US-HR-KOMENTARI-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije RFE-HRVATSKE BANKE-16-6 RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 16.VI. 2001. Hrvatske banke i monopol: neznanje, naivnost, bahatost Milan Gavrović"U slučaju 'Agrokora', koji je ovog
tjedna izbio u javnost, moglo bi se pomisliti da je riječ o neznanju, naivnosti ili čak bahatosti. Istina je, nažalost, mnogo gora i ružnija. Monopolsko se ponašanje u Hrvatskoj toliko udomaćilo, da se više ni ne skriva. Ta je tvrtka, u vlasništvu, kako se tvrdi, 'najbogatijeg hrvatskog biznismena', Ivice Todorića, tražila od svojih dobavljača, da otvore račun u 'Kreditnoj banci'. A ta je banka, lako je pogoditi, u vlasništvu 'Agrokora'. Na račun u drugoj banci, poručio im je 'Agrokor', 'nećemo moći vršiti gotovinske doznake'. U istom je tonu i odgovor jednog od tih dobavljača, zagrebačke tvrtke u vlasništvu bečkog Beiersdorfa: 'Naša je odluka da imamo račun isključivo u banci sa stopostotnim stranim vlasništvom'. Po tome, samo novac smije biti hrvatski. Sve je to, ipak, mala igra, na rubu stvaranja pravog bankarskog monopola. U središtu su velike banke i velike kombinacije. Dok se narod zabavlja pitanjem, hoće li talijanska UniCredito i njemačka Allianz, potpuno preuzeti i Zagrebačku banku i tako steći monopol,
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
16.VI. 2001.
Hrvatske banke i monopol: neznanje, naivnost, bahatost
Milan Gavrović
"U slučaju 'Agrokora', koji je ovog tjedna izbio u javnost, moglo bi
se pomisliti da je riječ o neznanju, naivnosti ili čak bahatosti.
Istina je, nažalost, mnogo gora i ružnija. Monopolsko se ponašanje
u Hrvatskoj toliko udomaćilo, da se više ni ne skriva. Ta je tvrtka,
u vlasništvu, kako se tvrdi, 'najbogatijeg hrvatskog biznismena',
Ivice Todorića, tražila od svojih dobavljača, da otvore račun u
'Kreditnoj banci'. A ta je banka, lako je pogoditi, u vlasništvu
'Agrokora'. Na račun u drugoj banci, poručio im je 'Agrokor',
'nećemo moći vršiti gotovinske doznake'. U istom je tonu i odgovor
jednog od tih dobavljača, zagrebačke tvrtke u vlasništvu bečkog
Beiersdorfa: 'Naša je odluka da imamo račun isključivo u banci sa
stopostotnim stranim vlasništvom'. Po tome, samo novac smije biti
hrvatski.
Sve je to, ipak, mala igra, na rubu stvaranja pravog bankarskog
monopola. U središtu su velike banke i velike kombinacije. Dok se
narod zabavlja pitanjem, hoće li talijanska UniCredito i njemačka
Allianz, potpuno preuzeti i Zagrebačku banku i tako steći monopol,
u praksi on već postoji. Njegove posljedice, posljednjih mjeseci,
osjeća na svojoj koži izvozna, a posebno turistička privreda. Tko
će zaraditi na dobroj turističkoj sezoni? Po svemu sudeći,
monopolske su banke odlučile da to budu one, a ne hotelska i druga
turistička poduzeća.
Kako, dakle, preliti tuđi novac u vlastiti džep? Osjetivši da je
ponuda deviza povećana, prodajom kredita koje je država uzela u
inozemstvu, Zagrebačka i Splitska banka počele su i same ubrzano
prodavati marke. Cilj, koji je uspješno ostvaren, bio je da se
njihov tečaj što više smanji. Tako će sada banke, na deviznom
tržištu, jeftino kupovati turističke devize, da bi ih na jesen i
zimu skuplje prodale. Bez te igre, zaradila bi turistička privreda.
Ovako, zaradit će banke. Ta se zarada zove 'prihodi na tečajnim
razlikama'. Ili 'uobičajene sezonske špekulacije'.
Zagrebačka i Splitska banka zajedno, čine polovicu hrvatskog
bankarstva. Njihov je položaj, dakle, izrazito monopolan.
UniCredito, koji je vlasnik Splitske banke, zajedno s Allianzom,
već ima znatan udio i utjecaj i u Zagrebačkoj. Novac, izvučen iz
hrvatske privrede, zajedno s onim hrvatskih štediša, služit će za
nove 'sezonske špekulacije', tko zna gdje u svijetu. Istodobno u
Hrvatskoj postoji Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, dakle
za borbu protiv monopola. Jedino nije jasno, čime ljudi koji u njoj
rade, zarađuju svoje plaće".