RFE 9. VI. HRVATSKA NA ILI KOD BALKANA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 9. VI. 2001. Balkanska unija ? svjesna laž. Prilog Milana Gavrovića. Nedavno je poznati ekonomist i kandidat za Nobelovu nagradu, dr. Branko Horvat, izjavio kako bi stvaranje balkanske unije omogućilo Hrvatskoj da za sedam godina postigne punu zaposlenost. Istodobno izjava glavnog tajnika NATO saveza Georgea Robertsona da se Balkan mora ujediniti, izazvala je u Hrvatskoj panične reakcije. Pojam Balkan ima u Hrvatskoj izrazito negativan naboj. Čak ga i nekadašnji lider antituđmanovske koalicije, a sada premijer Ivica Račan, koristi kao oznaku nečega što Hrvatska nije i čega se mora čuvati. Nakon deset godina u kojima je nacionalizam bio temeljna filozofija vlasti, a šovinistički otrov redovna hrana za mase, kao da se više ne prepoznaje da je i tu riječ o klasičnom govoru mržnje. Nije Balkan negativan zbog svojih rijeka i planina, već zbog drugih naroda koji na njemu žive. Često ponavljani argument, 'Nećemo, valjda, biti Balkan', zapravo znači da smo mi drukčiji od njih; bolji, pošteniji, kulturniji..., ukratko Europljani, a ne Balkanci. Sličan je i motiv stalnog inzistiranja, kako Hrvatska želi u Europu samostalno, a ne u paketu sa zemljama takozvanog Zapadnog Balkana. I tu je riječ o recidivu nacionalizma, a ne o ekonomiji; dakle ne o tome da je Hrvatska brži brod kojemu ne odgovara plovidba s polaganim konvojem. Istina je suprotna. Hrvatska je zemlja s vrlo sporim privrednim rastom i u velikim ekonomskim teškoćama. Pa ipak od hrvatskih ekonomista jedino dr. Branko Horvat ima hrabrosti da otvoreno zastupa ekonomsko povezivanje s drugim balkanskim zemljama kao način da se dobije tržište koje bi omogućilo rast proizvodnje i zaposlenosti. Po njemu Hrvatska, s politikom kakvu sada vodi, neće ući u Europsku uniju ni za 20 godina, pa je igra samo na tu kartu 'obična bedastoća'. Nasuprot tome Balkan i zemlje koje mu gravitiraju čine tržište od 140 milijuna potrošača na kojemu se svi razumiju, poznaju i gdje bi hrvatska roba nalazila kupce lakše nego drugdje u svijetu. Da je to točno pokazuju privrednici koji koriste svaku priliku da obnove stare i uspostave nove poslovne veze. Kada bi tim putem energičnije krenula i politika, gasio bi se i sadašnji strah od susjeda, što bi dovelo do manjih izdvajanja za vojsku, a većih za razvoj. Umjesto toga i dalje se širi bolesni strah da se Hrvatsku želi ugurati u neku novu Jugoslaviju. Predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji ne prihvaća takvo ponašanje političkih stranaka, nazvao je to ovoga tjedna svjesnom laži. Istodobno je Organizacija za europsku suradnju i sigurnost suprotno očekivanjima najavila produženje mandata svojim promatračima u Hrvatskoj. Glavni razlog: nedovoljni angažman vlasti na povratku izbjeglih Srba. Nije samo lord Robertson upozorio da neotuđmanizam i dalje izolira Hrvatsku. Ne samo od Balkana, već i od Europe. (VOA)