BELGIJA: AMBICIOZNIM PROGRAMOM PREDSJEDANJA DO JASNE VIZIJE EU-A

Piše: Igor ILIĆ ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Od 1. srpnja do kraja godine palicu predsjedatelja Europske unije nakon Švedske nosit će Belgija.#L# Sve dinamičniji koloplet promjena koje posljednjih godina, a posebice posljednjih mjeseci, doživljava Europska unija nametnuli su i novoj predsjedateljici ambiciozan i opsežan program za idućih šest mjeseci. "Ovo nije prvi put da Belgija predsjeda EU-om. No, ovoga puta preuzimamo tu ulogu u vrlo posebnim okolnostima jer se nalazimo na ključnom raskrižju u povijesti europskih integracija", najavljuje belgijski premijer Guy Verhofstadt. S tim na umu belgijska je vlada odredila šest glavnih tematskih cjelina svojega predsjedavanja: produbljivanje debate o budućnosti Europe; poboljšanje kvalitete rada, promicanje jednakih šansi za sve i borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva; promicanje održivog gospodarskog rasta i zajedničke ekonomske politike; stvaranje europskog prostora slobode, sigurnosti i pravde; promicanje održivog razvoja i poboljšanje kvalitete života; proširenje Unije i jačanje njezinih vanjskopolitičkih aspekata. Belgija je posljednja zemlja koja predsjedava Unijom prije unošenja eura u optjecaj. Stoga je, kako ističe savezna vlada u Bruxellesu, uspješna priprema za uvođenje kovanica i novčanica eura u promet jedan od najvažnijih ciljeva belgijskog predsjedanja. S tim se ciljem, zbog opće ocjene da građani EU-a još nemaju dovoljno informacija o euru, pokreće velika informativna kampanja koja bi trebala odagnati moguću zabrinutost građana oproštajem od nacionalnih valuta. Belgijsko predsjedništvo, što se unutarnje politike Unije tiče, također namjerava posebnu pozornost posvetiti razvoju europskog socijalnog modela. Posebice će se povesti računa o mirovinskom sustavu budući da se predviđa da će se između 2000. i 2040. dvostruko povećati sadašnji omjer između umirovljene i radno aktivne populacije. Ništa manje važno pitanje nije izgradnja zajedničke politike migracija i davanja azila. Na sastanku Europskoga vijeća u Tampereu u listopadu 1999. prihvaćen je ambiciozan program djelovanja s ciljem ostvarenja zajedničkog prostora slobode, sigurnosti i pravde. Belgijsko predsjedništvo će predstaviti prvo izvješće o napretku na tom planu. Kako najavljuje Bruxelles, naglasak će, kad je riječ o azilu, biti na usklađivanju postupaka za davanje azila i udomljavanje izbjeglica. Na području migracija Belgija će potaknuti izradu nacrta koji bi u obzir uzeo više aspekata problema - prevenciju i partnerstvo sa zemljama porijekla migranata, upravljanje migracijskim valovima, integraciju i zapošljavanje. "Eurojust bi trebao postati ključna poluga u borbi protiv ilegalne imigracije. Riječ je o sudačkom tijelu koje bi osnažilo suradnju u kaznenoj politici među članicama, kao i borbu protiv organiziranog kriminala koji uključuje krijumčarenje i trgovinu ljudima. Eurojust bi trebao postati sudački ekvivalent Europola", izjavio je nedavno belgijski premijer. Strategija održivog razvoja usvojena je na nedavnom summitu u Goeteborgu, a cilj joj je održivi razvoj kroz ravnotežu gospodarskog rasta, socijalne kohezije i zaštite okoliša. Belgija kani dati prve poticaje ostvarenju te strategije koja teži poboljšanju životnih uvjeta svih građana Unije. Proširenje je druga tema goeteborškog summita koja se svrstala u prioritetne zadaće belgijskog predsjedanja. Kandidatima je upućena poruka da bi s najuspješnijima pregovori trebali završiti do kraja 2002. kako bi mogli 2004. sudjelovati na izborima za Europski parlament. Belgija će nastaviti s procesom pregovora prema rasporedu kojega je prihvatio summit u Nici u prosincu 2000. Pritom Bruxelles ponavlja, što je važna poruka i za Hrvatsku, da će svaki kandidat biti vrednovan prema individualnim zaslugama u provedbi zakona i propisa EU-a. Vanjskopolitička dimenzija Europske unije, odnosno njezina zajednička vanjska i sigurnosna politika, posebno će se, prema zamisli Belgije, ogledavati u jačanju europskog obrambenog identiteta, razvijanju odnosa s Rusijom te posvećivanju pozornosti kriznim žarištima na Balkanu, Bliskom istoku i središnjoj Africi. Europski summit u Laekenu trebao bi objaviti operabilnost EU-a u upravljanju kriznim stanjima. Drugim riječima, do kraja 2001. moraju biti uspostavljene stalne strukture europskih obrambenih snaga i odobreni postupci njihova djelovanja. U tom će se kontekstu nastaviti i pregovori s NATO-om o postizanju stalnog sporazuma o suradnji. Balkan i Bliski istok već su ustaljena krizna žarišta po kojima pohode izaslanici EU-a pomažući traganje za mirovnim rješenjem. Belgija, kao nekadašnja kolonijalna sila u regiji, takokđer želi povećati utjecaj EU-a u traganju mira na području afričkih Velikih jezera. U dijelu najave programa predsjedanja, koji se odnosi na zapadni Balkan, Belgija ističe želju nastaviti proces potaknut na Zagrebačkom summitu. "Njegov je konačni cilj regionalna suradnja (posebno na području pravosuđa i unutarnjih poslova) te poštivanje demokratskih standarda, vladavine zakona, ljudskih prava i prava manjina, kao i gospodarski razvoj. Belgijsko će predsjedništvo stoga nastojati dalje promicati proces stabilizacije i pridruživanja kroz pregovore sa zemljama u regiji", navodi se u belgijskom programu predsjedanja. Zasad je SSP potpisan s Makedonijom te parafiran s Hrvatskom. Potpisivanje SSP-a s Hrvatskom očekuje se u listopadu, a mogući su termini 8. i 29. listopada prigodom sastanaka Vijeća ministara. Predsjedanje Belgija namjerava završiti "Laekenskom deklaracijom" kojom bi dalje utrla put reformama nužnim za uspješnu budućnost Unije. "Trenutačno ne postoji istinsko socijalno i političko europsko zajedništvo. Za razliku od ekonomske i monetarne unije, socijalna i politička unija je u začetku. Namjera Laekenske deklaracije je istražiti tu dimenziju unije, njezin izgled nakon proširenja, ovlasti i odgovornosti, financijski aspekt, kao i kojim institucijama treba raspolagati kako bi se poboljšao proces odlučivanja", pojašnjava premijer Verhofstadt. U prosincu prošle godine europski su čelnici u Nici usvojili "Deklaraciju o budućnosti Unije" kojom su pozvali na opsežnu raspravu na tu temu u kojoj bi sudjelovale zemlje članice, zemlje kandidati, nacionalni parlamenti, Europski parlament, ali i najšira javnost. Belgija je dobila zadaću izraditi nacrt dokumenta koji bi sažimao glavne značajke jednogodišnje debate i koji bi otvorio put prema novoj međuvladinoj konferenciji planiranoj za 2004. godinu. Ta bi deklaracija trebala sadržavati konkretan dnevni red rasprave o budućnosti Europe, metode rada i vremenski okvir. "Za EU, proces proširenja i produbljivanje integracijskih procesa uvijek su išli ruku pod ruku. Uspješno broditi po toj dvotračnoj stazi glavni je cilj belgijskog predsjedanja", ocijenio je uoči preuzimanja europskog kormila belgijski predsjednik vlade. (Hina) ii sv