ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju državnog proračuna, preko kojega je Jadranka Kosor (HDZ) tražila vraćanje porodnih naknada na prošlogodišnju razinu, nije danas dobio potporu saborskog Odbora za
financije i državni proračun.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju
državnog proračuna, preko kojega je Jadranka Kosor (HDZ) tražila
vraćanje porodnih naknada na prošlogodišnju razinu, nije danas
dobio potporu saborskog Odbora za financije i državni
proračun.#L#
Stajalište većine članova Odbora bilo je da se smanjene porodne
naknade nadoknađuju većim dječjim doplatkom i da u proračunu za
Kosoričin prijedlog jednostavno nema novaca.
Kosor je međutim ustrajala da bi se porodiljne naknade mogle
vratiti na lanjsku razinu iz sredstava HNB-a ili uvođenjem
trošarine na pivo.
Protivi se Vladinoj argumentaciji da će problem naknada biti
riješen u idućem razdoblju, te upozorava kako Vlada ne precizira
koje je to razdoblje.
"Je li to neko razdoblje u kojem će ova djeca, kojoj danas stežemo
remen oko pelena, postati mame i tate ili neko bliže razdoblje",
upitala je Kosor.
Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak ističe da je sadašnja
visina naknada jedina koju proračun može izdržati.
Podsjeća da je značajno povećan broj korisnika dječjeg doplatka.
Oko 200 tisuća djece više nego u proteklom razdoblju dobiva dječji
doplatak, to je ogroman napor, ustvrdio je Kuštrak.
Većina članova Odbora priklonila se Vladinim argumentima i
prihvatila tvrdnju da depopulacija Hrvatske, koja traje već
desetak godina, nije uvjetovana sniženjem porodnih naknada.
No, dio zastupnika bio je vrlo kritičan prema načinu na koji se
postupa s naknadama.
Tako Željko Glavan (HSLS) primjećuje da je država mogla izdvojiti
milijardu i pol kuna za sanaciju PIK-ova da bi proizvodili
najskuplju pšenicu u Europi, ali ne može naći 200 milijuna za
naknade.
Nema 200 milijuna kuna za naknade, smanjuju se plaće državnim
službenicima, a iz proračuna se vraća dug umirovljenicima,
primijetio je Đuro Njavro (DC) cinično primjetivši, kako "bebe nisu
glasači pa ih je lakše zakočiti".
Odbor je podržao zakonski prijedlog o prestanku važenja Zakona o
financijskoj policiji, kao i Vladin zahtjev da ga Sabor prihvati po
hitnom postupku.
Dio Odbora, posebice Đuro Njavro kritizirao je takvo postupanje,
napominjući da je loše žurno ukidati instituciju koja živi svega
nekoliko godina, točnije od 1994.
Napominje da je nejasno i "maglovito" zašto se u racionalizaciju u
Ministarstvu financija ide raspuštanjem korisne službe za državu.
I iz redova zastupnika vladajuće koalicije čule su se primjedbe da
nedostaje temeljita analiza zbog čega treba ukinuti Financijsku
policiju, kao i garancija da će se njenim ukidanjem povećati
učinkovitost inspekcijskog nadzora Ministarstva financija.
Damir Kuštrak je objasnio da do ukidanja financijske policije
dolazi zbog uočenih preklapanja njenih poslova s poslovima drugih
službi u Ministarstvu.
Rekao je, da će većina djelatnika Financijske policije biti
raspoređena na druga radna mjesta u Ministarstvu financija ili MUP-
u, no, nije mogao reći koliko će ljudi (od 890) ipak biti višak.
(Hina) bm sšh