ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Država u ovogodišnjem otkupu pšenice neće sudjelovati u određivanju cijene, već će se cijena utvrditi u direktnom dogovoru proizvođača i otkupljivača odnosno odrediti će je tržište, što je i cilj
Vlade.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Država u ovogodišnjem otkupu pšenice
neće sudjelovati u određivanju cijene, već će se cijena utvrditi u
direktnom dogovoru proizvođača i otkupljivača odnosno odrediti će
je tržište, što je i cilj Vlade.#L#
Izjavio je to ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić
na današnjoj konferenciji za novinare o otkupu ovogodišnjeg roda
pšenice.
Procjene Ministarstva govore da će ovogodišnja proizvodnja pšenice
biti oko milijun tona, od čega seljačkih gospodarstava između 400 i
450 tisuća tona, dok se tržišni višak procjenjuje od 200.000 do
250.000 tona.
U ovogodišnjem otkupu Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva imat
će isključivo koordinativnu ulogu, a tom je smislu već održan i niz
sastanaka sa svrhom uspostavljanja tržišnih okvira sa
otkupljivačima, proizvođačima, bankama i dr., kazao je Pankretić.
Dodao je da će u otkupu ove godine sudjelovati oko 50 pravnih osoba
odnosno trgovačkih društava, a postoje informacije da su pojedine
tvrtke već započele ugovaranje otkupa.
Banke su izrazile spremnost kreditiranja otkupa seljačke pšenice,
odnosno spremne su osigurati financijska sredstva (400 milijuna
kuna) za sve ponuđene količine pšenice od seljačkih gospodarstava,
a kredite će otkupljivači dobiti uz kamatu od 10 posto na godišnjoj
razini, te založno pravo - skladišnica ili fiducija na količine
pšenice u odnosu 1:1,3.
To znači, kazao je Pankretić, da je veći broj banaka spreman pratiti
otkup pšenice bez garancije države odnosno kao garanciju će
prihvatiti vlasnički list na robe, odnosno pšenicu.
Takvim se pristupom, po njegovim riječima, utire put tzv. sustavu
skladišnih primki, što će se i formalno ozakoniti zakonom o
skladišnicama koji je u pripremi.
Cijena pšenice ovisit će isključivo o međusobnom dogovoru, no u
Ministarstvu kažu kako će se kretati negdje između zahtjeva
seljačkih udruga odnosno od kune do 1,2 kune, te prošlogodišnje
cijene koju bi mogle ponuditi tvrtke.
Država ima jasan interes stabilizirati domaće tržište pšenice,
zbog čega će biti nužno izvesti tržišne viškove, kazao je
Pankretić.
U cilju postizanja izvoza država će osigurati određena financijska
sredstva za participaciju dijela troškova izvoza, čime bi se
stvorili i preduvjeti za otkup seljačke pšenice po cijeni koja će
zadovoljiti i same seljake.
Za izvoz pšenice bit će raspisan javni tender, a za izvoz će se
odabrati tvrtka koja ponudi najbolje uvijete.
(Hina) mku ds