ZAGREB, 19. lipnja (Hina)- Ospežna monografija o Sinjskoj alci predstavljena je danas u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.
ZAGREB, 19. lipnja (Hina)- Ospežna monografija o Sinjskoj alci
predstavljena je danas u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.#L#
Monografija počinje uvodnim tekstovima fra Ante Josipa Solde i
Marka Grčića, a likovno ju je uredio jedan od najistaknutijih
hrvatskih dizajnera Boris Ljubičić.#L#
Govoreći o monografiji, fra Ante Josip Soldo istaknuo je da ona
pokušava prikazati dio hrvatske povijesti. "Alka je sjedinjenje
narodnih težnja s elementima religije", rekao je fra Ante, dodavši
kako je to najvidljivije u povezivanju viteške igre i štovanja
Gospe Sinjske nakon slavne pobjede Sinjana nad Turcima 1715.
O Alci su pisali poznati franjevci i narodni prosvjetitelji Andrija
Kačić Miošić i Filip Grabovac, ona je simbol čežnje za slobodom i
uspomena na burno povijesno vrijeme, istaknuo je fra Ante.
Govoreći o važnosti monografije, Marko Grčić je podsjetio kako je
ideja o njezinu nastanku nastala u veljači 1995. u Zagrebu. Cilj
monografije je dehistorizirati Alku i osloboditi je od njezinih
povijesnih početaka. Po svemu onome što prikazuje alkare, junake na
konjima u odorama, s viteškim oružjem Alka je pokretno umjetničko
djelo, smatra Grčić.
Urednik Boris Ljubičić drži kako je Alka svjetska vrijednost koja
je cijelo vrijeme bila podcijenjena. Namjera je monografije Alci
vratiti vitešku sliku, pokazati je kao živu pokretnu povijest,
rekao je Ljubičić, usporedivši Alku, koja je ostala u lokalnim
okvirima, s koridom koju su Španjolci promicali diljem svijeta i o
kojoj su pisali najpoznatiji svjetski pisci.
Pohvalio je autore fotografija Damira Fabijanića, Ivu Pervana,
Tomislava Rastića i Fedora Vučemilovića.
Josip Šentija je uz objavljivanje monografije rekao kako je Alka
spomenik narodne predaje koja uključuje narodne, političke,
moralne, socijalne, povijesne i umjetničke motive. Šentija smatra
da Alku treba institucionalizirati kao trajno dobro i odvojiti je
od svakodnevne politike.
O likovnim vrijednostima monografije govorile su povjesničarke
umjetnosti Marija Tonković i Branka Hlevnjak.
(Hina) ta mc