ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - Hrvatska stranka prava 1861. u priopćenju za javnost ocijenila je danas da proglašavanje 22. lipnja 1941. Danom antifašizma u Hrvatskoj i uzdizanje toga dana na rang državnog blagdana i neradnog dana u
zemlji znači unošenje podjela i razdora u suvremeno hrvatsko društvo i krivotvorenje povijesti, a radi, kako se navodi, sijanja obmana i mržnje.
ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - Hrvatska stranka prava 1861. u
priopćenju za javnost ocijenila je danas da proglašavanje 22.
lipnja 1941. Danom antifašizma u Hrvatskoj i uzdizanje toga dana na
rang državnog blagdana i neradnog dana u zemlji znači unošenje
podjela i razdora u suvremeno hrvatsko društvo i krivotvorenje
povijesti, a radi, kako se navodi, sijanja obmana i mržnje. #L#
U priopćenju HSP-a 1861., koje je potpisao predsjednik Dobroslav
Paraga, stoji da partizanski pokret u Hrvatskoj u vrijeme Drugog
svjetskog rata "nije bio niti antifašistički niti usmjeren ka
stvaranju hrvatske države, nego da je bio totalitarni,
boljševičko-komunistički, jugoslavenskog i prosovjetskog
državnog usmjerenja. HSP 1861. smatra da su 22. lipnja 1941. godine
pripadnici Sisačkog partizanskog odreda krenuli u obranu
Sovjetskog Saveza, koji je do tada bio saveznik Hitlerovog Trećeg
Reicha.
"Zato je danas nedopustivo krivotvoriti nedavnu povijest, što",
tvrdi HSP 1861., "čini službena državna politika kada pod plaštom
antifašizma rehabilitira titoizam i komunizam kao model
boljševičko-komunističke tiranije, koja je značila zatiranje svih
građanskih, ljudskih, vjerskih i narodnih prava za hrvatski i
ostale nesrpske narode bivše Jugoslavije uz golem broj najtežih
ratnih zločina i montiranih suđenja".
(Hina) pp/dg mć