VOA-23.VI. H. KISSNGER- BOSNU JE TRBALO ODMAH PODIJELITI

GLAS AMERIKE - VOA 23. VI. 2001. 'Treba li Americi vanjska politika?' - nova knjiga Henryja Kissingera Prilog Bojana Klime "'Treba li Americi vanjska politika?', pitanje je koje u naslovu svoje najnovije knjige postavlja Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik te savjetnik za nacionalnu sigurnost dvojice američkih predsjednika. Odgovor Henrya Kissingera na pitanje 'Treba li Americi vanjska politika?' je - naravno - potvrdan. No, Sjedinjenim je Državama potrebna znatno drugačija vanjskopolitička strategija od one koja je bila prakticirana posljednjih osam godina, od strane vlade predsjednika Billa Clinton. Naime, Henry Kissinger smatra da se američka vanjska politika u posljednjem desetljeću nije temeljila na pažljivo definiranim nacionalnim interesima već na - po njemu potpuno pogrešno - američkim, prilično humanitarnim idealima. Primjere takve pogrešne politike Kissinger pronalazi u - kako kaže - 'misionarskom pothvatima' - u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, Haitiju, te u Somaliji. Naime, za Henrya Kissingera kritično je pitanje još uvijek 'smiju li se države miješati u unutrašnje stvari drugih država?' On smatra da ne smiju - odnosno, da represivna politika određenog režima ne predstavlja legitimni razlog za stranu intervenciju. Warren Cohen, profesor povijesti na Sveučilištu Maryland, piše u 'Los Angeles Timesu': 'Kissinger se ovdje poziva na jednog od prvih američkih predsjednika Johna Quincy Adamsa. Upitan početkom 19. stoljeća zbog čega Amerika ne pomogne Grcima u njihovoj borbi za nezavisnost, Adams je rekao da Amerika suosjeća sa svakim tko se bori za slobodu, no ne namjerava 'tumarati po svijetu u potrazi za monstrumima koje treba uništiti''. Thomas Friedman, vanjskopolitički komentator 'New York Timesa' slaže se s Kissingerovom tvrdnjom da 'intervencija utemeljena na moralnim vrijednostima', poput one u Bosni i Hercegovini, često samo produžava patnje lokalnog stanovništva. U svojoj analizi situacije u Bosni, Kissinger naime tvrdi da bi 'najmoralnije bilo da se zemlja podijelila na početku rata'. Ta bi opcija - po njegovom mišljenju - bila najmoralnija zbog toga što bi u tom slučaju bilo najmanje žrtava. 'Zašto da strane vojske nameću multi-nacionalnu državu, kada u njoj želi živjeti samo jedna od bosanskohercegovačkih zajednica, muslimani? U ime kojeg američkog državnog interesa se provodi takva politika?' - pita se Henry Kissinger. Knjiga 'Treba li Americi vanjska politika?', piše Thomas Friedman u 'New York Timesu', nalikuje podsjetniku za novog predsjednika, George Busha. Naime, Henryu Kissingeru nimalo se ne sviđa činjenica što je u posljednje tri predsjedničke kampanje vanjska politika kao tema imala tek drugorazredan značaj. Amerikanci ne bi trebali svoj čelni položaj na globalnoj sceni prihvatiti zdravo za gotovo - upozorava ovaj ugledni američki diplomat. Svako poglavlje Kissingerove knjige bavi se jednim segmentom svijeta koji na početku 21. stoljeća prolazi kroz dramatičnu transformaciju. Kissinger nudi savjete u vezi sa situacijom u svakom od za Ameriku ključnih područja: Putinova Rusija, Kina koja se ubrzano modernizira, Europa koja treba ostati najnajznačajniji partner Amerike, indijski potkontinent, Srednji Istok, Afrika... Analizira i gospodarska kretanja, primjerice globalizaciju, internetizaciju svijeta, te humanitarne intervencije. No, kako primjećuje Thomas Friedman u 'New York Timesu', 'svako od ovih pitanja Henry Kissinger prelama kroz prilično bizmarkovska načela real-politike 19 stoljeća: globalna ravnoteža snaga, stabilnost i zaštita američkih nacionalnih interesa'". (VOA)