WASHINGTON TIMES 22. VI. BIN LADEN FINANCIRA BALKANSKE MUSLIMANE?

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 22. VI. 2001. Novi posebni izaslanici Bina Ladena "Šef NATO-a, Lord Robertson upozorio je da je Makedonija na rubu civilnog rata nakon što su pregovori koji su ovaj tjedan održani između makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog i multietničke koalicijske vlade Slavena i Albanaca prekinuti u srijedu. NATO se priprema poslati 3.000 vojnika kako bi pomogli u razoružavanju albanskih pobunjenika, no samo ako je koalicija u stanju prvo doći do sporazuma glede uvjeta razoružanja. Državni tajnik Colin Powell kazao je kako bi 700 vojnika koji se već nalaze u Makedoniji mogli uskoro također biti na raspolaganju, no administracija se nada kako je politička solucija još uvijek moguća. NATO i SAD su u pravu kada oklijevaju uključiti se u rat u kojem su uvjeti mira nejasni i vladinim čelnicima kao i samim gerilcima. Pobunjenici bi željeli svoje junake, Amerikance koji su vodili NATO-ovu misiju protiv njihovih neprijatelja, Srba, uvjeriti u to da je nasilje koje sada čine u Makedoniji za cilj ima tek zaštitu manjina. No Nacionalna oslobodilačka vojska (NOV), ogranak Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) ima još jedan motiv: bori se kako bi zadržala kontrolu nad krijumčarenjem droge u regiji, koja se od kosovskog rata razvila u veliki unosni posao. Osim novca zarađenog krijumčarenjem droge, NOV ima još jednog istaknutog zaštitnika: Osamu Bin Ladena. Muslimanski teroristički čelnik, prema dokumentu do kojeg je došao 'The Washington Times' i kojeg je napisao glavni zapovjednik makedonskih snaga sigurnosti, ulaže svoj novac u pobunjenike putem predstavnika u Makedoniji: 'Ta je osoba predstavnik Osame Bin Ladena, koji je glavni financijer NOV-a, a do danas je dao između 6 i 7 milijuna dolara za potrebe Nacionalne oslobodilačke vojske.' Kosovski bivši naoružani gerilci iz OVK-a krijumčare narkotike kroz ovaj koridor u zapadnu Europu i pritom izvanredno zarađuju. Trenutno stroga kontrola granica otežava njihov posao. No ovome ne bi bilo tako da imaju 'Veliku Albaniju', koja bi pripojila dio Makedonije i olakšala dotok narkotika. Istovremeno, pobunjenici naporno rade na slabljenju kontrole granica. 'Pratili smo položaje za koje su pobunjenici zatražili da se na njih postave njihovi ljudi. Shema duž ovog koridora', između Kosova, Makedonije i Grčke, je jasna, tvrdi makedonski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Stojan Bakalov, u intervjuu. Ne tvrdimo da svi Albanci traže neovisnost i da su povezani s krijumčarenjem narkotika. Mnogi od njih su miroljubivi i jednostavno žele da im dom bude daleko od ratova koji su proteklih deset godina razorili njihovu zemlju ili pokrajinu. No čak i ovakve ljude pobunjenici, koji su se latili oružja ne samo kako bi branili pravo na domovinu, nego i pravo na nastavak zarade od narkotika, nepravedno iskorištavaju. Npr., u Makedoniji, iz koje su pobunjenici nedavno protjerali 42.000 ljudi (uključujući 22.000 od 9. lipnja), pobunjenici traže dodatna prava za manjine. Od 18 ministara u makedonskoj vladi, šest je Albanaca. Od 123 gradonačelnika, 26 su Albanci. I to u zemlji u kojoj čine 27 posto populacije. Još uvijek postoji mnogo toga što se može učiniti kako bi se Albanci zaštitili od nasilja i na Kosovu i u Makedoniji. No mira koji bi NATO mogao održavati neće biti sve dok pobunjenici, koji nanose štetu vlastitom narodu, ne odluče kako će se boriti za neovisnost bez nasilja i bez podrške terorista. Isto tako, održivi mir od makedonske i srbijanske vlade zahtjeva da osiguraju obranu prava etničkih Albanaca. NATO i SAD moraju znati u kakvu se misiju upuštaju prije no što zakorače u ovaj civilni rat", stoji u uvodniku lista.