ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - U razvoj malog i srednjeg poduzetništva trebalo bi se do 2004. uložiti oko 17,2 milijarde kuna i time omogućiti otvaranje oko 133.000 radnih mjesta, predviđeno je programom razvoja malog gospodarstva
2001.-2004., što bi ga na sutrašnjoj tematskoj sjednici u Samoboru trebala utvrditi hrvatska Vlada.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - U razvoj malog i srednjeg poduzetništva
trebalo bi se do 2004. uložiti oko 17,2 milijarde kuna i time
omogućiti otvaranje oko 133.000 radnih mjesta, predviđeno je
programom razvoja malog gospodarstva 2001.-2004., što bi ga na
sutrašnjoj tematskoj sjednici u Samoboru trebala utvrditi hrvatska
Vlada.#L#
Ta bi se sredstva osigurala iz nekoliko izvora - državnog i lokalnih
proračuna, kreditima Svjetske banke, Hrvatske banke za obnovu i
razvitak, poslovnih banaka, te angažiranjem neiskorištenih
nekretnina u državnom i vlasništvu lokalnih jedinica.
Ostvarenje ambicioznih ciljeva resorno Ministarstvo za obrt, malo
i srednje poduzetništvo, programom predlaže konkretizirati u 15
točaka. Predviđa se tako osnivanje poduzetničkih centara,
poduzetničkih inkubatora, malih poslovnih zona, te poticanje
obrazovanja i uključivanje mladih stručnjaka.
Razvoju malog i srednjeg poduzetništva trebao bi pomoći i posve
novi zakonski tekst o malom gospodarstvu. Slijedom njega sadašnja
Hrvatska garancijska agencija (HGA) rad bi nastavila kao Hrvatska
agencija za malo gospodarstvo, preuzimajući od HGA temeljni
kapital (u iznosu od 20 milijuna kuna), prava i obveze.
Posebnu pozornost malom i srednjem poduzetništvu Vlada posvećuje
zbog potencijala tog sektora koji u sebe uključuje obrtništvo,
zadrugarstvo, mala i srednja trgovačka društva. O značaju malog
gospodarstva govori i podatak da je njegov udio u bruto domaćem
proizvodu 55 posto.
Podaci pokazuju trend rasta obrtništva i malog i srednjeg
poduzetništva u posljednjih pet godina. Od ukupnog broja
trgovačkih društava u prošloj godini čak 99,1 posto je malih i
srednjih poduzeća, a broj zaposlenih u tim tvrtkama povećao se u
posljednjih pet godina sa 54,9 posto na 62,8 posto od ukupno
zaposlenih.
Broj obrta u razdoblju 1995.-2000. godišnje je rastao po stopi od
2,6 posto i na kraju prošle godine bilo ih je 91.842 . Još brže
rastao je broj zaposlenih u obrtništvu, godišnje po stopi od 8,6
posto. Većinu obrta čine oni iz uslužnih djelatnosti, dok je svega
14 posto proizvodnih obrta.
Daljnjem razvoju obrta trebale bi pomoći i izmjene Zakona o obrtu
koje teže jednostavnijem osnivanju obrta, te predviđaju i
mogućnost sezonskog obrta do šest mjeseci godišnje.
Poticaj zadrugarstvu trebala bi dati izmjene Zakona o zadrugama, a
njima bi se osiguralo da taj zakon postane krovni za sve zadruge,
bez obzira na djelatnost koju obavljaju.
Zadrugarstvo, inače, posljednih godina bilježi negativne
trendove. Tako je u proteklih pet godina broj zadruga smanjen za oko
35 posto, broj zaposlenih za 46 posto, a velik je broj i neaktivnih
zadruga (u 2000. od ukupno 787 zadruga njih čak 203 bile se
neaktivne). Dijelom se to pripisuje i kasno donijetom Zakonu o
zadrugama (tek 1995.), koji je povrh toga bio i neoperativan, pa je
Vlada za drugo saborsko čitanje pripremila njegove izmjene.
(Hina) bm/bn sšh