svojedobno i donijela platformu za pregovore s tom zemljom. "Možemo očekivati napredak, ali napominjem da u razgovorima ni na kojoj razini nema simetrične odgovornosti između Hrvatske i Jugoslavije", istaknuo je Picula. U odnosima sa Slovenijom unatoč čak 34 dosad potpisana međunarodna sporazuma, i dalje postoje dosad nepremostivi problemi oko Piranskog zaljeva ili Ljubljanske banke, ali je ministar Picula istaknuo kako je pronađen model međusobnih kontakata koji je počeo davati rezultate. Riječ je o međusobnim susretima premijera dviju zemalja, koji su se u posljednje vrijeme počeli održavati iza zatvorenih vrata i s kojih su već vidljivi konkretni pomaci. Hrvatski ministar istodobno je naglasio kako se o detaljima pregovora zasad ne želi izjašnjavati. Ministar vanjskih poslova RH izlaganje je završio osvrtom na ratna zbivanja u Makeodniji, rekavši kako hrvatska Vlada podržava makeodnske napore i zauzima se da se rješenje problema pronađe u dijalogu političkih predstavnika dviju zaraćenih strana. Nakon ministrova izlaganja o njemu su se očitovali gotovo svi nazočni članovi Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, načelno ga prihvativši, ali i iznijevši svoje opaske i brojna pitanja o temama o kojima Picula nije govorio. (Hina) dam sv