DE-MK-S-DIPLOMACIJA-Politika NJ 12.VI.-TAZ-SVIJET U MAKEDONIJI NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG12. VI. 2001....slabi i NATO-ovu diplomaciju"Stanje u Makedoniji dovelo je međunarodnu zajednicu u odnosu na tu zemlju u duboku krizu. Jer unatoč
potpori EU-a, SAD-a i NATO-a vladi nacionalnog jedinstva u koju su uključene i albanske stranke, borbe s pobunjenicima OVK nastavljaju se bez prekida. Međunarodna zajednica uvjerila je makedonske stranačke vođe i predsjednika Trajkovskog da albanskoj skupini stanovništva daju velike ustupke u pogledu na samoupravu i jezik, kako bi OVK-u izmakli tlo pod nogama. No s obzirom na vojne uspjehe OVK, čini se da ta politika više nije ispravna. Predstavnici NATO-a i EU-a izjavljuju da neće prihvatiti 'ako se neka skupina naoružanih odluči pucati u vladu', kako je formulirao glavi NATO-ov diplomat u Makedoniji, veleposlanik Hansjoerg Eiff. Da NATO zagovara teritorijalni integritet Makedonije a time i multikulturnu demokratsku republiku, kaže Eiff.Makedonija je sredinom 90-ih godina u okviru zajedničkog koncepta za jugoistočnu Europu i gospodarski i vojno trebala ubrzano biti povezana sa Zapadom. EU je tek nedavno poboljšao uvjete za
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
12. VI. 2001.
...slabi i NATO-ovu diplomaciju
"Stanje u Makedoniji dovelo je međunarodnu zajednicu u odnosu na tu
zemlju u duboku krizu. Jer unatoč potpori EU-a, SAD-a i NATO-a vladi
nacionalnog jedinstva u koju su uključene i albanske stranke, borbe
s pobunjenicima OVK nastavljaju se bez prekida.
Međunarodna zajednica uvjerila je makedonske stranačke vođe i
predsjednika Trajkovskog da albanskoj skupini stanovništva daju
velike ustupke u pogledu na samoupravu i jezik, kako bi OVK-u
izmakli tlo pod nogama. No s obzirom na vojne uspjehe OVK, čini se da
ta politika više nije ispravna. Predstavnici NATO-a i EU-a
izjavljuju da neće prihvatiti 'ako se neka skupina naoružanih
odluči pucati u vladu', kako je formulirao glavi NATO-ov diplomat u
Makedoniji, veleposlanik Hansjoerg Eiff. Da NATO zagovara
teritorijalni integritet Makedonije a time i multikulturnu
demokratsku republiku, kaže Eiff.
Makedonija je sredinom 90-ih godina u okviru zajedničkog koncepta
za jugoistočnu Europu i gospodarski i vojno trebala ubrzano biti
povezana sa Zapadom. EU je tek nedavno poboljšao uvjete za
trgovačku razmjenu i obećao gospodarsku pomoć
Vojno je Makedonija još 1995. oprezno približena NATO-u. Od 3.
kolovoza 2000. Makedonija je pored Albanije, Bugarske, Estonije,
Letonije, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije postala dijelom
koncepta 'Partnerstvo za mir'. Time se obvezala na niz mjera za
vojnu kvalifikaciju makedonskih tijela sigurnosti. Makedonija je
dobila potporu u zračnom i kopnenom nadzoru. Skupina operativnih
planera savjetovala je vladu u pogledu osiguranja granica. Dobila
je oružje. I u Albaniji NATO-ovi stručnjaci savjetuju tamošnje
granične postrojbe o nadzoru granice prema Makedoniji. Osim toga
pojedine su NATO-ove države članice, primjerice Velika Britanija,
poslale vojne savjetnike. A NATO-ove postrojbe na Kosovu trebaju
pojačano nadzirati granice s Makedonijom - što se već nekoliko
tjedana događa gotovo hermetički. Osim toga NATO održava neka
uporišta u Makedoniji - kontingent od više tisuća ljudi osigurava
opskrbu KFOR-ovih postrojba na Kosovu. Njemačke su postrojbe
razmještene kod žarišta Tetovo, Belgijanci na crti bojišnice u
Kumanovu.
NATO s obzirom na svoju dugoročnu strategiju mora podupirati
makedonsku vladu i pri tomu mu prijeti opasnost od opasnog
sužavanja diplomatskog manevarskog prostora. Slavensko-
makedonska javnost naime potporu od strane međunarodne zajednice
shvaća kao dopuštenje za djelovanje protiv cijele albanske skupine
stanovništva. S obzirom da se rat širi unatoč svim teškim
protuargumentima, čini se da se osvećuje što su prije dva tjedna
zanemareni američki diplomati Frowick i Foley, koji su pokušali
umiješati OVK u pregovore i time ih obvezati na primirje koje su
sami ponudili.
I formula vlade da je OVK skupina terorista, čini se teško održivom
s obzirom na odnose unutar albanske skupine stanovništva. O toj
prosudbi ovisi može li se OVK uistinu izolirati reformskom
politikom. Ako to ne uspije, politika međunarodne zajednice će
propasti, sa svim rizicima koje to donosi", drži Erich Rathfelder.