FINANCIJSKI BILTEN 14. DO 21. LIPNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 14. do 21. LIPNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada prihvatila dokument "Načela razvitka Hrvatske" 9. Vlada raspravljala o rebalansu državnog proračuna 10. Sabor završio raspravu o godišnjem izvješću HNB-a 11. Račan: Manjak u proračunu nije katastrofalan 12. Na VTV-u završena sedma dražba dionica iz portfelja HFP-a 13. HFP otvorio ponude za kupnju pet tvrtki 14. Hrvatska potpisala ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om 15. Slab interes za program restrukturiranja malog gospodarstva 16. U utorak 19. lipnja prva isplata kamata na obveznice DAB-a 17. Predstavljen otvoreni investicijski fond Select Europe 18. Zagrebačka banka pozvala investitore za kupnju dionica Istraturista 19. Stvara se odbor neovisnih dioničara ZABA-e 20. Indeks poslovne optimističnosti u lipnju na najvećoj razini 21. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 14. VI 58.000.000 58.000.000 3,10 96.700.000 2,82 15. VI 99.500.000 99.500.000 1,90 13.000.000 1,38 18. VI 20.250.000 18.500.000 3,12 62.000.000 2,96 19. VI 10.950.000 10.950.000 3,52 73.700.000 2,61 20. VI 71.300.000 71.300.000 2,59 112.200.000 2,72 21. VI 82.150.000 52.150.000 2,56 - - Dnevni prosjek 87,025.000 51.733.000 2,79 71.520.000 2,49 Ovoga je tjedna trgovanje na Tržištu novca okarakteriziralo neslaganje sudionika oko visine kamatne stope. Stoga je dio ukupno prijavljene potražnje, kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju, ostao nepodmiren. Tako je u noćnom trgovanju, unatoč za više od 60 posto bogatijoj ponudi, zbog nemogućnosti dogovora oko visine kamatne stope, podmireno oko 94 posto ukupno prijavljene potražnje. Pritom se cijena novca zadržala na uobičajenim razinama. Stoga je ona u odnosu na prošli tjedan zabilježila tek lagani pad (0,27 postotnih bodova) te u prosjeku za ovaj tjedan iznosi 2,49 posto. I u dnevnom je kreditiranju situacija bila slična noćnoj. Naime, i ovdje je nemogućnost dogovora sudionika oko visine kamatne stope prouzročio da oko 10 posto ukupno prijavljene potražnje ostane nepodmireno, dok je istodobno na strani ponude iskorišteno tek nešto više od 60 posto ponuđenih sredstava. Cijena se novca pritom kretala na uobičajenim razinama, a u prosjeku je u odnosu na prošlotjednu bila niža za 0,36 postotnih bodova - 2,79 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18. do 21. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 456 484 484 3.643.715 Podravka 145 147,50 146 383.168 Viktor Lenac 70 70 70 7.000 Zagrebačka banka 0 1.740 1.750 1.740 2.231.489 Arenaturist 45 60 60 65.412 Atlantska plovidba 55 55 55 20.347 Croatia osiguranje-R 900 911,50 911 95.765 Dalekovod 65 70 70 80.912 Hotel Inter-continental 90 90 90 16.470 Istraturist 74 76 75 77.395 Jadranski naftovod 1.750 1.790 1.750 23.190 Karlovačka pivovara 440 500 440 699.070 Končar 47 47 47 17.672 Kraš 159 167 160 782.343 Privredna banka 95 96 96 100.178 Plava laguna 470 499 480 21.228 Riječka banka 140 158 152 871.164 Riviera 111 115 113 205.492 Sunčani Hvar 35,50 38 38 69.958 Varteks 31 32,50 31 17.625 Zagrebačka banka C 1.000 1.000 1.000 30.000 Zagrebačka pivovara 1.500 1.500 1.500 45.000 DAB-O-03CA* 102,80 103,25 103,10 19.756.232 DAB-O-05CA** 104,50 104,50 104,50 2.141.503 HZZO*** 103,50 140,20 104,20 3.311.743 RHMJ**** 37,00 38,10 38,10 327.448 35.041.535 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet veći od 35 milijuna kuna, što je u odnosu na tjedan ranije povećanje za 17 posto. Ovakav promet ponajviše se može zahvaliti trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine (19,7 milijuna), obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (3,3 milijuna), obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (2,1 milijun) te dionicama Plive (3,6 milijuna) i običnim dionicama Zagrebačke banke (2,3 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je njih deset dobilo te osam izgubilo na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 48 kuna, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s dobitkom od 24 kune, dionica Plive. Značajnije je, 13 kuna ili više od 27 posto, porasla cijena dionice Arenaturista. Dionica pak Istraturista potkupila je devet, a Riječke banke pet kuna, dok su obična dionica Zagrebačke banke te dionica Dalekovoda skuplje po pet kuna. Cijena dionice Sunčanog Hvara porasla je tri, a Riviere jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega pola kune, našla se dionica Varteksa. Na vrijednosti su, 0,90 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine, dok je pak vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine porasla 0,30 postotnih bodova od nominalne cijene. Porasla je, 0,60 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od 60 kuna ili 12 posto, zauzela dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je, s padom cijene od 39 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja, dok je cijena dionice Plave lagune niža 20 kuna. Dionica pak Privredne banke pojeftinila je četiri kune, dok je dionica Atlantske plovidbe jeftinija tri kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od dvije kune, našle su se dionice Podravke, Končara i Kraša. Ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica Plive, Riječke banke te obične dionice Zagrebačke banke, CROBEX indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 13 bodova - na 965 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18. do 21. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.200 1.510 1.200 51.600 Ericsson-Tesla 140 149 140 130.983 Hoteli Rabac 47 49 49 12.621 Istraturist 75 75 75 4.875 Jadranski naftovod 1.755 1.755 1.755 5.265 Kraš 160 160 160 2.880 Plava laguna 480 499 480 4.914 Pastor 160,78 160,78 160,78 186.022 Puris 105 105 105 11.130 Riviera 111 112 111 16.999 Tankerska plovidba 250 250 250 8.000 PIF Dom 23,05 23,20 23,10 611.000 PIF Expandia 28,75 29,30 28,80 1.063.859 PIF Pleter 14,50 15,00 15,00 199.420 PIF Slavonski 11,83 12,19 11,90 219.913 PIF Sunce 10,40 10,53 10,41 296.840 PIF Središnji nacionalni 39,00 40,00 39,00 1.742.834 PIF Velebit 30,00 31,00 31,00 984.540 RHMJ-A-A* 37,00 38,00 37,10 1.457.625 7.111.334 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 7,1 milijun kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama PIF-ova (5,1 milijun) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (1,4 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 18 dionica, a pritom je njih devet dobilo te šest izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 105 kuna, profitirala dionica Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 61,78 kuna ili više od 62 posto, porasla vrijednost dionice Pastora Tvornice vatrogasnih aparata. Cijena pak dionice Istraturista porasla je devet, dok je cijena dionice Riviere viša tek jednu kunu. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Velebit fonda poskupila 90 lipa, dok su dionice Dom i Expandia fonda skuplje po pet lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od dvije odnosno jedne lipe, našle su se dionice fonda Pleter i Sunce. Među gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od čak 475 kuna ili više od 28 posto, zauzela dionica Anite. Slijedila ju je, s cijenom nižom za 15 kuna, dionica Plave lagune. Dionica pak Hotela Rabac pojeftinila je šest, Ericsson-Tesle dvije, a Kraša jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 30 lipa, našla se dionica Slavonskog fonda. Pala je, 0,88 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući ponajviše padu cijene dionice Anite, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna 11 bodova ili više od dva posto - na 455 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 14. lipnja 21. lipnja Promjena u % New York/DJIA 10.690,13 10.715,43 0,23 Tokyo/Nikkei 12.846,66 12.962,43 0,90 London/FTSE-100 5.752,50 5.641,40 -1,93 Frankfurt/DAX 30 6.031,27 5.926,38 -1,74 Na Wall Streetu ovoga je tjedna, ponajviše zahvaljujući sektoru tzv. nove ekonomije, porasla vrijednosti indeksa Dow Jones. Tržišni sudionici procijenjuju da je kriza američkog gospodarstva dotaknula samo dno, te da će uskoro biti svjedoci njegova oporavka. Oporavku njihova raspoloženja pomogao je i medijski gigant AOL Time Warner, objavivši da mu se stabiliziraju prihodi od reklama, te da će do kraja godine kompanija dostići planiranu zaradu, te softverski div Oracle, koji je najavio veću od očekivanja tržišta zaradu po dionici u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Većina ulagača procijenila je da bi američka središnja banka idući tjedan ponovno mogla sniziti kamatne stope. Predsjednik Fed-a Alan Greenspan u srijedu je, naime, pred senatskim odborom za bankarski sektor izjavio da je inflacija u SAD-u pod kontrolom, unatoč rastu troškova rada i energije. To Fed-u ostavlja prostor za daljnje snižavanje kamatnih stopa, odnosno snižavanje troškova poslovanja kompanijama. Negativno je, pak, na tržištu odjeknula viejst da Europska komisija gotovo sigurno neće odobriti spajanje General Electricsa i Honeywella, što je srušilo dionice tih dviju korporacija. Indeks Dow Jones ojačao je 0,23 posto, na 10.715 bodova. Oporavak cijena bankarskih dionica ovoga je tjedna ponajviše doprinio oporavku vrijednosti indeksa Tokijske burze Nikkeia. Japanski je premijer Koizumi, naime, u četvrtak javnosti predstavio nacrt rješavanja problema loše plasiranih kredita banaka. Predložena je prodaja tih kredita državnoj agenciji u roku od dvije do tri godine. Iako je pravi trik u detaljima plana koji još nisu objavljeni, većina je ulagača odahnula. Oni su u posljednje vrijeme počeli ponovno sumnjati u stabilnost japanskog financijskog sustava i moguć ekonomski oporavak Japana zbog golemog tereta tih kredita koji nosi većina japanskih banaka. Oporavile su se, uglavnom zbog utjeccaja s američkog tržišta, i dionice tehnološkog sektora. No, i nadalje japansko gospodarstvo bilježi sve lošije pokazatelje. Najnoviji govori o padu viška u vanjskotrgovinskoj bilanci tijekom svibnja za više od 80 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Indeks Nikkei ojačao je 0,90 posto, na 12.962 boda. Na europskim burzama ovoga su tjedna zaredale najave slabijeg poslovanja europskih kompanija. Među njima našao se i njemački kemijski div BASF, koji očekuje nižu zaradu do kraja godine, talijanska modna kuća Gucci, te jedan od vodećih svjetskih proizvođača čipova Infineon. On je objavio čak 30 posto niže prihode u drugom tromjesečju te gubitak koji se penje na 600 milijuna eura. Oštro su pale i cijene švicarskog Novartisa, gotovo pet posto, te ostalih farmaceutskih kompanija, nakon što američka administracija nije dozvolila upotrebu jednog Novartisovog novog lijeka na američkom tržištu. No, oporavile su se cijene dionica tzv. nove ekonomije. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je tijekom tjedna 1,93 posto, na 5.641 bod, a frankfurtske DAX 1,74 posto, na 5.926 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 14. lipnja 21. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,8623 0,8543 -0,92 Euro/JPY 104,60 106,43 1,74 USD/JPY 121,27 124,53 2,68 Tečaj eura niži je 0,92 posto prema dolaru u usporedbi s tjednom ranije, ali još uvijek stabilan. Tržišni sudionici još se pribojavaju moguće intervencije Europske središnje banke, koja, vjeruju, neće dopustiti preveliko klizanje europske valute prema dolaru. Najnoviji podaci o euro zoni ukazuju na pad industrijske proizvodnje u svibnju, a njemački je ministar gospodarstva Werner Mueler ocijenio da će BDP biti na nultoj razini u drugom tromjesečju. No, inflatorni su pristici sve veći, pa stoga većina tržišnih sudionika procijenjuje da Europska središnaj banka neće zasad snižavati kamatne stope. Ovoga je tjedna, pak, japanski jen oslabio prema dolaru i euru i to na najnižu razinu u zadnja dva mjeseca. Dolar stoji čak 124, a euro 106,43 jena. Razlog tome je odluka američke administracije da se neće protiviti nižem tečaju jena, ako to zahtjevaju strukturalne reforme u najsnažnijem azijskom gospodarstvu. Osim toga, tečaj jena neprestano je pod pritiskom slabih japanskih ekonomskih pokazatelja. Industrijska aktivnost u Japanu tijekom travnja se smanjila 2,5 posto, dok je u uslužnom sektoru aktivnost pala čak 3,6 posto. U svibnju je, pak, zabilježen oštar pad viška u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a ministar gospodarstva Heizo Takenake ocijenio je da će ove fiskalne godine Japan zabilježiti nultu stopu rasta gospodarstva. Ranije ovoga tjedna stabilnost tečaju jena davala je najava guvernera Bank of Japan o mogućoj intervenciji. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15. do 22. lipnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 15. lipnja 22. lipnja u % Euro 1 7,3018 7,3160 0,19 DEM 1 3,7333 3,7406 0,19 USD 1 8,5662 8,5377 -0,33 GBP 1 11,9252 11,9621 0,30 JPY 100 7,0129 6,8804 -1,88 ATS 1 0,5306 0,5316 0,18 ITL 100 0,3771 0,3778 0,18 CHF 1 4,7830 4,8068 0,49 SIT 100 3,3548 3,3590 0,12 Na tečajnici HNB-a i ovoga je tjedna nastavljeno jačanje njemačke marke prema kuni. U posljednja je četiri tjedna njezin tečaj porastao 0,86 posto. Ovoga je tjedna porasla i vrijednost švicarskog franka, 0,49 posto, a nastavila je jačati i britanska funta, koja je u dva tjedna dobila 0,33 posto na cijeni. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire su nakon četiri tjedna otprilike 0,86 posto viši. Američki je dolar u dva tjedna oslabio 0,61 posto, a japanski jen u tri tjedna 4,57 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 175 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 176,6 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 42,1 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 32,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,451 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,80 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,416 kuna, uz kamatu od 5,11 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,428 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 1,87 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 109,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 102,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,696 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,30 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,575 kuna, uz kamatu od 5,80 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,587 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,75 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 14,47 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 42,2 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,123 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,94 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,814 kuna, uz kamatu od 6,60 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,814 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,60 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 0,47 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,284 milijarde kuna. Od toga je 386,8 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,851 milijarda, dok je na rok od 182 dana upisano 3,046 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 26. lipnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. Vlada prihvatila dokument "Načela razvitka Hrvatske" Hrvatska Vlada na svojoj sjednici održanoj u četvrtak prihvatila "Načela razvitka Republike Hrvatske", dokument koji je sastavni dio strategijskog projekta "Hrvatska u 21. stoljeću". "Načela" su temeljni razvojni dokument čijim prihvaćanjem Vlada postavlja okvir za preobražaj Hrvatske u suvremeno i uspješno društvo. Taj dokument predviđa reformu odnosa u društvu u pravcu stvaranja duha tolerancije i odgovornosti. Ključ razvoja su znanje i sposobnost, jer Hrvatska nema resursa da bi živjela od rentijerstva, istaknuo je šef strategijskog projekta "Hrvatska u 21. stoljeću", zamjenik premijera Goran Granić. Hrvatska se, dodaje, tom strategijom mora promijeniti, moraju se mijenjati pojedinci, institucije, društvo u cjelini. Javna bi rasprava, kaže premijer Ivica Račan, trebala kvalitetnije definirati stratešku orijentaciju Hrvatske u 21. stoljeću. Pred Vladu će sukcesivno dolaziti svih 19 strategijskih cjelina na kojima je godinu dana radilo oko 600 domaćih i stranih stručnjaka. Vlada je prihvatila model otkupa i izvoza oko 200 tisuća tona tržnih viškova pšenice ovogodišnjeg roda. Taj se model temelji na tržišnim principima, država se u taj posao neće miješati, no, radi povećanja konkurentnosti domaće pšenice u izvozu, spremna je, do iznosa od 30 milijuna kuna, nadoknaditi dio izvoznih troškova. Po kojoj će cijeni proizvođači ove godine prodavati pšenicu otkupljivačima, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić nije želio i nije mogao reći. To je isključivo stvar tržišta, cijene neće posvuda biti iste, ovisit će, npr. o uvjetima plaćanja. Pretpostavlja se da cijena po kilogramu može biti od 90 lipa do 1,10, odnosno 1,20 kuna. Ovoga ljeta Hrvatska će, procjenjuje se imati milijun tona pšenice što će u potpunosti zadovoljiti domaće potrebe. Vlada je Saboru na raspravu i prihvaćanje uputila i nekoliko zakonskih prijedloga među kojima i onaj o novoj osobnoj iskaznici. Željeli smo uhvatiti korak s europskim standardima, pa tako na iskaznici više ne bi bilo jedinstvenog matičnog broja građana, a poboljšala bi se njena zaštita i mogla bi se strojno čitati, kaže ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. MUP će trebati 15 milijuna kuna da se tehnički opremi za izdavanje novih osobnih iskaznica, a koliko će građani plaćati još nije utvrđeno. Zakon bi se primjenjivao od početka iduće godine. Saboru je upućen i prijedlog izmjena zakona o bankama i o osiguranju, slijedom kojih se kandidatura za članove uprave ne bi uvjetovala poznavanjem hrvatskog jezika. Vlada je utvrdila i izmjene Zakona o područjima posebne državne skrbi kojima se definira i treća skupina tih područja u koju bi ušla nerazvijena i granična područja. Predlaže se i ukidanje dodatka na plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru. Zauzvrat bi se poreznim olakšicama nastojalo pomoći tim područjima i njegovim stanovnicima, kaže zamjenik ministra obnove Venko Ćurlin. Vlada se suglasila da se pokrene postupak sklapanja ugovora s vladom SRJ o predaji i prihvatu osoba čiji je boravak protuzakonit. Ministar Lučin navodi da je među onima koji protuzakonito ulaze u Hrvatsku iz Jugoslavije najviše Kineza i da je za Hrvatsku njihova deportacija u Kinu vrlo skupa. Predmetnim ugovorom njih bi se vraćalo u zemlju iz koje su ilegalno ušli u Hrvatsku. 9. Vlada raspravljala o rebalansu državnog proračuna Vlada RH na zatvorenom je dijelu sjednice u četvrtak raspravljala o rebalansu Državnog proračuna za ovu godinu te o proračunskim problemima koji bi mogli nastati do konca fiskalne godine, priopćeno je poslijepodne iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Kako se ističe u priopćenju, dva su temeljna razloga za rebalans proračuna do 30. lipnja: započeti proces decentralizacije, koja stupa na snagu 1. srpnja, te konsolidiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također Vlada RH je raspravljala i o proračunskim problemima koji bi mogli nastati do konca fiskalne godine. Moguće probleme Vlada vidi u povećanim izdatcima, većim od proračunom predviđenih, za dječji doplatak, isplatu plaća i mirovina. Mogućnost rješavanja navedenih problema, Vlada trenutačno nalazi u preraspodjeli te dodatnim restrikcijama, stoji u priopćenju. Vlada RH prihvatila je i amandmane na konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave. 10. Sabor završio raspravu o godišnjem izvješću HNB-a Većina zastupnika u Hrvatskom saboru podržala je u srijedu Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2000., no mnogi su upozorili da su poslovne banke svoje rekordne dobiti u prošloj godini ostvarile zahvaljujući kreditiranju države, a ne gospodarstva i građana. Visoke dobiti banaka ne korespondiraju s teškom gospodarskom situacijom u zemlji, ustvrdio je, u ime Kluba zastupnika HDZ-a, Zlatko Mateša. Rastu plasmani državi i nešto manje građanima, ali ne i gospodarstvu, pa ono nema nikakve koristi od povećane likvidnosti banaka i pada kamatnih stopa, rekao je Mateša. Nedavno smo ukinuli mogućnost da se država zadužuje kod središnje banke, pa ona sada to čini kod poslovnih banaka po većim kamatama, istaknuo je bivši premijer. Upozorio je i na to da su zbog nedavnog jačanja kune turističke tvrtke i izvoznici izgubili svu onu dobit koju su mogli ostvariti jer je rast tečaja kune veći od profitne stope u Hrvatskoj. To je, drži Mateša, jedna vrsta poreza. Istaknuo je da podržava nezavisnost središnje banke, ali ne i njezinu neaktivnost, te zaključio da HNB mora igrati aktivniju ulogu pri oscilacijama tečaja i drugim pojavama u bankarskom sustavu. U ime Kluba HSS-a, Luka Roić podržao je izvješće HNB-a jer su, kaže, prošle godine pale kamate, povećana je likvidnost, smanjen deficit u platnoj bilanci, dok je gospodarstvo, nakon pada u 1999., zabilježilo rast od 3,7 posto. Tonči Tadić (Klub HSP-a/HKDU-a) podržao je, pak, čvrst stav HNB-a prema nedavnom neuspjelom pokušaju UniCredita da preuzme Zagrebačku banku. Nedopustivo je, kaže, da jedna ili dvije talijanske banke zavladaju hrvatskim bankarstvom jer bi mogle postati ključne za određivanje tečaja kune. Đuro Njavro (Klub DC-a), međutim, nije protiv ulaska stranih banaka jer je, kaže, bolje imati kvalitetne banke, nego loše koje treba sanirati svakih nekoliko godina. Podržao je ekspanzivnu monetarnu politiku središnje banke jer su pale kamate, a nije osjetnije porasla inflacija. Doduše, rast cijena prošle je godine premašio sedam posto, no to je, kaže, prihvatljivo s obzirom na povećanje trošarina i rast cijena nafte na svjetskom tržištu. Izvješće je pozitivno ocijenio i Tonči Žuvela (Klub SDP-a) jer ono, kaže, budi nadu u rast gospodarstva, a time i veće zapošljavanje. Naveo je da u prilog tomu govori relativno stabilan tečaj kune, fiskalna konsolidacija, veća financijska disciplina, te ovogodišnje povećanje bankarskih plasmana gospodarstvu. 11. Račan: Manjak u proračunu nije katastrofalan Predsjednik Vlade Ivica Račan opovrgnuo je u utorak u Hrvatskom saboru tvrdnje o katastrofalnom manjku u državnom proračunu, ističući da se proračun puni prema planu, osim što su podbacili prihodi od privatizacije, kazao je premijer. Podbačaj kapitalnih prihoda nije razlog rebalansa proračuna i vjerujem da se većina tih prihoda do kraja godine može ostvariti, kazao je premijer za aktualnog prijepodneva. Stvarni su razlog za rebalans veći rashodi za plaće, dječji doplatak i mirovine nego što smo planirali, kazao je Račan, dodavši da se radi o manjku u konsolidiranom proračunu od otprilike 1,8 milijardi kuna. Taj ćemo manjak nadoknaditi povećanim prihodima i zaduženjem, ako nismo spremni ta prava preispitati, zaključio je Račan. Na pitanje, pak, što je razlog nedavnog jačanja kune, potpredsjednik Vlade Slavko Linić kazao je da su to dozvoljeni špekulantski poslovi poslovnih banaka koje imaju višak kapitala, pa su procijenile da će svojom politikom moći ostvariti ekstra zaradu. Istaknuo je da je tečaj domaće valute u nadležnosti Hrvatske narodne banke, te da je Vlada zadovoljna mjerama središnje banke kojima je zaustavila jačanje kune. 12. Na VTV-u završena sedma dražba dionica iz portfelja HFP-a Sedma po redu javna dražba za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) završila je drugog dana dražbovanja, odnosno u petak 15. lipnja, s ostvarenim prometom od 32.348.230 kuna. Kako su izvijestili s VTV-a, od ukupno 26 društava koliko ih je bilo ponuđeno na prodaju, prvog dana dražbovanja prodani su udjeli u njih 18, dok su drugoga dana dražbovanja prodani udjeli u još dva društva. Najveći porast cijene ostvarile su dionice zagrebačke tvrtke Motor, koje su inicijalno ponuđene po cijeni od 25 kuna, a prodan su po cijeni od 140 kuna, što predstavlja porast od čak 460 posto. Najduže se dražbovalo dionicama riječkog društva MGK-pak, za čije je dionice bilo 40 nadjačavanja, dok je najveći broj kupaca, njih četiri, bio zainteresiran za kupnju dionica Končar-Solarne ćelije d.o.o. iz Splita. Najveći promet, od 13.322.628 kuna, ostvarila je brokerska kuća Auctor d.o.o. iz Zagreba, i to kupnjom 134.572 dionica društva Končar-Električni uređaji iz Splita. Najaktivnija bila je zagrebačka brokerska kuća Ceufin Brokers, koja je za račun svojih kupaca ostvarila kupnju 12 društava, te je pritom ostvarila promet od 11,34 milijuna kuna. Rezultati dražbe: 15.06. Društvod.d. Brokerska kućakupca d.o.o Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % Količina Promet Agrecomerc d.d. Ilok Ceufin brokers 10,00 21,00 110,00 38.904 816.984 Autoslavonija d.d. Osijek Ceufin brokers 30,00 66,00 120,00 7.612 502.392 Beton d.d. Prelog Zadravec 20,00 36,00 80,00 5.542 199.512 Banovinapromet ddHrKoastajnic Hita-vrijednosnic 10,00 14,00 40,00 17.663 247.282 Croatiaprojekt d.o.o. Garešnica Ceufin brokers 662.893,00 626.893,00 0,00 41,56% 6612.893 Dekor d.d. Zagreb Prva generacija 80,00 88,00 10,00 2.777 244.376 G.K.P. Podgora d.d. Podgora Zadravec 180,00 180,00 0,00 2.915 524.700 IKOM-Kovnica d.d. Zagreb Ceufin brokers 40,00 40,00 0,00 4.196 167.840 Končar-Elek. uređaji d.d. Split Aucor 75,00 99,00 32,00 134.572 13.322.628 Konfekcija dječje trik dd. Blato Complete line 30,00 36,00 20,00 10.747 386.892 MGK-pack d.d. Rijeka Complete line 20,00 61,00 205,00 93.451 5.700.511 Monting d.d. Zagreb Ceufin brokers 1.000,00 1.000,00 0,00 178 178.000 Motor d.d. Zagreb Ceufin brokers 25,00 140,00 460,00 669 93.660 MTČ tv. čarapa d.d. Čakovec Ceufin brokers 180,00 310,00 72,22 4.475 1.387.250 Naprijed d.o.o. Sinj Fintrade 376.650,00 376.650 0,00 26,41% 376.650 Končar-Solarne čelije d.o.o. Split Ceufin brokers 2.823.500,00 5.560,000,00 96,92 59,19% 5.560.000 Sladis d.d. Rijeka Ceufin brokers 100,00 128,00 28,00 3.318 424.704 Splitska plovidba d.d. Split Ceufin brokers 30,00 30,00 0,00 38.682 1.160.460 Srđ d.d. Dubrovnik Ceufin brokers 40,00 40,00 0,00 6.956 278.240 Standard d.d. Rijeka Ceufin brokers 180,00 198,00 10,00 572 113.256 UKUPNO 373.229 32.348.230 13. HFP otvorio ponude za kupnju pet tvrtki Na ponudu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za kupnju 80,07 posto udjela u Tvornici lakih metala (TLM) iz Šibenika pristigla je jedna ponuda, te jedno pismo namjere, objavili su iz HFP-a, gdje su u ponedjeljak otvorene sve pristigle ponude za kupnju udjela u ukupno pet tvrtki, za čiju je privatizaciju Fond raspisao javni natječaj. Tražena početna cijena za 80,07 postotni udio u TLM-u, odnosno za 1.473.294 dionica te šibenske tvrtke iz portfelja HFP-a, Hrvatske elektroprivrede (HEP), Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iznosila je 441.988.200 kuna. Ponudu za kupnju dala je tvrtka RAZNOIMPORT iz Londona u visini pet milijuna američkih dolara, koje bi kako stoji u ponudi, uplatili u roku sedam dana, a navode i preciznu visinu i dinamiku investicija. Pismo namjere za kupnju TLM-a poslao je Pechiney Rhenalu, a ovo je, kako stoji u priopćenju HFP-a, prvi natječaj za kupnju dionica te šibenske tvrtke po nominali. Za kupnju 95,75 posto udjela u Labinprogresu d.d., tj. za 130.549 dionica te tvrtke, stigla je jedna ponuda, a tražena početna cijena u natječaju iznosila je 3.916.470 kuna. Ponudu za kupnju tih dionica iz portfelja HFP-a i HZMO-a, dala je tvrtka PPC Buzet d.o.o., koja nudi otkup svih dionica po ponuđenoj cijeni koju bi platili u roku 45 dana, ali pod određenim uvjetima koji nisu bili navedeni u natječaju. HFP je na prodaju ponudio i 97,67 postotni udio, odnosno 91.595 dionica u turističkoj tvrtki 'Hotel Alan' iz Starigrada Paklenica, a pristigle su dvije ponude: njemačke tvrtke Real Development i slovenske tvrtke Content iz Maribora. Tražena početna cijena za tu tvrtku iznosila je u natječaju 13.738.946 kuna, a ponuditelj Real Development nudi 1,785.000 njemačkih maraka. Taj ponuditelj nije otkupio Ponudbenu dokumentaciju, a pozvali su se na svoju ponudu podnesenu prošle godine na prvi natječaj za kupnju tog hotela, dok bi ponuđeni iznos platili u roku sedam dana. Mariborska tvrtka Content ponudila je dvije mogućnosti otkup ponuđenih dionica, i to: traženu cijenu iz natječaja u roku sedam dana od potpisivanja ugovora, ili pak 15 milijuna kuna u polugodišnjim ratama u roku pet godina. Toj pak ponudi nije bila data ponudbena garancija, već samo izjava da će, ukoliko tvrtka bude izabrana kao najbolji ponuditelj dati traženu garanciju. Najviše - čak šest ponuda, pristiglo je za kupnju 'Turist Hotela Crvena Luka' iz Biograda na moru, a bilo je ponuđeno 61.215 dionica što iznosi 51 posto temeljnog kapitala te tvrtke, po početnoj cijeni od 13.773.375 kuna. Ponudu od 16.528.050 kuna dao je ponuditelj Raiffeisene Property Invest iz Beča plativih u roku 30 dana, a tvrtka Dalbank nekretnine iz Zadra ponudila je 14,1 milijun kuna plativih u roku sedam dana ili ustupanje prava vlasništva nad upravnom zgradom Dalbanke u Zadru. Tvrtka Content d.o.o. Maribor ponudila je također dvije varijante otkupa - 13.773.375 kuna u roku 60 dana, ili 15.839.391,25 kuna u roku pet godina u polugodišnjim ratama. Ponuditelj Essential Financial Intercionale nudi 15,51 milijun kuna u roku 90 dana, a tvrtka Jela d.o.o. nudi 13.975.020 kuna u roku sedam dana. Šesti ponuditelj, tvrtka Fero-term iz Zagreba nudi tri varijante kupnje dionica tog biogradskog hotela i to 14,71 milijun kuna u roku sedam dana, 13,8 milijuna kuna u roku sedam dana i 2,2 milijuna kuna u roku tri godine, te 13.8 milijuna kuna u sedam dana i 4.564.000 kuna u roku od osam godina. HFP je zaprimio jednu ponudu i jedno pismo namjere za kupnju njihovog udjela u tvrtki 'Remontno brodogradilište Šibenik' d.o.o., a tražena početna cijena bila je 916.855 kuna, što iznosi pet posto od vrijednosti temeljnog kapitala. Ponudu za kupnju udjela u toj tvrtki poslala je Ingra d.d., koja je spremna platiti traženu cijenu, uz uvjet da prodavatelj sanira obveze i dugove tog društva, a Ingra traži i garanciju države na koncesiju. 14. Hrvatska potpisala ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om Ministar gospodarstva Goranko Fižulić i predstavnici zemalja članica EFTA-e - Švicarske, Norveške, Islanda i Liechtensteina potpisali su u četvrtak u Vaduzu Ugovor o slobodnoj trgovini kojim se od početka iduće godine između Hrvatske i EFTA-e uspostavlja zona slobodne trgovine. Ugovor je potpisan u sklopu ministarske konferencije zemalja članica EFTA-a, a u ime tih zemalja potpisali su ga ministar vanjskih poslova Liechtensteina Ernst Walch, ministar vanjskih poslova Islanda Halldor Asgrimsson, ministar trgovine i industrije Norveške Grete Knudsen i federalni kancelar Švicarske Pascal Couchepin. Osim sa Hrvatskom, EFTA je danas takav ugovor potpisala i sa Jordanom. Nakon potpisivanja Ugovora ministar Fižulić je istaknuo kako je ovo prvi takav sporazum potpisan s jednom europskom asocijacijom. Njegov značaj nije samo u unaprjeđivanju trgovinske razmjene i lakšem pristupu hrvatskih izvoznika tržištima zemalja EFTA-e, već će on stranim ulagačima biti pouzdan znak da u Hrvatsku vrijedi ulagati, da treba s njom trgovati i poslovati, kazao je Fižulić. Ugovori o slobodnoj trgovini, dodao je hrvatski ministar gospodarstva, svugdje su u svijetu znak da je ta zemlja na dobrom putu, da u nju treba ulagati, te ono što je najvažnije - da je investicija u toj zemlji sigurna od političkih rizika. Naglasio je i kako vjeruje da će Hrvatskoj nakon potpisivanja ovog, i pregovori o ugovorima o slobodnoj trgovini s drugim zemljama biti znatno lakši. Prema danas potpisanom Ugovoru, od 1. siječnja 2002. godine, od kada se Ugovor počinje primjenjivati, EFTA će ukinuti sve carine na uvoz industrijske robe porijeklom iz Hrvatske, a Hrvatska će istodobno za veći dio industrijskih proizvoda također ukinuti carine, dok će se za manji dio proizvoda, odnosno 20-tak posto, carine ukidati postupno, u idućih šest godina, odnosno do 2007. godine. Na listi proizvoda na koje će se carine ukidati postupno, svrstanih u grupu najosjetljivijih proizvoda, nalaze se npr. naftni derivati, određeni tekstilni proizvodi, cement, automobili, određeni dio namještaja i sl., a riječ je o industrijskim granama koje Hrvatska želi "zaštititi" pred konkurencijom. Osim trgovine industrijskim proizvodima, Ugovorom su uređeni i uvjeti razmjene usluga, investicija te pitanja intelektualnog vlasništva, i sl. Trgovina poljoprivrednim proizvodima, pak, dogovarana je bilateralnim koncesijama između Hrvatske i svake članice EFTA-e zasebno. Tako je primjerice Hrvatska dobila mogućnost plasiranja svježeg voća i povrća te nekih mesnih prerađevina u Švicarsku uz minimalne carine, ali i neograničeni pristup norveškom tržištu duhanskim proizvodima, odnosno cigaretama. Trgovina ribom i ribljim prerađevinama dijelom je obuhvaćena bilateralnim koncesijama a djelomično i danas potpisanim Ugovorom, a prema kojem i dio tih proizvoda ulazi u grupaciju osjetljivih proizvoda, kojima će se carina "skidati" postupno do 2007. godine. Prvi korak ka potpisivanju Ugovora bila je u lipnju 2000. potpisana Deklaracija o suradnji između Hrvatske i EFTA-e, a pregovori o Ugovoru započeli su u listopadu prošle godine. Nakon dva kruga pregovora, Ugovor je u konačnom obliku parafiran 23. veljače ove godine u Ženevi. EFTA - Europsko udruženje slobodne trgovine gospodarska je integracija, osnovana 4. siječnja 1960. godine, zemlje osnivači bile su Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i Velika Britanija, s kasnije su se pridružile Finska, Island i Liechtestein. Ulaskom najvećeg dijela članica u EU, u EFTA-i su ostale Švicarska, Norveška, Island i Liechtenstein. Od 1993. godine na snazi je i sporazum između EU i EFTA-e koji je osnovan tzv. Europski ekonomski prostor (EEA), kojem su pristupile sve članice EFTA-e, osim Švicarske. 15. Slab interes za program restrukturiranja malog gospodarstva Program restrukturiranja poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, odnosno tvrtki u kojima država ima udio veći od 25 posto, za koji je lani Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo raspisalo natječaj za kredite u suradnji sa Raiffeisenbank Austria d.d.(RBA), nije u većini slučajeva prepoznat od strane Uprava i Nadzornih odbora pojedinih tvrtki, a u okviru tog programa dosad nije odobren niti jedan kredit. Istaknuli su to iz Ministarstva, u čijim je prostorima u srijedu i započeo dvodnevni seminar o restrukturiranju tvrtki i unapređivanju gospodarstva, koji vode analitičari američke konzultantske tvrtke Deloitte&Touche. U Ministarstvu su mišljenja kako je nekoliko razloga zbog kojih nije, u okviru spomenutog programa restrukturiranja poslovanja odobren niti jedan kredit. Tako drže da tvrtke predviđene za restrukturiranje, zbog gubitaka i blokade računa, ne mogu zadovoljiti uvjete kredita, zatim poduzeća nemaju pravu viziju svog razvoja, a uočena je i nezadovoljavajuća suradnja s poslovnim bankama i institucijama. Cilj je započetog seminara upoznati dvadesetak sudionika sa načinima kojima je moguće postići što uspješnije rezultate u provedbi restrukturiranja hrvatskih tvrtki. Naime, konzultantska tvrtka Deloitte&Touche, na temelju svojih iskustava, predlaže i modele za restrukturiranje insolventnih, te tvrtki koje posluju s gubicima, sa područja istočne Europe. Između zemalja u kojima su ti modeli restrukturiranja bili provedeni tijekom posljednjih nekoliko godina, analitičari su u svojoj prezentaciji posebno istaknuli Ukrajinu i Rusiju, a ti su programi bili korišteni i u Poljskoj, Albaniji te Bosni i Hercegovini. Na seminaru, uz predstavnike Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, sudjeluju predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatske garancijske agencije (HGA), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), te predstavnici poslovnih banaka i nekih domaćih tvrtki. 16. U utorak 19. lipnja prva isplata kamata na obveznice DAB-a Prva kamata na dva izdanja obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) bit će isplaćena je 19. lipnja, svim korisnicima, putem Središnje depozitarne agencije kao platnog agenta izdanja. DAB je izdao dva izdanja euro obveznica i to 105 milijuna eura s dospijećem 2003. godine te 225 milijuna eura s dospijećem 2005., uz državno jamstvo hrvatske Vlade. Zajednički agenti oba izdanja obveznica DAB-a su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. Sredstva prikupljena izdanjem obveznica DAB je iskoristio za isplatu osiguranih štednih uloga iz banaka u stečaju, a 11. travnja 2001. Obveznice su uvrštene u Kotaciju I. Zagrebačke burze. Obveznice DAB-a denominirane su u euru, te nose kamatnu stopu na glavnicu u visini od 8 posto godišnje za obveznice s dospijećem 2003., odnosno 8,375 posto za obveznice s dospijećem 2005. Kamata iz obveznica isplaćuje se polugodišnje u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR obračunatoj primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke. Prvi kuponi oba izdanja obveznica DAB-a dospijeva sutra, 19. lipnja 2001, a DAB će svim vlasnicima obveznica, putem Središnje depozitarne agencije kao platnog agenta izdanja, isplatiti kamatu od 4 posto na nominalnu vrijednost izdanja obveznica dospijeća 2003, te 4,1875 posto na nominalnu vrijednosti izdanja obveznica dospijeća 2005. Slijedeća isplata kamata na obveznice DAB-a je 19. prosinca 2001, izvijestili su iz DAB-a. 17. Predstavljen otvoreni investicijski fond Select Europe Prvi otvoreni investicijski fond, Select Europe, u vlasništvu zagrebačkog CAIB Investa (Creditanstalt Investbank), društva za upravljanje investicijskim fondovima, predstavljen je u srijedu u Zagrebu. Predsjednik Uprave CAIB Investa Damir Ostović kao posebnost fonda izdvojio je strategiju ulaganja u europske dionice, odnosno 200 najvećih europskih kompanija. Takav pristup osigurava viši prinos za ulaganja na duži rok, a ulagačima omogućuje pristup tržištima znatno razvijenijima i likvidnijima od hrvatskog. U fond Select Europe mogu ulagati i privatne osobe kao i institucionalni investitori. Tako je i utvrđena minimalna vrijednost početnog ulaganja od 100 eura, a svako daljnje ulaganje može iznositi minimalno 10 eura. Savjetnik u cijelom poslu je austrijsko društvo Capital Invest, koja je u vlasništvu Bank Austrije i koja trenutno upravlja s 364 fonda i imovinom od gotovo 16 milijardi eura. Paul Severin i Maria Schmidinger iz bečkog Capital Investa pojasnili su načine i određivanje ulaganja, po zemljama i područjima, izdvojivši tako da je u posljednje vrijeme na prvom mjestu po ulaganju energetski sektor, slijedi financijski, a po zemljama najviše, sa 36,77 posto zastupljeni su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska. Čelnici fonda ističu da će tako oko 80 posto imovine fonda biti uloženo u dionice najvećih europskih kompanija, pri čemu će se koristiti Dow Jones Euro Stoxx Large Index koji se sastoji od njih 200 među kojima su i Credit Suisse, UBS, Alcatel, P&G, Nestle, Shell, Siemens, Roche, Allianz, British Telecom. Iz CAIB Investa najavljuju osnivanje još dva otvorena fonda na jesen te sudjelovanje u mirovinskoj reformi. Ujedno drže da će i dio građana koji će morati mijenjati svoju ušteđevinu (većinom u DEM) u euro, dio tih sredstava uložiti izravno u fond 18. Zagrebačka banka pozvala investitore za kupnju dionica Istraturista Zagrebačka banka d.d. (ZABA) pozvala je u ponedjeljak objavom u dnevnom tisku zainteresirane investitore na moguću kupnju 71,80 posto dionica u umaškom Istraturistu d.d. ZABA nudi na prodaju svoj cjelokupni paket dionica u Istraturistu, 71,8 posto odnosno 3,356.636 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici. Istraturist je hotelsko-turističko poduzeće koje u sedam hotela, četiri apartmanska naselja te pet kampova nudi ukupno 6.624 smještajne jedinice i 19.074 kreveta. Svi smještajni kapaciteti Istraturista nalaze se u Umagu, a od 1998. njima upravlja tvrtka Sol Melia Hrvatska d.d. koja je članica istoimene španjolske tvrtke. Kako stoji u današnjem javnom pozivu, svi zainteresirani investitori svoje ponude trebaju dostaviti Zagrebačkoj banci najkasnije do 29. lipnja ove godine. Nakon toga, a u roku od idućih 14 dana Zagrebačka banka će provesti postupak izbora kvalificiranih investitora te ih izvijestiti o daljnjem tijeku nadmetanja. Ponudbena dokumentacija tako odabranim, kvalificiranim investitorima, bit će dostupna od 16. srpnja, navode iz ZABA-e. 19. Stvara se odbor neovisnih dioničara ZABA-e Nekoliko većih dioničara Zagrebačke banke (ZABA), pretežno investicijskih fondova poput Everest kapitala, DePfa Investment Banke i Spinnaker Capital Group, koji tvrde da predstavljaju pojedinačno najveću skupinu dioničara ZABA-e, javnim su oglasom u medijima najavili osnivanje Odbora nezavisnih dioničara, ocijenivši pritom da je ranija ponuda Unicredita i Allianza za preuzimanje ZABA-e "u potpunosti neadekvatna i neprihvatljiva". Odbor zahtjeva da Konzorcij UniCredito i Allianz kod mogućeg davanja nove ponude za preuzimanja, ponudi otkup svih dionica ZABA- e, te da ponuda bude kvalitetnija. To znači, navodi se, da bi cijena trebala biti na razini prosječnih cijena usporedivih banaka s područja središnje i istočne Europe - 288 dolara po dionici, a sa 20 postotnom premijom na majoritetni paket cijena bi trebala biti 335 dolara po dionica. Odbor je oglasima u novinama pozvao ostale dioničare da im se pridruže, ujedno iznoseći i podatak da je Konzorcij već "kupio 20 posto dionica ZABA-e po izuzetno niskim cijenama". "Ta činjenica je odvratila ostale potencijalne strateške partnere Zagrebačke banke od davanja ponude za preuzimanje", navode predstavnici investicijskih fondova. Ustvrđuju kako bi uz apsolutnu kontrolu od 75 posto od strane Konzorcija, ostale dionice ZABA-e "postale iznimno nelikvidne i bez efikasne zaštite, a neovisni analitičari već upozoravaju da će se njima tada slabo trgovati, što se već očituje u trenutačnoj tržišnoj cijeni". Konzorcij Unicredito/Allianz povukao je dan prije odlučivanja o preuzimanju ZABA-e svoj zahtjev iz procedure u Hrvatskoj narodnoj banci koja je objavila da je prijedlog Savjetu HNB-a bio da se ta ponuda odbije. Kasnije je najavljeno podnošenje novog zahtjeva, ali bez navođenja vremena u kojem bi se to moglo dogoditi. 20. Indeks poslovne optimističnosti u lipnju na najvećoj razini Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u lipnju iznosi 54,6, što je više od njegove vrijednosti u svibnju kada je iznosio 49,7, a to je ujedno je njegova najveća vrijednost u svih dosadašnjih osam anketa, podaci su Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Tau savjetovanja. I u lipnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode (redom) visoke kamatne stope, nedostatak potražnje, poreznu politiku i korupciju. U anketi je sudjelovalo oko 40 poduzeća, od čega polovica velikih, a polovica malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednosti IPO-a kod velikih poduzetnika u lipnju iznosi 60,3 (u svibnju je bila 54,4). Kod malih i srednjih poduzetnika vrijednost indeksa poslovne optimističnosti u lipnju je 48,9, što pokazuje povećanje njihove poslovne optimističnosti u usporedbi s svibnjem kada je njihov IPO iznosio 45. Računanje hrvatskog Indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.). Vrijednost IPO-a kreće se od nula do 100, a ne treba je interpretirati u apsolutnom iznosu nego promatrati relativno u odnosu na prethodne vrijednosti. IPO (BCI-Business Confidence Index) u svijetu je vrlo raširen pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobro predviđa kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli, kao što je npr. rast BDP-a, a postupak računanja omogućava i kvantificiranje mnogih drugih aspekata gospodarskih aktivnosti. 21. Statistika Prosječna plaća u travnju 3.410 kuna - Prosječna neto plaća isplaćena u travnju iznosila je 3.410 kuna, što je nominalno 5,9 posto više u odnosu isti prošlogodišnji mjesec, ali realno manje 0,5 posto nego u travnju lani, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Masa sredstva isplaćenih za neto plaće u razdoblju siječanj - travnja ove godine, po podacima ZAP-a, nominalno je bila veća 11,5 posto, a realno 5,1 posto prema onoj isplaćenoj u istom prošlogodišnjem razdoblju. I nadalje su prosječne plaće zaposlenika u privatnom sektoru znatno niže nego onima koji rade u neprivatiziranom (državnom) sektoru. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u privatnom sektoru u travnju bila 20,5 posto niža od prosjeka u neprivatiziranom sektoru, a 10,6 posto niža od državnog prosjeka. Prosjek plaća viši od onoga na razini države ostvaren je u osam od 15 djelatnosti. Gledano pak po županijama, prosječna isplaćena neto plaća u travnju kretala se od 2.661 kune u Međimurskoj županiji do 3.912 kuna u Gradu Zagrebu. Pokrivenost uvoza izvozom 56,2 posto - Ukupan robni izvoz Republike Hrvatske u prošloj godini, iskazan u američkim dolarima, iznosio je 4.432 milijuna dolara, a uvoz 7.887 milijuna dolara, pa je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 3.455 milijuna USD, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,2 posto. To su konačni podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za 2000. godinu koje je objavio Državni zavod za statistiku. Prošlogodišnji je robni izvoz, izražen u dolarima, bio 3 posto veći nego u godini prije, dok je vrijednost uvoza povećana za 1,1 posto. Deficit u prošlogodišnjoj hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom bio je pak manji za 1,2 posto nego u godini prije. Kod iskazivanja vrijednosti robna razmjene u dolarima, treba uzeti u obzir da je prosječan tečaj američkog dolara u 2000. (od 8,3 kune) bio (u izvozu) za 16,3 posto veći u usporedbi s godinom prije. Iskazano u kunama, prošle je godine iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti od 36,8 milijardi kuna, što predstavlja rast za 18,5 posto. Istodobno, uvoz je iznosio 65,6 milijardi kuna i bio je za 17,7 posto veći nego u godini prije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 28,8 milijardi kuna. Objava konačnih podataka o robnoj razmjeni uslijedila je nakon izvršenog ispravljanja podataka za prošlu godinu uslijed primjene novog načina obrade. Naime, Državni zavod za statistiku od početka prošle godine primjenjuje nov način statističke obrade podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom prema kojem se u određenom mjesecu obrađuje samo one deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Radi razvrstavanja naknadno pristiglih deklaracija mijenjaju se već objavljeni podaci te se ispravak mjesečnih podataka vrši do zaključenja konačne obrade. Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje 19,2 milijardi kuna - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) iznosio je na kraju travnja 19,2 milijarde kuna, što je oko 1,9 milijuna kuna manje nego u mjesecu ranije, objavljeno je iz ZAP-a. U odnosu na travanj lani iznos nepodmirenih naloga smanjen je 21,1 posto. Najveće smanjenje tijekom spomenutoga razdoblja ostvareno je u trgovini i prerađivačkoj industriji, i to za 3,5 milijardi kuna. Broj insolventnih pravnih osoba na godišnjoj se razini povećao 0,2 posto, tako da je krajem travnja bilo 33.077 pravnih osoba s blokiranim računom. Od ukupnog broja pravnih osoba više od tri četvrtine bilo je blokirano na osnovi sudskih i drugih rješenja. Struktura nepodmirenih naloga prema danima trajanja blokade pokazuje da je sve više onih nepodmirenih naloga koji se vode u evidenciji dulje od godinu dana; među njima je mnogo onih koji već dugo nemaju prometa na računu, a ima i onih koji su blokirani nekoliko godina. Čak 94,7 posto blokiranih imalo je krajem travnja račune blokirane duže od 30 dana, a samo preostalih 5,3 posto pravnih osoba bilo je blokirano manje od mjesec dana. Promatrano po županijama zamjetno je smanjenje iznosa nepodmirenih obveza u većini županija. Ubrzani rast novčanih transakcija poduzetnika - Opseg novčanih transakcija koje su hrvatski poduzetnici obavili putem žiroračuna otvorenih u Zavodu za platni promet (ZAP) od početka godine prema istom lanjskom razdoblju, ubrzano raste. Do kraja travnja novčani su tokovi poduzetnika-trgovačkih društava nominalno porasli 26,1 posto, a realno 18,3 posto u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Ipak, napominju iz ZAP-a, dinamika je znatno usporenija usporedi li se s prosječnim mjesečnim kretanjima tijekom cijele prošle godine. U sagledavanju podataka kretanja novčanih transakcija u prvim mjesecima ove godine treba, naime, imati u vidu nisku bazu usporedbe tijekom prvog tromjesečja prošle godine. Dominantni udjel u strukturi novčanih primitaka i dalje imaju primici ostvareni obavljanjem redovne djelatnosti (82,9 posto). Kada je riječ o dinamici novčanih primitaka, izuzev sredstava primljenih iz proračuna i fondova, koja su gotovo prepolovljena prema onima u razdoblju siječanj-travanj prošle godine, ostale vrste primitaka rastu. U strukturi izdataka, najviše su prema prosječnim mjesečnim kretanjima u prošloj godini, porasli plasmani vlastitih sredstava i to za dvije trećine, zatim ostali izdaci 12,8 posto i povrati kredita i pozajmica 9,7 posto. Sredstva koje su poduzetnici isplatili za neto plaće u razdoblju siječanj-travanja ove godine veća su od prosjeka u prošloj godini za sedam posto. No, izdaci koji su bitno utjecali na razinu kretanja ukupnih izdataka poduzetnika, a to su plaćanja na materijal, robu i usluge, na koje se odnosi najveći dio izdataka, 58,9 posto, smanjeni su 1,5 posto nominalno prema onima ostvarenima tijekom prošle godine. Smanjeni su i izdaci za javnu potrošnju - za 3,2 posto.