ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Cilj Regionalne konferencije o migracijama bio je utvrditi strategiju koordiniranog, regionalnog pristupa rješavanju problema izbjeglih i prognanih, jer se samo dugoročnom strategijom suradnje problem
povratka može riješiti, istaknuo je na tiskovnoj konferenciji u četvrtak, posljednjeg dana rada skupa, regionalni koordinator za migracije Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) Zsolt Dudas.
ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Cilj Regionalne konferencije o
migracijama bio je utvrditi strategiju koordiniranog, regionalnog
pristupa rješavanju problema izbjeglih i prognanih, jer se samo
dugoročnom strategijom suradnje problem povratka može riješiti,
istaknuo je na tiskovnoj konferenciji u četvrtak, posljednjeg dana
rada skupa, regionalni koordinator za migracije Međunarodne
federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) Zsolt
Dudas.#L#
Trodnevna konferencija posvećena problemima izbjeglica i
raseljenih osoba s područja bivše Jugoslavije te pitanju povratka,
održana je na inicijativu nacionalnih društava Crvenog križa
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i SRJ, a u suradnji s Međunarodnom
federacijom Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC).
Konferencija, organizirana kako bi se utvrdili zadaci koji stoje
pred nacionalnim odborima na rješavanju problema izbjeglica i
raseljenih, okupila je predstavnike Crvenog križa ovih triju
država kao i predstavnike IFRC-a i Međunarodnog odbora Crvenog
križa (ICRC) iz Ženeve.
Trećeg dana rada konferenciji su se priključili i predstavnici
vlada Hrvatske, BiH i SRJ, vladinih ureda za pitanja prognanika i
izbjeglica, UNHCR-a, Instituta za međunarodne odnose i
predstavnici nevladinih udruga.
Prema riječima regionalnog koordinatora za migracije, unatoč
postojanju dosadašnje dobre suradnje između organizacija Crvenog
križa na prostorima bivše Jugoslavije, ova konferencija prvi je
sastanak na toj razini pa je njezin glavni zadatak utvrditi
strategiju i smjernice za budućnost u traženju trajnih rješenja
izbjegličke krize i koordiniranju zajedničkih akcija.
Govoreći o procesu povratka, predstojnik hrvatskog Crvenog križa
Nenad Javornik istaknuo je da se, prema podacima Vladina ureda za
prognanike i izbjeglice, preko 80.000 ljudi preko UNHCR-a
organizirano vratilo u Hrvatsku, dok ih se 20.000 vratilo spontano
u nekadašnje sektore Jug i Sjever, Zapad i Istok. On je istaknuo da
se isti proces očekuje i u SRJ, BiH a posebice u Republici Srpskoj.
Govoreći o povratku Hrvata u taj entitet, Javornik je istaknuo da ih
se do sada vratilo samo 3.000 ljudi te da je potrebno utvrditi kako
te procese povratka olakšati.
Glavni tajnik jugoslavenskog Crvenog križa Rade Dubajić rekao je
kako je u SRJ registrirano preko 420.000 ljudi sa statusom
izbjeglica, napominjući da je 60.000 ljudi taj status izgubilo
uzimajući državljanstvo, dok oko 220.000 raseljenih dolazi s
Kosova. S obzirom na postojeće ekonomske uvjete u toj zemlji, samo
zahvaljujući međunarodnoj humanitarnoj pomoći ti ljudi na neki
način preživljavaju dugo razdoblje boravka u SRJ, istaknuo je
Dubajić zauzevši se za što snažniju podršku međunarodne zajednice
te neophodnu suradnju na tom planu.
Oko 760.000 ljudi izbjeglo je iz BiH u oko 100-njak zemalja svijeta,
rekao je glavni tajnik Federacije Crvenog križa BiH Marinko
Šimunović dodajući da je unutar BiH interno raseljenih još oko
500.000 ljudi unutar Federacije BiH te oko 300.000 unutar Republike
Srpske, sa statusom izbjeglih i prognanih. Prema istom izvoru, u
BiH je zabilježeno oko 40.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske.
Osobit problem za povratak predstavlja situacija u kojoj je iz
sredstava međunarodne zajednice sanirana samo jedna trećina
objekata u koje se izbjegli i prognani mogu vratiti, dok je još oko
451.000 objekata koji su devastirani i u koje nije za sada moguć
povratak. Izražavajući očekivanje da će održavanje ove
konferencije pomoći u poboljšavanju postojećeg stanja, Šimunović
je istaknuo potrebu osiguravanja uvjeta za povratak te svih prava
za raseljene i izbjegle - pravo na život, rad, školovanje.
Šefica regionalnog ureda u Budimpešti međunarodne Federacije
Crvenog križa (IFRC) Helena Korhonen potvrdila je da su za pomoć u
Hrvatskoj zatražena novčana sredstva u visini od 3 do 4 milijuna
švicarskih franaka te da postoji potpora brojnih nacionalnih
organizacija Crvenog križa. Ova organizacija uspijeva u
prikupljanju potrebnih sredstava u čemu joj pomažu i drugi
međunarodni čimbenici, poput UNHCR-a i drugih, istaknula je
Korhonen dodajući da će se sredstva trebati iznaći i iz domaćih
izvora. Prema njezinim riječima, samo dobra partnerska suradnja
može riješiti problem izbjeglica na ovim prostorima.
(Hina) br rt