DOMAĆA TEKSTILNA INDUSTRIJA NA GRANICI OPSTANKA

Piše: Slavica Cvitanić ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Domaća tekstilna i odjevna industrija nalazi se gotovo na samoj granici opstanka, a o spremnosti hrvatske Vlade ovisi hoće li se toj industrijskoj grani stvoriti povoljniji uvjeti poslovanja. #L# Udruženje tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori stoga je izradilo analizu aktualnih problema te industrije, te njezin mogući razvitak, koje će ovih dana podastrijeti saborskom Odboru za gospodarstvo. Većina managera u hrvatskoj tekstilnoj industriji zna da na svjetskom tržištu u lohn poslovima nema još dugo perspektivu, jer se proizvodnja zbog jeftine radne snage seli na Istok. A gotovo 90 posto domaće tekstilne i odjevne proizvodnje danas se odnosi na uslužnu (lohn) proizvodnju. Ona zahtijeva vrlo velika i neprestana ulaganja u novu tehnologiju, zarada je uglavnom niska i ostvaruje se na velikom obujmu proizvodnje. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni također daju razloga za zabrinutost. Lani je ta tradicionalno izvozno orijentirana industrijska grana ostvarila suficit od tek 26,55 milijuna američkih dolara ili čak devet puta manje nego godine ranije. Osim brzog rasta uvoza, za čak 42,3 posto, razlog tome je i smanjenje izvoza od 10 posto. Pad izvoza bilježi se kontinuirano od 1996. godine. Stoga svi ističu potrebu razvitka vlastitih robnih marki, odnosno punog izvoza. Danas se u Hrvatskoj tek dvije kompanije mogu pohvaliti s robnom markom, u Varteksu i Zlatnoj igli. Budući da tek nekoliko tvornica ostvaruje puni izvoz, ukidanje tekstilnih kvota za tržište Europske unije početkom ove godine nije donijelo za većinu hrvatskih tekstilnih kompanija očekivani porast narudžbi, tj. veću zaposlenost kapaciteta. Jedna od osnovnih pretpostavki daljnjeg razvitka domaće tekstilne industrije je povoljnije kreditiranje poslova za izvoz, jer troškovi njegova financiranja imaju veliki udjel u ukupnim troškovima. Traži se i stimulacija investicija u tu industriju putem povoljnijih kamata, oslobađanja od carine i poreza na dodanu vrijednost za uvoz opreme koja se ne proizvodi u zemlji, poreza na dobit kroz određeno vremensko razdoblje i slično. U Udruženju također smatraju da bi se trebalo stimulirati zapošljavanje nove radne snage, država bi trebala participirati u troškovima obrazovanja radnika, a predlažu i povećanje neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 1.250 na 2.500 kuna, budući su plaće tekstilaca znatno ispod državnog prosjeka. Traže i daljnja smanjenja doprinosa iz plaća i na plaće. Dosadašnji učinci smanjenja izdvajanja iz plaća zaposlenika imaju neznatan učinak povećanja neto plaća, od šest do 126 kuna. Tekstilna i odjevna industrija zapošljava 38,7 tisuća radnika, pri čemu su 82,2 posto žene, pa predstavnici te industrijske grane, među ostalim, već duže vrijeme traže i smanjenje naknada za dane bolovanja sa 42 na 30 dana na teret tvrtki. U Udruženju napominju da će biti potrebno poraditi i na dodatnom obrazovanju managementa koji je ključ uspjeha kompanija, jer unutar te industrijske grane postoje poslovodstva koja su unatoč nepovoljnim uvjetima poslovanja neprestano ulagala u tehnološki razvitak, shvaćajući da im je to imperativ opstanka, a ima i onih koji su vrlo malo ili ništa ulagali u zadnjih 10 godina. Od dugoročnijih poteza predlaže se aktivnije učešće hrvatske diplomacije u inozemstvu na promociji domaćih proizvoda, kao i traženja strateških partnera, te konstituiranje državne trgovinske organizacije po uzoru na slične u svijetu (primjerice japanski Jetro, Češki Czech-trade), koja bi radila promociju hrvatskih roba te ispitivala inozemna tržišta. Osvrnuvši se na nedavni zahtjev Udruge poslodavaca tekstilne i kožne industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) da se kao jedna od mjera razvoja tekstilne i odjevne industrije reorganizira Udruženje tekstilne industrije unutar Sektora za industriju HGK, direktor toga Sektora Miljenko Babić kaže da ih u HUP-u ne bi trebali doživljavati kao konkurenciju. Naprotiv, u HUP-u bi se trebali, štiteći interese poslodavaca i surađujući s HGK, zajednički boriti za stvaranje uvjeta koji će omogućiti postupan prelazak te industrijske grane iz radno intenzivne u područje inovacija i kreiranja vlastitih robnih marki. (Hina) sbo ds