GB-19.VI.-FINANC.TIMES-HRVATSKO BANKARSTVO

stvo VELIKA BRITANIJA THE FINANCIAL TIMES 19. VI. 2001. Klijenti i novac vraćaju se kući "Modernizacija je parola hrvatskih banaka, koja se ne odražava samo u obnavljanju pretpostavki za to nego u mnogo više toga. Blagajnici se uvježbavaju da na prvo mjesto stave stranku, a novi proizvodi u ponudi uključuju telefonsko i internet bankarstvo. Povjerenje klijenata brzo se vraća. Nakon bankovne krize 1998.- 1999., mnogi su Hrvati radije čuvali svoju ušteđevinu pod madracima. 29-godišnjak koji je čekao u redu u PBZ-u, drugoj najvećoj hrvatskoj banci, kaže da je ranije ulagao u banku u susjednoj Sloveniji. 'Bilo je naporno voziti preko granice po novac, ali sam barem znao da je tamo siguran', kaže. Nedavne promjene potaknute su stranim ulaganjima, a 85 posto banaka je sada u stranom vlasništvu. Ulagači su privučeni očekivanim domaćim razvojima, poput mirovinske reforme, ali i položajem Hrvatske kao baze za pristupanje narastajućem balkanskom tržištu. Talijani predvode na tom polju. Prošle je godine Banca Comerciale Italiana (BCI) kupila PBZ, dok je Unicredito kupio Splitsku, treću najveću banku unatoč tržišnom udjelu od 6 posto. Nazočne su i austrijske banke Raiffeisen, Erste i Bank Austria. Na vidiku je i jedan proturječan posao. Unicredito, u konzorciju s osiguravateljskim divom Allianzom, nastoji kupiti Zagrebačku banku, najveću hrvatsku banku. U svibnju je dvojac ponudio 514 milijuna dolara za 55 posto plus jednu dionicu. Dva partnera već posjeduju 20 posto udjela. Međutim Unicredito i Allianz povukli su svoju ponudu početkom lipnja uslijed glasina da ju je Hrvatska narodna banka planirala odbiti. Kasnije tijekom ljeta očekuje se poboljšana ponuda. HNB je zabrinut prijetnjom talijanske dominacije. Ako će se grupa Intesa, čiji je dio BCI, spojiti ili jednostavno surađivati s Unicreditom, par bi nadzirao više od dvije trećine hrvatskog tržišta. Intesa i Unicredito kažu da službeno spajanje nije u planu i da će zapravo biti oštri konkurenti. Mate Babić, bivši zamjenik predsjednika vlade i sadašnji član HNB- ovog savjeta, sugerirao je da bi se proturavnoteža trebala stvoriti stvaranjem velike domaće banke iz tri institucije koje su ostale u državnom vlasništvu. Ako ponuda Unicredita propadne, lokalni analitičari vjeruju da bi drugi strani ulagač mogao biti zainteresiran, možda francuski Societe Generale. Zagrebačka ima jaku reputaciju, pošto je bila jedina banka koja je krizu 1998.-99. preživjela netaknuta i povećala svoj tržišni udio. Klaus Junker, dopredsjednik Allianza za središnju Europu, vidi 'očite šanse' u skoroj hrvatskoj mirovinskoj reformi.(...) Novi model s tri stupa počet će 1. siječnja 2002., otvarajući zajamčeno tržište od 700.000 ljudi samo u obveznom drugom stupu. (...) U Hrvatskoj su stalna odgađanja u počinjanju reforme značila da se konkurencija dobro pripremila. Fond Allianz-Zagreb vjerojatno će tržište dijeliti s PBZ-om i tri austrijske tvrtke CAIB (Bank Austria), Raiffeisen i Erste. Obzirom da je Hrvatska bankarstvo puno konkurencijom, položaj zemlje kao predvodnice na gotovo nedirnutom tržištu Balkana čini važan dio njene privlačnosti. Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke, već dugo vremena ima planove širenja u tom pravcu, i počeo je s preuzimanjem dvije bosanske banke prošle godine. Uz pomoć injekcije kapitala iz Unicredita i Allianza on se nada 'pretvoriti ZABA-u iz vodeće hrvatske banke u vodeću regionalnu banku'. To će biti postignuto kroz kupnje u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Sloveniji, što je strategija koja namjerava kapitalizirati povećanje trgovine među balkanskim zemljama. 'Mi vjerujemo da će se za nekoliko godina razviti neka vrsta carinske unije ili zajedničkog tržišta' kaže g. Luković. 'ZaBa ima prigodu biti prvi sudionik s vodećom ulogom'. Velimir Šonje, iz austrijske Raiffseisen banke, vjeruje da se balkanske zemlje razlikuju. 'Važno je imati bazu u svakoj zemlji, radi toga što se klijentela, tržište i pravila vrlo razlikuju'. Na hrvatskom tržištu preostale su još samo tri banke za privatizaciju. Croatia banka i Hrvatska poštanska banke imaju nacionalnu mrežu koja bi mogla privući strane ulagače. 'Sektor je sada, manje ili više, konsolidiran', kaže g.Šonje. 'Konkurencija je oštra gotovo kao u mađarskom bankarstvu'. Unatoč toga kamatne stope od 10 posto još su uvijek uobičajene a dugoročni zajmovi teško se dobivaju. Korporacijska posudba je usko grlo. Stvar je u tome da je u hrvatskom gospodarstvu 'mnogo potencijalnih klijenata, posebice novonastalih i malih i srednjih poduzeća, visokog rizika'", piše Liz Barrett.