ZAGREB, 21. lipnja (Hina)ZAGREB - Latvija i Hrvatska imaju izvrsne političke odnose što potvrđuje i činjenica da su dvije zemlje od početka godine razmijenile posjete parlamentarnih izaslanstava na najvišoj razini, rekao je u četvrtak
u Zagrebu predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. "Rijeki su primjeri u svijetu da dvije zemlje u roku od četiri, pet mjeseci razmijene posjete parlamentarnih izaslanstava na najvišoj razini, ... a za nas je Latvija posebno važna jer je riječ o partneru koji ima potpuno iste strateške ciljeve - priključenje EU i NATO- u", rekao je Tomčić u zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka s latvijskim kolegom Janisom Straumeom. Predsjednik latvijskog parlamenta Straume susretom s Tomčićem započeo je posjet Hrvatskoj tijekom kojega će se sastati sa saborskim Odborom za vanjsku politiku, primit će ga predsjednik RH Stjepan Mesić, a posjetit će i Dubrovnik.ZAGREB - Latviju i Hrvatsku združuje zajednička želja da budu dio globalnih integracijskih procesa koji promiču dinamičniji razvitak zemalja, međusobnu trgovinu i dobrobit istodobno čuvajući i razvijajući jedinstvenost tih zemalja i naroda, rekao je u četvrtak u govoru zastupnicima Hrvatskog sabora predsjednik
ZAGREB, 21. lipnja (Hina)
ZAGREB - Latvija i Hrvatska imaju izvrsne političke odnose što
potvrđuje i činjenica da su dvije zemlje od početka godine
razmijenile posjete parlamentarnih izaslanstava na najvišoj
razini, rekao je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Sabora Zlatko
Tomčić.
"Rijeki su primjeri u svijetu da dvije zemlje u roku od četiri, pet
mjeseci razmijene posjete parlamentarnih izaslanstava na najvišoj
razini, ... a za nas je Latvija posebno važna jer je riječ o partneru
koji ima potpuno iste strateške ciljeve - priključenje EU i NATO-
u", rekao je Tomčić u zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka
s latvijskim kolegom Janisom Straumeom.
Predsjednik latvijskog parlamenta Straume susretom s Tomčićem
započeo je posjet Hrvatskoj tijekom kojega će se sastati sa
saborskim Odborom za vanjsku politiku, primit će ga predsjednik RH
Stjepan Mesić, a posjetit će i Dubrovnik.
ZAGREB - Latviju i Hrvatsku združuje zajednička želja da budu dio
globalnih integracijskih procesa koji promiču dinamičniji
razvitak zemalja, međusobnu trgovinu i dobrobit istodobno čuvajući
i razvijajući jedinstvenost tih zemalja i naroda, rekao je u
četvrtak u govoru zastupnicima Hrvatskog sabora predsjednik
Parlamenta Republike Latvije Janis Straume.
"Uvjeren sam da će u vrlo skoroj budućnosti Latvija i Hrvatska biti
ravnopravni partneri u euroatlantskim organizacijama", rekao je
Straumen saborskih zastupnicima.
BEOGRAD - Čelnici jugoslavensko-srbijanske vladajuće koalicije
DOS dogovorili su "hitno izručenje" Slobodana Miloševića
Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu (ICTY), tvrdi u četvrtak
beogradski list Večernje Novosti.
Pozivajući se na izvore u DOS list navodi da su čelnici ove
koalicije na sastanku u utorak kasno navečer bili složni "u ovoj
neminovnosti" te ostavili da takav dogovor "amenuje" jugoslavenski
predsjednik Vojislav Koštunica po povratku iz posjeta Mađarskoj.
SARAJEVO - "Zagrebačka banka" dobitnica je ovogodišnje nagrade
"Bosanskohercegovačkog financijskog foruma", institucije koja
okuplja najuspješnije poduzetnike i financijske stručnjake te
zemlje.
Guverner Centralne banke BiH Peter Nicholl istaknuo je tom prigodom
kako ova nagrada po prvi puta ide jednoj od komercijalnih banaka iz
ssavim opravdanog razloga jer su one među ključnim polugama ukupnog
financijskog i gospodarskog sustava, a njihovo uspješno poslovanje
od iznimnog je značenja za ukupni proces reformi koji se provodi u
BiH.
DUBLIN - Irsko odbijanje povelje Europske unije o proširenju znak
je za zabrinutost, ali ne bi smjelo onemogućiti širenje Unije prema
istoku, rekao je čelnik Europske komisije Romano Prodi u intervjuu
objavljenom u četvrtak.
Prema Prodijevim riječima, već važeće odredbe omogućuju
Petnaestorici da se proširi na 20 članica, a za primitak više od 12
zemalja kandidata bit će potrebne samo "neke sitne promjene".
ISLAMABAD - Zapadni veleposlanici bojkotirali su predsjedničku
prisegu pakistanskog vojnog čelnika generala Perveza Musharrafa,
pokazujući time da on i dalje ima problema u stjecanju međunarodne
vjerodostojnosti za svoje preuzimanje vlasti.
Dok je preuzimanje mjesta šefa države Musharrafu osiguralo bolji
formalni status uoči summita s indijskim premijerom Atalom
Beharijem Vajpayeeom sljedećeg mjeseca, taj je potez dodatno
ugrozio njegove odnose sa Zapadom.
Pakistanske političke stranke sastat će se uskoro kako bi
dogovorile strategiju kojom će se suprotstaviti Musharrafovoj
odluci da se proglasi predsjednikom, potvrdili su u četvrtak
stranački čelnici.
BERLIN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder u četvrtak je izjavio
da Europska unija mora prestati donositi odluke u zadimljenim
sporednim prostorijama, a Poljsku je upozorio na teške izazove koji
je očekuju želi li se pridružiti Uniji do 2004.
U govoru pred parlamentom o summitu EU-a u Goeteborgu, Schroeder je
govorio o irskom referendumskom odbijanju sporazuma iz Nice o
proširenju Unije.
Njemački je čelnik rekao da Bruxelles mora ustrajati na reformama
sustava odlučivanja planiranima za konferenciju 2004. Ponovno je
zatražio prijelaz s konsenzualnoga na većinsko glasovanje.
ANKARA - Članovi turskog Ustavnog suda rekli su u četvrtak da će sud
najvjerojatnije do kraja tjedna donijeti odluku o tome hoće li
zabraniti glavnu oporbenu Stranku vrline, koju se optužuje za
militantnu islamističku subverzivnu djelatnost.
"Ne mogu sa sigurnošću reći da ćemo presudu donijeti danas, ali
naravno i to je moguće. Mislim da ćemo odluku donijeti danas ili
sutra", rekao je predsjednik Ustavnog suda Mustafa Bumin.
Stranka vrline ima 102 mjesta u turskom 550-članom parlamentu.
YANGON - Mijanmarske vojne vlasti u četvrtak su oslobodile još
petero političara i tvrde da je to odraz napretka ostvarenoga u
pregovorima s oporbenom čelnicom Aung San Suu Kyi.
Vladin glasnogovornik kaže da su sva petorica političara članovi
Nacionlane lige za demokraciju (NLD) koja je 1990. pobijedila na
zadnjim demokratskim izborima u toj zemlji.
NLD je tada glatko pobijedio, ali nije uspio doći na vlast.
KIJEV/VATIKAN - Ukrajina će se, povodom povjesnog posjeta pape
Ivana Pavla II od 23. do 27. lipnja, morati uhvatiti u koštac sa
velikim napetostima, kako na vjerskom tako i na svjetovnom planu.
Radi se o prvom papinom posjetu nekoj bivšoj sovjetskoj republici.
Papa u Ukrajinu stiže sa vrlo gustim rasporedom - njegov posjet
uključuje susret sa predsjednikom Leonidom Kučmom i njegovom
obitelji, sastanak vijeća koje predstavlja većinu vjera u toj
republici, dvije mise na uzletištu kod Kijeva i dvije mise na
hipodromu u Lavovu.
ZAGREB - Podmornica Američke mornarice USS Philadelphia dolazi u
posjet Dubrovniku od 22. do 24. lipnja, priopćilo je u četvrtak
američko veleposlanstvo u Zagrebu.
Bit će to prvi posjet jedne podmornice Američke mornarice Hrvatskoj
od uspostave njezine neovisnosti, kaže se u najavi.
Podmornica je pod zapovjedništvom američke Šeste flote i sastavni
je dio borbene grupe nosača zrakoplova USS Enterprise. Baza USS
Philadelphia nalazi se na Istočnoj obali Sjedinjenih Država.
USS Philadelphia je jurišna podmornica na nuklearni pogon klase Los
Angeles, dugačka je oko 110 metara, a zapremina joj iznosi 6.000
tona vode na površini te 7.000 tona kod zaronjenja.
PEKING - Kina, koja se nalazi pod sve većom međunarodnom kritikom
zbog vjerske netolerancije, namjerava u Pekingu izgraditi dvije
nove protestantske crkve vrijedne 30 milijuna juana (3,6 milijuna
dolara), rekao je dužnosnik u četvrtak.
Kršćanska crkva u Kini, koju je odobrila država, već je pokrenula
planove za izgradnju dvije crkvene zgrade od kojih bi svaka trebala
imati mjesta za 1.500 vjernika, rekao je dužnosnik u Pekinškom
uredu za vjerske poslove.
OSLO - Topla Golfska struja koja ublažujuće djeluje na klimu
sjeverne Europe, sve više slabi, što bi moglo negativno utjecati na
ribolovnu industriju tog područja, prvi su puta u četvrtak objavili
međunarodni znanstvenici.
Norveški, danski i škotski znanstvenicu su rezultate svojih
istraživanja objavili u časopisu "Nature". Prema njihovim
istraživanjima, priljev hladne vode između Norveškog mora i
Atlantskog oceana, koja predstavlja jedan od glavnih pokretača
Golfske struje, smanjio se u posljednjih 50 godina za oko šest
posto, što je usporilo protjecanje tople vode.
(Hina) sl sl