LJUBLJANA, 19. lipnja (Hina) - Slovenski premijer Janez Drnovšek u utorak je najavio da će njegova vlada inzistirati da parlament ratificira sporazum o malograničnom prometu i suradnji s Hrvatskom bez odugovlačenja jer želi da se
otvorena pitanja s Hrvatskom nakon 10 godina konačno riješe, osobito za Sloveniju izuzetno važno pitanje granice na moru.
LJUBLJANA, 19. lipnja (Hina) - Slovenski premijer Janez Drnovšek u
utorak je najavio da će njegova vlada inzistirati da parlament
ratificira sporazum o malograničnom prometu i suradnji s Hrvatskom
bez odugovlačenja jer želi da se otvorena pitanja s Hrvatskom nakon
10 godina konačno riješe, osobito za Sloveniju izuzetno važno
pitanje granice na moru.#L#
Izazvan provokativnim pitanjima Saše Pečea, dopredsjednika
Jelinčičeve Nacionalne stranke (SNS) i zastupnika u slovenskom
Državnom zboru da ratifikacijom malograničnog sporazuma Slovenija
gubi izlaz na otvoreno more, da Drnovšek popušta NATO-u, Europskoj
uniji i Hrvatskoj kako bi "povećao osobnu popularnost" na račun
nacionalnih interesa, Drnovšek je smireno odgovorio - "Najlakše je
doći do popularnosti upravo takvim jeftinim populizmom, osobito na
račun susjednih država. To je najjednostavnije, ali po mojem
mišljenju i najneodgovornije. Mi ćemo se pak truditi da se otvorena
pitanja o kojima smo pregovarali konačno riješe jer je za to i
vrijeme".
Peče je svoje tvrdnje kako Drnovšek prodaje teritorij Slovenije, da
je spreman potpisati ugovor o nuklearci Krško bez ikakvih koristi
za svoju državu, da krši šengenski sporazum jer na granici s
Hrvatskom namjerava otvoriti novih 27 malograničnih prijelaza,
naime izrekao za vrijeme aktualnog sata, kada na pitanja oporbe
odgovara predsjednik vlade i to u elitnom popodnevnom
televizijskom terminu u izravnom prijenosu.
Drnovšek je ustvrdio kako su dogovori s premijerom Račanom u Rijeci
bili korisni za obje države, da ratifikacijom sporazuma o
malograničnom prometu s Hrvatskom neće biti prejudicirana granica
niti kršen schengenski sporazum koji mogu potpisati samo članice
Europske unije, a odnosi se uglavnom na sprječavanje ilegalnih
migracija iz trećih država (dodao je da bi takve migracije iz
Hrvatske u Sloveniju bile malo vjerojatne, osobito kad je riječ o
ljudima iz malograničnog pojasa). Također je demantirao Pečeovu
tvrdnju kako "se govori" da će Slovenija prepustiti hrvatskoj
kontroli letova nadzor zračnog prostora iznad 7000 metara visine
("O tome ništa ne znam").
Najviše pojašnjenja namijenio je malograničnom sporazumu i budućem
sporazumu o granici. Među ostalim je Drnovšek ustvrdio kako bi
"ggraničiti kontakte s Hrvatskom na minimum" (što predlažu
Jelinčičevi nacionalisti) bilo "daleko od slovenskog nacionalnog
interesa", a da će o sporazumu o granici na kraju ionako konačnu
odluku donijeti parlament.
Debatu s Pečeom predsjednik slovenske vlade iskoristio je i za
upozorenje da je kao uvjet za sklapanje sporazuma o granici njegova
vlada stalno isticala slobodan izlaz na otvoreno more i da će to i
ubuduće tako ostati. "Želimo s Hrvatskom i ubuduće sačuvati što
normalnije odnose." Sporazum o malograničnom prometu po njegovim
riječima ne prejudicira granicu nego olakšava život ljudi na obje
strane granice, a "hermetičko zatvaranje te granice nikako ne bi
bilo u interesu ni Slovenije ni Hrvatske".
Po Drnovšekovim riječima tvrdnja kako se takav sporazum kosi sa
schengenskim sporazumom koji Slovenija kroz koju godinu nakon
ulaska u EU želi potpisati nije točna. Te su rezerve ispitane, ali
se međudržavni sporazumi analiziraju tek nakon što se uđe u EU, a
niti ovakav sporazum s Hrvatskom nije u suprotnosti s budućim
šengenskim režimom i standardima koje Slovenija želi uvesti.
U vezi s nuklearkom Krškom Drnovšek je ponovio svoje i ranije
iznesene ocjene kako je sporazum dobar i priznaje ulaganja obaju
investitora, te zajedničke obveze financijske i druge prirode, kao
i jednaka prava u nuklearki. Osim toga, dodao je - kad je riječ o
sigurnosti i poslovanju Slovenija ipak ima mogućnost da pravom na
imenovanja predsjednika uprave osigura da ne dođe do blokade u
njezinu radu nakon što svoj udio u upravljanju preuzme Hrvatska, a u
krajnjem slučaju, ako sporazum ipak ne bi bio potpisan, ostaje
mogućnost koja se i prije spominjala - naime da Slovenija od
Hrvatske otkupi njezin 50-postotni udio.
(Hina) fl sv