GB-HR-gospodarstvo-vlada-izbjeglice-Politika GB-19.VI.-FINANC.TIMES-KNIN VELIKA BRITANIJATHE FINANCIAL TIMES19. VI. 2001.Dvostrukim ispitom grad iskušava svoje čelnike"Nakon što je Franjo Tuđman, pokojni hrvatski predsjednik, umro u
prosincu 1999., jedan televizijski prilog iz njegova života često je bio prikazivan.On je prikazivao g.Tuđmana u posjetu Kninu 6. kolovoza 1995., upravo nakon što je bivšu pobunjenu srpsku prijestolnicu hrvatska vojska ponovno zauzela.Nakon gledanja svečanog podizanja hrvatske zastave nad gradskom srednjovjekovnom tvrđavom, predsjednik je uhvatio rub zastave i, sa suzama u očima, je poljubio.Golema hrvatska zastava danas još uvijek ponosno leprša s tvrđave, no malo se istrošila. Ostatak grada od 18.000 ljudi isto tako se osjeća zapostavljenim. Iako je Tuđmanova nacionalistička vlada slavila što je vratila natrag Knin od Srba, nije mu bila sposobna osigurati bogatu budućnost.Također je kočila povratak mnogobrojnih srpskih izbjeglica, smještajući 8000 hrvatskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u
VELIKA BRITANIJA
THE FINANCIAL TIMES
19. VI. 2001.
Dvostrukim ispitom grad iskušava svoje čelnike
"Nakon što je Franjo Tuđman, pokojni hrvatski predsjednik, umro u
prosincu 1999., jedan televizijski prilog iz njegova života često
je bio prikazivan.
On je prikazivao g.Tuđmana u posjetu Kninu 6. kolovoza 1995.,
upravo nakon što je bivšu pobunjenu srpsku prijestolnicu hrvatska
vojska ponovno zauzela.
Nakon gledanja svečanog podizanja hrvatske zastave nad gradskom
srednjovjekovnom tvrđavom, predsjednik je uhvatio rub zastave i,
sa suzama u očima, je poljubio.
Golema hrvatska zastava danas još uvijek ponosno leprša s tvrđave,
no malo se istrošila. Ostatak grada od 18.000 ljudi isto tako se
osjeća zapostavljenim.
Iako je Tuđmanova nacionalistička vlada slavila što je vratila
natrag Knin od Srba, nije mu bila sposobna osigurati bogatu
budućnost.
Također je kočila povratak mnogobrojnih srpskih izbjeglica,
smještajući 8000 hrvatskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u
njihove domove. Kao rezultat toga Knin predstavlja dvostruki ispit
za sadašnju vladu.
Za međunarodne organizacije poboljšanje stope povratka srpskih
izbjeglica u Knin dokazao bi vladine akreditive poštovatelja
ljudskih prava.
U zemlji, u međuvremenu, grad je, nekada prijestolnica hrvatskog
srednjovjekovnog kraljevstva, ispit sposobnosti vlade da
gospodarski oživi područja najgora pogođena hrvatskim ratom za
neovisnost.(...)
Tvrtke u državnom vlasništvu poput Hrvatskih željeznica, Hrvatskih
cesta i HEP-a, elektroprivrede, mjerama odobrenim na sjednici
vlade, potaknuta su na ulaganja u ratom pogođenim područjima.
Poticaji za ulaganja trebaju se osigurati i privatnim tvrtkama.
Obećane su i dodatne mjere za pomoć bosanskim Hrvatima u povratku
kućama i osiguranju skromnih pogodnosti izbjeglicama, većinom
Srbima, koji se vraćaju u ratom uništena područja.
Zadaća oživljavanja Knina, međutim, izgleda golemo.
Smješten među suhim, visokim planinama u središnjoj Hrvatskoj,
glavna uloga Knina u prošlosti bila je vojno središte.
Srbima te regije, porijeklom izbjeglicama pred Turcima koji su
napadali, dana je autonomija u zamjenu za čuvanje habsburške
granice s Bosnom.
Grad je kasnije postao željezničko čvorište. Ostao je vojno
središte u doba Jugoslavije. No značaj obje uloge sada je izrazito
umanjen.(...)
'U bivšem jugoslavenskom socijalizmu, imali smo tvrtke čiji je
glavni cilj bio osigurati zaposlenost', kaže Tomislav Vidošević,
dužnosnik odgovoran za ratom pogođena područja. 'No sada ulagači
idu na mjesta gdje mogu ostvariti dobit'.
Problem izbjeglica izgleda isto toliko težak. Mnogi se žale da se,
po hrvatskim zakonima o povratku izbjeglica, pokazalo teškim
izbaciti one koji se nalaze kućama onih koji bi se vratili, čak i
kada ovi imaju drugo mjesto za život.
'Na vladi treba biti pritisak da sve zakone i provedbu zakona učini
potpuno transparentnim i poštenim', kaže Gunther Scheske, načelnik
kninskog ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za
izbjeglice.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Hrvatske,
žali se da Srbi nemaju izgleda naći posao u državnim
organizacijama. Oko polovine srpske populacije ipak se vratilo u
područje.
No Knin je još uvijek daleko od normalnog, i nosi ožiljke pokušaja
Srba da stvore monoetnički grad, nakon čega je slijedio hrvatski
pokušaj da se obratno učini isto.(...)", piše Robert Wright.