ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Socijalnu pomoć i skrb prošle je godine, prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, koristilo 280.588 osoba, a za financiranje sustava izdvojeno je više od dvije milijarde i 46 milijuna
kuna.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Socijalnu pomoć i skrb prošle je godine,
prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, koristilo
280.588 osoba, a za financiranje sustava izdvojeno je više od dvije
milijarde i 46 milijuna kuna.#L#
Za pomoć i naknade izdvojeno je oko 895 milijuna kuna, a materijalnu
pomoć za uzdržavanje primilo je 93.472 korisnika, odnosno 2,18
posto ukupnog stanovništva Hrvatske, rekao je pomoćnik ministra
rada i socijalne skrbi Nino Žganec, sudionik konferencije o
mirovinskom i socijalnom sustavu koja se održala prošli tjedan u
Varaždinskim toplicama.
Među korisnicima socijalne pomoći visok je udio nezaposlenih
osoba, oko 49 posto, što pokazuje da je nezaposlenost glavni
socijalni problem, istaknuo je Žganec, ustvrdivši kako je potrebno
razviti strategiju uključivanja nezaposlenih i siromašnih na
tržište rada.
U Ministarstvu očekuju daljnji rast izdataka i broja korisnika
usluga socijalne pomoći, pa stoga drže da je potrebno izmijeniti
sustav i smanjiti izdatke.
Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz veljače ove godine predviđa
se decentralizacija sustava, tako da će od 1. srpnja jedinice
lokalne uprave i samouprave sudjelovat u financiranju troškova
centara za socijalnu skrb, dok će se sredstva prikupljena porezima
preraspodijeliti u korist lokalnih jedinica.
Osim toga lokalne, područne i regionalne jedinice preuzet će
osnivačka prava nad domovima za stare i nemoćne osobe, te će biti
zastupljene u upravnim vijećima centara za socijalnu skrb. Također
će imati utjecaj na imenovanja i razrješenja ravnatelja centara.
Ministarstvo u okviru reforme sustava socijalne pomoći i skrbi
predlaže informatizaciju sustava, osnivanje Zavoda za socijalni
rad, koji će obrađivati podatke i informacije, te Instituta za
socijalnu politiku.
Nužno je i poboljšati obrazovanje djelatnika u socijalnoj skrbi
reformom studija socijalnog rada, organizacijom
poslijediplomskih i doktorskih studija, te stalnom edukacijom
djelatnika, smatra Žganec.
Dodao je da treba bolje informirati građane o socijalnim pravima,
te uključiti privatne poduzetnike, neprofitne organizacije i
obitelji u zadovoljavanje socijalnih potreba.
(Hina) mp so