FONTEVRAUD, 15. lipnja (Hina) - Izložba "Europa Anžuvinaca" uvjerljivo pokazuje koliki je bio doprinos srednje Europe kulturi cijelog kontinenta i potvrđuje da Hrvatska oduvijek pripada ujedinjenoj Europi, rekao je u petak hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić na otvaranju izložbe "Europa Anžuvinaca" u francuskoj kraljevskoj opatiji u Fontevraudu.
FONTEVRAUD, 15. lipnja (Hina) - Izložba "Europa Anžuvinaca"
uvjerljivo pokazuje koliki je bio doprinos srednje Europe kulturi
cijelog kontinenta i potvrđuje da Hrvatska oduvijek pripada
ujedinjenoj Europi, rekao je u petak hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić na otvaranju izložbe "Europa Anžuvinaca" u francuskoj
kraljevskoj opatiji u Fontevraudu.#L#
"Za današnju Hrvatsku izložba "Europa Anžuvinaca" ima posebno
značenje jer na najbolji način ističe doprinos srednje Europe -
Poljske, Mađarske i Hrvatske - kulturnom bogatstvu našeg
kontinenta", rekao je Mesić u govoru prigodom inauguracije
izložbe.
"Istodobno ona potvrđuje pripadnost Hrvatske toj zajedničkoj
obitelji čijim je dijelom uvijek bila. Sjetimo se toga u trenutku
kad je na djelu proces proširenja Europske unije", kazao je
hrvatski predsjednik na otvaranju izložbe koja se podudara sa 700-
tom obljetnicom dolaska Anžuvinaca na vlast u Hrvatskoj.
Mesić je u govoru razdoblje najvećeg sjaja francuske plemićke loze
grofova od Anjoua (13.- 15. stoljeće) ocijenio vremenom "u kojem se
rađa ideja europskog zajedništva i ujedinjenje u političku
cjelinu". Iako u to vrijeme tek utopija, ta je zamisao bila
"nagovještaj zajedničkog europskog doma, čije temelje strpljivo
podižemo već 50-ak godina" rekao je Stjepan Mesić.
Zajedništvo, koje su ostvaril vladavinom na tako različitim
područjima kao što su dijelovi Francuske, jug Italije, Hrvatska,
Mađarska i Poljska, najbolje se moglo izraziti kulturom, područjem
na kojem najbolje do izražaja dolazi zajednički identitet, uz
poštovanje međusobnih razlika, dodao je hrvatski predsjednik.
Na političkom je planu predsjednik Mesić vladavinu hrvatsko-
ugarskim kraljevstvom Karla I. (1301.-1342.) i Ludovika I. (1342.-
1382.) ocijenio iznimno važnom za Hrvatsku.
"Anžuvinski vladari ponovno su uspostavili hrvatski mediteranski
prostor i orijentaciju te učvrstili veze s ostalim europskim
kraljevima... i ponovno su sjedinili Dalmaciju s maticom zemljom",
rekao je Mesić povezavši onodobnu "Atenu Zapada" - Angers s
"hrvatskom Atenom" - Ragusom, odnosno današnjim Dubrovnikom.
Predsjednik Mesić također je podsjetio, ocijenivši da je to
"sigurno više od povijesne slučajnosti", da je Rikard Lavljeg Srca,
pripadnik plantageneta britanske loze Anžuvinaca, čiji se posmrtni
ostaci nalaze u opatiji Fontevraud, upravo u Dubrovniku našao
utočište nakon brodoloma na povratku iz Svete Zemlje. U znak
zahvalnosti ondje je dao sagraditi romaničku crkvu na mjestu na
kojem je poslije iznikla dubrovačka katedrala.
(Hina) dam rt