KIJEV, 23. lipnja (Hina/AFP/Reuters/dpa) - Papa Ivan Pavao II počeo je u subotu petodnevni posjet većinski pravoslavnoj Ukrajini pozivom na oprost i s nadom u vjersku pomirbu, no njime bi, upravo suprotno, mogao samo pojačati
napetosti u odnosima s Ruskom pravoslavnom crkvom.
KIJEV, 23. lipnja (Hina/AFP/Reuters/dpa) - Papa Ivan Pavao II počeo
je u subotu petodnevni posjet većinski pravoslavnoj Ukrajini
pozivom na oprost i s nadom u vjersku pomirbu, no njime bi, upravo
suprotno, mogao samo pojačati napetosti u odnosima s Ruskom
pravoslavnom crkvom. #L#
Papu su u zračnoj luci dočekali ukrajinski predsjednik Leonid
Kučma, premijer Anatolij Kinak, vatikanski nuncij Nikola Eterović
i vrhovni poglavar grkokatoličke crkve (katolici istočnog obreda)
Lubomir Huzar.
U skladu s ukrajinskom tradicijom, djevojka u narodnoj nošnji
ponudila je Papi kruh i sol, a osim visokih dužnosnika, u zračnoj
luci pozdravila ga je još samo manja skupina školske djece.
Papa na svojim putovanjima ima običaj poljubiti tlo, no ovoga puta
poljubio je zemlju koja mu je prinešena u posudi. Time se željelo
umiriti pravoslavce koji bi poljubac ukrajinskom tlu mogli
protumačiti kao znak vatikanskog prisvajanja ukrajinskih duša.
Odmah po dolasku, Papa je od pravoslavaca zatražio oprost za
pogreške koje su počinili katolici i izrazio uvjerenje da će i
katolici oprostiti pretrpljene nepravde.
"Klanjajući se pred našim zajedničkim Bogom, priznajmo naše
pogreške", rekao je Papa na ukrajinskom. "Tražeći oprost za
pogreške počinjene u daljoj i bližoj prošlosti, ponudimo i oprost
za pretrpljene nepravde", dodao je.
U političkom dijelu svojeg govora, istaknuo je "očiti europski
poziv" Ukrajine "koji naglašavaju kršćanski korijeni njezine
kulture".
Papa je odao počast i žrtvama nuklearne nesreće u Černobilu 1986.
Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma pozdravio je Papin posjet kao
"povijesni događaj" i dokaz da će Ukrajina neizbježno postati
dijelom Europe.
"Danas primamo neumornog borca za prava i dostojanstvo čovjeka",
rekao je. "Pozdravljamo vođu koji poziva da se ne razračunavamo s
prošlošću, već da se okrenemo budućnosti", dodao je ukrajinski
predsjednik.
Ukrajinski čelnici nadaju se da će uspješan Papin posjet poboljšati
ugled zemlje u svijetu koji je ozbiljno ugrožen velikim skandalima
zbog korupcije i represije slobode tiska.
Nakon svečanosti u zračnoj luci, Papa je posjetio grčku pravoslavnu
crkvu na kijevskom groblju Askold gdje je blagoslovio ikonu Djevice
Marije donesenu iz sela Zarvantsi koja je nekoliko mjeseci prije
posjeta navodno pustila suze.
Kasnije tijekom dana Papa bi trebao privatno razgovarati s obitelji
ukrajinskog predsjednika Kučme te u palači Marininski primiti
ukrajinske kulturne, znanstvene, političke i poslovne čelnike.
U okviru posjeta koji traje od 27. lipnja, Papa će održati dvije
mise na otvorenom u Kijevu i dvije mise na trkalištu u zapadnom
gradu Lvovu, središtu ukrajinskog katoličanstva. Očekuje se da će
mise okupiti dva milijuna ljudi, od gotovo šest milijuna koliko
Ukrajina ima katolika.
Trebao bi odati počast i gotovo 100.000 ukrajinskih židova koje su
tijekom Drugog svjetskog rata ubili nacisti.
Papa će također beatificirati 28 ukrajinskih žrtava komunizma i
nacizma. Među njima će biti i svećenik Iakim Senkivski kojeg su
1941. ubile komunističke vlasti, a za kojeg crkva tvrdi da je bio
živ skuhan u kotlu.
To će biti prve beatifikacije grkokatolika od 1867. (posljednja
faza prije proglašavanja svetim).
Vatikan je petodnevni Papin boravak u Ukrajini, njegov 94. put
izvan Italije, nazvao misijom "mira i pomirbe". Sam Papa nada se da
će posjet smiriti napetosti među crkvama i otvoriti mu put za
hodočašće u Rusiju.
Nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da 53 posto
Ukrajinaca podržava Papin posjet, 7 posto mu se protivi, a ostali su
neodlučni.
Ruska pravoslavna crkva posjetu se ipak žestoko protivi.
Njezin vrhovni poglavar, Aleksej II, koji se nalazi u posjetu
Bjelorusiji, upozorio je u subotu da će posjet "otežati" odnose
među crkvama u Ukrajini i da "rimokatolička crkva njime, u jednu
ruku, izaziva".
"Posjet neće stvoriti mir, stabilizaciju, poboljšanje odnosa
između različitih vjeroispovijesti u Ukrajini", rekao je Aleksej
II.
"Ne bismo željeli prekid, zatvaranje puta napretku u našim
odnosima, ali to bi se na taj način moglo desiti", dodao je.
Ukrajinskih 49 milijuna ljudi podijeljeno je na tri pravoslavne
crkve i dvije katoličke - grkokatoličku (katolici istočnog obreda)
i rimokatoličku.
Pravoslavci su od početka 90-ih podijeljeni na zajednicu vjernu
Alekseju II i na dvije manje secesionističke crkve - patrijarhat
Kijeva i autokefalnu crkvu. Većina katolika živi u zapadnom dijelu
zemlje koji je do 1939. bio dijelom Poljske.
Papa bi u nedjelju trebao primiti predstavnike raznih ukrajinskih
vjerskih zajednica, ali ne i predstavnika pravoslavne zajednice
odanog patrijarhatu u Moskvi.
Aleksej II upozorio je nedavno Vatikan da će se svaki susret Pape s
predstavnicima disidentnih pravoslavnih zajednica smatrati
neprijateljskom gestom.
Poglavar Kijevskog patrijarhata Filaret pozdravio je pak u petak
Papin posjet i objavio svoju namjeru da se s njime sastane.
Aleksej II zamjera unijatima (katolicima istočnog obreda) što su
početkom 90-ih prisvojili gotovo 2.500 župa. Te župe, nekoć
katoličke, došle su 1946., kada je Staljin zabranio unijate, pod
pravoslavnu nadležnost. Zabrana je ukinuta 1991. u vrijeme Mihajla
Gorbačova.
(Hina) zt sd