FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI GLASNIK - 10. LIPNJA

HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 10. LIPNJA RIJEKA - Premijeri Hrvatske i Slovenije Ivica Račan i Janez Drnovšek u subotu su na radnom susretu u Rijeci, kako su sami ocijenili na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, učinili krupne korake u rješavanju triju otvorenih pitanja između dviju zemalja. Najveći napredak postignut je u uređenju odnosa oko nuklearne elektrane u Krškom gdje je preostalo razriješiti još samo neka tehnička pitanja kako bi se 20. srpnja sklopio konačan sporazum. Razgovori o granicama između dviju zemalja također su odmakli, te bi za dva do tri tjedna, nakon što se izvrše dodatne konzultacije s ekspertima unutar obiju zemalja, trebao biti održan novi sastanak na tu važnu temu. Treće važno otvoreno pitanje - dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama - rješavat će se, kazala su dvojica premijera, u okviru pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, ali i bilateralnim pregovorima u okviru napora koji se čine glede uspostave boljih ekonomskih i financijskih odnosa.STRESA - Predsjednici 14 srednjeeuropskih i istočnoeuropskih država pružili su u subotu na kraju dvodnevnog neformalnog druženja posvećenog vrijednostima slobode i demokracije u svijetu punu potporu teritorijalnom integritetu Makedonije kao i njezinoj sigurnosti i stabilnosti. Glavne teme skupa, koji se održavao na jezeru Lago Maggiore, bile su vrijednosti slobode i demokracije u
RIJEKA - Premijeri Hrvatske i Slovenije Ivica Račan i Janez Drnovšek u subotu su na radnom susretu u Rijeci, kako su sami ocijenili na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, učinili krupne korake u rješavanju triju otvorenih pitanja između dviju zemalja. Najveći napredak postignut je u uređenju odnosa oko nuklearne elektrane u Krškom gdje je preostalo razriješiti još samo neka tehnička pitanja kako bi se 20. srpnja sklopio konačan sporazum. Razgovori o granicama između dviju zemalja također su odmakli, te bi za dva do tri tjedna, nakon što se izvrše dodatne konzultacije s ekspertima unutar obiju zemalja, trebao biti održan novi sastanak na tu važnu temu. Treće važno otvoreno pitanje - dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama - rješavat će se, kazala su dvojica premijera, u okviru pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, ali i bilateralnim pregovorima u okviru napora koji se čine glede uspostave boljih ekonomskih i financijskih odnosa. STRESA - Predsjednici 14 srednjeeuropskih i istočnoeuropskih država pružili su u subotu na kraju dvodnevnog neformalnog druženja posvećenog vrijednostima slobode i demokracije u svijetu punu potporu teritorijalnom integritetu Makedonije kao i njezinoj sigurnosti i stabilnosti. Glavne teme skupa, koji se održavao na jezeru Lago Maggiore, bile su vrijednosti slobode i demokracije u svijetu, europski kulturni identitet i europski ustav, ali se skup posvetio i pitanju sigurnosti Balkana. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica potpisali su u petak navečer zajedničku izjavu kojom se poziva na daljnju normalizaciju odnosa dvije zemlje i olakšavanje slobodnog protoka ljudi, roba i ideja. Zajednička izjava Mesić-Koštunica bila je ujedno i središnji događaj dvodnevnog neformalnog druženja. Hrvatski predsjednik, pred odlazak iz Italije, ocijenio je dvodnevne susrete vrlo uspješnima. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar gospodarstva Goranko Fižulić reagirali su u subotu na tvrdnje glavne tajnice HSLS-a Dorice Nikolić i bivše djelatnice INA-e Vesne Balenović koje su na zajedničkoj konferenciji za novinare u petak optužile Upravu i Nadzorni odbor INA-e za milijunski kriminal u toj tvrtki. "Teško razumijem mnoge političare, te fraze i neozbiljne izjave kao što je slučaj s INA-om koje nikako ne mogu pomoći stabilizaciji Hrvatske", izjavio je Linić novinarima, dodajući kako se "ne bavi kadrovskim promjenama", te da se "ne želi baviti eventualnim stranačkim apetitima prema čelnim mjestima u INA-i". Fižulić je pak naglasio da Dorica Nikolić nije govorila o slučaju INA-e kao glavna tajnica HSLS-a nego isključio kao saborska zastupnica. ZAGREB - Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru i potpredsjednik SDP-a Mate Arlović u interviewu za "Jutarnji list" od nedjelje, 10. lipnja, govorio je o mogućoj koaliciji s HSS-om, o nezadovoljstvu nekim postupcima HSLS-a te o novom odnosu snaga u vladajućoj koaliciji pet stranaka, nakon izlaska IDS-a iz koalicije. SDP smatra da je koaliciju potrebno održati, i to, naglašava Arlović, "na programu koji je dobio izbore". Ne budu li druge stranke poštivale minimum izbornog programa na temelju kojeg smo dobili izbore, kazao je, spremni smo izaći na izbore u određenim koalicijama. Odgovarajući na pitanje koje su stranke mogući partneri SDP-a, Arlović je naglasio kako je to u sadašnjoj vladajućoj koaliciji HSS. Dodao je da postoji jaka linija između SDP-a i HSS-a "i to ne samo na političkom, nego i na interesnom planu". Govoreći o trenutačnim odnosnima SDP-a i HSLS-a Arlović je kazao da "u tim odnosima ponekad ima problema, ali ona i dalje funkcionira". No, prema njegovim riječima, "unutar HSLS-ova članstva katkad ima zahtjeva koji pritišću rukovodstvo da im osigura odgovarajuća kadrovska rješenja vezana uz lokalnu samoupravu, ali i na državnoj razini. Prema njegovu mišljenju "HSLS sebi stvara sve nepovoljniju poziciju unutar koalicije" te će "snositi odgovornost ako dođe do izbora ili do preustroja vladajuće koalicije". Odgovarajući na pitanje o spornome Statutu Istarske županije potpredsjednik SDP-a ocijenio je da je "IDS pokrenuo to pitanje kako bi politički mobilizirao biračko tijelo i kako bi ponovno dobio izbore, ali je Statutom dao veće ovlasti manjini nego što je to, s obzirom na Ustav RH, moguće. ZAGREB - U povodu jučerašnje zajedničke izjave predsjednika Hrvatske i Jugoslavije Stjepana Mesića i Vojislava Koštunice tajništvo HDZ-a u subotu je priopćilo kako podržava politiku pregovora sa SRJ, no kako se u pregovorima treba voditi računa o rješavanju otvorenih pitanja dvaju država, koja se u jučerašnjoj zajedničkoj izjavi ne spominju. Među otvorenim pitanjima HDZ podrazumijeva definitivno odustajanje SR Jugoslavije od teritorijalnih zahtjeva prema Hrvatskoj, prije svega od Prevlake, zatim rješavanje pitanja zatočenih i nestalih, sukcesije, ratnih reparacija, vraćanja oduzetog umjetničkog blaga i arhiva, te statusa Hrvata u SR Jugoslaviji. "Većine ovih točaka nema u zajedničkoj izjavi predsjednika Mesića i Koštunice, a trebalo bi biti", ističe u današnjem priopćenju HDZ. ZAGREB - Tridesetak putnika krenulo je u nedjelju s zagrebačkog Glavnog kolodvora prema Sarajevu prvim putničkim vlakom na toj relaciji nakon deset godina. Vlak je iz Zagreba krenuo u devet sati, a dolazak u Sarajevo očekuje se u 18.38. Osim kratkog zaustavljanja na međudržavnoj granici i navedenim stanicama, vlak se neće zaustavljati na međuentitetskim granicama. Vlak Zagreb - Sarajevo s kapacitetom od 200 mjesta prema novom godišnjem voznom redu prometovat će jednom dnevno. U nedjelju ujutro u osam sati krenuo je i prvi putnički vlak iz Sarajeva prema Zagrebu. ZAGREB - Premda je broj samoubojstava djece u dobi do 19 godina manji od onoga s kojim se barata u javnosti, znanstvenici upozoravaju da hrvatsko društvo nedovoljno čini kako bi suzbilo uzroke problema, koji su prošloga tjedna odnijeli još jednu žrtvu. Podatak da je samoubojstvo u Hrvatskoj između 1996. i 2000. počinilo 271 dijete u dobi do 19 godina, koji je Ministarstvo prosvjete pustilo u optjecaj pozivajući se na policijsku statistiku, nije točan, jer su u njega uključeni i pokušaji suicida i nesretni slučajevi, kažu znanstvenici koji sustavno istražuju tu problematiku, ali i u samom MUP. Po podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1996. do 1999. samoubojstvo je počinilo 24 djece u dobi do 14 godina i 153 u dobi od 15 do 19 godina -ukupno njih 177. U razdoblju od 1990. do 1999. samoubojstvo je počinilo 72 djece u dobi do 14 godina i 341 u dobi od 15 do 19 godina. BEOGRAD - Prije točno dvije godine službeno su obustavljene akcije NATO na SR Jugoslaviju pošto su dan ranije predstavnici Saveza i Vojske Jugoslavije u makedonskom gradu Kumanovu potpisali sporazum o potpunom povlačenju jugoslavenskih vojnih i policijskih snaga s Kosova. Intenzivne, svakodnevne akcije NATO snaga trajale su 11 tjedana odnosno 78 dana, a jugoslavenske vlasti još uvijek nisu priopćile službene podatke o broju poginulih i ranjenih. Procjena se kreće u širokom rasponu od 1.200 do 2.500 poginulih pripadnika vojske, policije i civila i oko 5.000 ranjenih. Organizacija Human Rights Watch u veljači prošle godine priopćila je da je poginulo oko 500 civila. Prema jugoslavenskim procjenama nanesena je materijalna šteta u visini od oko 30 milijardi dolara. SPORT VALSESIA - Hrvatski kanuist na divljim vodama Tomislav Hohnjec u subotu je osvojio naslov europskog prvaka u utrci spusta kanua jednosjeda u talijanskoj Valsesiji. Hohnjec je, unatoč ozljedi ramena, za 20 stotinki bio brži od dotad u Italiji nepobjedivog legendarnog domaćeg kanuiste Vladia Panata, što je prava senzacija. U istoj utrci Emil Milihran je bio nadomak medalje, ali je ostao četvrti, šesti je bio Goran Čokor, a deseti od ukupno 27 kajakaša Željko Petrić. Blizu medalje bio je i naš par u C-2 Andrej Trandler - Tomislav Lepan, no i oni su se morali zadovoljiti četvrtim mjesto u Europi. Hohnjecovu zlatu u subotu se pridružila i juniorska reprezentacija u sastavu Igor Gojić, Lovro Lepan i Siniša Martinčević, koja je uzela momčadsko zlato u spustu. (Hina) td

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙