HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 10. LIPNJA RIJEKA - Premijeri Hrvatske i Slovenije Ivica Račan i Janez Drnovšek u subotu su na radnom susretu u Rijeci, kako su sami ocijenili na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, učinili
krupne korake u rješavanju triju otvorenih pitanja između dviju zemalja. Najveći napredak postignut je u uređenju odnosa oko nuklearne elektrane u Krškom gdje je preostalo razriješiti još samo neka tehnička pitanja kako bi se 20. srpnja sklopio konačan sporazum. Razgovori o granicama između dviju zemalja također su odmakli, te bi za dva do tri tjedna, nakon što se izvrše dodatne konzultacije s ekspertima unutar obiju zemalja, trebao biti održan novi sastanak na tu važnu temu. Treće važno otvoreno pitanje - dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama - rješavat će se, kazala su dvojica premijera, u okviru pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, ali i bilateralnim pregovorima u okviru napora koji se čine glede uspostave boljih ekonomskih i financijskih odnosa.STRESA - Predsjednici 14 srednjeeuropskih i istočnoeuropskih država pružili su u subotu na kraju dvodnevnog neformalnog druženja posvećenog vrijednostima slobode i demokracije u svijetu punu potporu teritorijalnom integritetu Makedonije kao i njezinoj sigurnosti i stabilnosti. Glavne teme skupa, koji se održavao na jezeru Lago Maggiore, bile su vrijednosti slobode i demokracije u
RIJEKA - Premijeri Hrvatske i Slovenije Ivica Račan i Janez
Drnovšek u subotu su na radnom susretu u Rijeci, kako su sami
ocijenili na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora, učinili
krupne korake u rješavanju triju otvorenih pitanja između dviju
zemalja. Najveći napredak postignut je u uređenju odnosa oko
nuklearne elektrane u Krškom gdje je preostalo razriješiti još samo
neka tehnička pitanja kako bi se 20. srpnja sklopio konačan
sporazum. Razgovori o granicama između dviju zemalja također su
odmakli, te bi za dva do tri tjedna, nakon što se izvrše dodatne
konzultacije s ekspertima unutar obiju zemalja, trebao biti održan
novi sastanak na tu važnu temu. Treće važno otvoreno pitanje - dug
Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama - rješavat će se,
kazala su dvojica premijera, u okviru pregovora o sukcesiji bivše
SFRJ, ali i bilateralnim pregovorima u okviru napora koji se čine
glede uspostave boljih ekonomskih i financijskih odnosa.
STRESA - Predsjednici 14 srednjeeuropskih i istočnoeuropskih
država pružili su u subotu na kraju dvodnevnog neformalnog druženja
posvećenog vrijednostima slobode i demokracije u svijetu punu
potporu teritorijalnom integritetu Makedonije kao i njezinoj
sigurnosti i stabilnosti. Glavne teme skupa, koji se održavao na
jezeru Lago Maggiore, bile su vrijednosti slobode i demokracije u
svijetu, europski kulturni identitet i europski ustav, ali se skup
posvetio i pitanju sigurnosti Balkana. Hrvatski predsjednik Stipe
Mesić i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica potpisali su
u petak navečer zajedničku izjavu kojom se poziva na daljnju
normalizaciju odnosa dvije zemlje i olakšavanje slobodnog protoka
ljudi, roba i ideja. Zajednička izjava Mesić-Koštunica bila je
ujedno i središnji događaj dvodnevnog neformalnog druženja.
Hrvatski predsjednik, pred odlazak iz Italije, ocijenio je
dvodnevne susrete vrlo uspješnima.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar gospodarstva
Goranko Fižulić reagirali su u subotu na tvrdnje glavne tajnice
HSLS-a Dorice Nikolić i bivše djelatnice INA-e Vesne Balenović koje
su na zajedničkoj konferenciji za novinare u petak optužile Upravu
i Nadzorni odbor INA-e za milijunski kriminal u toj tvrtki. "Teško
razumijem mnoge političare, te fraze i neozbiljne izjave kao što je
slučaj s INA-om koje nikako ne mogu pomoći stabilizaciji Hrvatske",
izjavio je Linić novinarima, dodajući kako se "ne bavi kadrovskim
promjenama", te da se "ne želi baviti eventualnim stranačkim
apetitima prema čelnim mjestima u INA-i". Fižulić je pak naglasio
da Dorica Nikolić nije govorila o slučaju INA-e kao glavna tajnica
HSLS-a nego isključio kao saborska zastupnica.
ZAGREB - Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru i
potpredsjednik SDP-a Mate Arlović u interviewu za "Jutarnji list"
od nedjelje, 10. lipnja, govorio je o mogućoj koaliciji s HSS-om, o
nezadovoljstvu nekim postupcima HSLS-a te o novom odnosu snaga u
vladajućoj koaliciji pet stranaka, nakon izlaska IDS-a iz
koalicije. SDP smatra da je koaliciju potrebno održati, i to,
naglašava Arlović, "na programu koji je dobio izbore". Ne budu li
druge stranke poštivale minimum izbornog programa na temelju kojeg
smo dobili izbore, kazao je, spremni smo izaći na izbore u određenim
koalicijama. Odgovarajući na pitanje koje su stranke mogući
partneri SDP-a, Arlović je naglasio kako je to u sadašnjoj
vladajućoj koaliciji HSS. Dodao je da postoji jaka linija između
SDP-a i HSS-a "i to ne samo na političkom, nego i na interesnom
planu". Govoreći o trenutačnim odnosnima SDP-a i HSLS-a Arlović je
kazao da "u tim odnosima ponekad ima problema, ali ona i dalje
funkcionira". No, prema njegovim riječima, "unutar HSLS-ova
članstva katkad ima zahtjeva koji pritišću rukovodstvo da im
osigura odgovarajuća kadrovska rješenja vezana uz lokalnu
samoupravu, ali i na državnoj razini. Prema njegovu mišljenju "HSLS
sebi stvara sve nepovoljniju poziciju unutar koalicije" te će
"snositi odgovornost ako dođe do izbora ili do preustroja vladajuće
koalicije". Odgovarajući na pitanje o spornome Statutu Istarske
županije potpredsjednik SDP-a ocijenio je da je "IDS pokrenuo to
pitanje kako bi politički mobilizirao biračko tijelo i kako bi
ponovno dobio izbore, ali je Statutom dao veće ovlasti manjini nego
što je to, s obzirom na Ustav RH, moguće.
ZAGREB - U povodu jučerašnje zajedničke izjave predsjednika
Hrvatske i Jugoslavije Stjepana Mesića i Vojislava Koštunice
tajništvo HDZ-a u subotu je priopćilo kako podržava politiku
pregovora sa SRJ, no kako se u pregovorima treba voditi računa o
rješavanju otvorenih pitanja dvaju država, koja se u jučerašnjoj
zajedničkoj izjavi ne spominju. Među otvorenim pitanjima HDZ
podrazumijeva definitivno odustajanje SR Jugoslavije od
teritorijalnih zahtjeva prema Hrvatskoj, prije svega od Prevlake,
zatim rješavanje pitanja zatočenih i nestalih, sukcesije, ratnih
reparacija, vraćanja oduzetog umjetničkog blaga i arhiva, te
statusa Hrvata u SR Jugoslaviji. "Većine ovih točaka nema u
zajedničkoj izjavi predsjednika Mesića i Koštunice, a trebalo bi
biti", ističe u današnjem priopćenju HDZ.
ZAGREB - Tridesetak putnika krenulo je u nedjelju s zagrebačkog
Glavnog kolodvora prema Sarajevu prvim putničkim vlakom na toj
relaciji nakon deset godina. Vlak je iz Zagreba krenuo u devet sati,
a dolazak u Sarajevo očekuje se u 18.38. Osim kratkog zaustavljanja
na međudržavnoj granici i navedenim stanicama, vlak se neće
zaustavljati na međuentitetskim granicama. Vlak Zagreb - Sarajevo
s kapacitetom od 200 mjesta prema novom godišnjem voznom redu
prometovat će jednom dnevno. U nedjelju ujutro u osam sati krenuo je
i prvi putnički vlak iz Sarajeva prema Zagrebu.
ZAGREB - Premda je broj samoubojstava djece u dobi do 19 godina
manji od onoga s kojim se barata u javnosti, znanstvenici
upozoravaju da hrvatsko društvo nedovoljno čini kako bi suzbilo
uzroke problema, koji su prošloga tjedna odnijeli još jednu žrtvu.
Podatak da je samoubojstvo u Hrvatskoj između 1996. i 2000.
počinilo 271 dijete u dobi do 19 godina, koji je Ministarstvo
prosvjete pustilo u optjecaj pozivajući se na policijsku
statistiku, nije točan, jer su u njega uključeni i pokušaji suicida
i nesretni slučajevi, kažu znanstvenici koji sustavno istražuju tu
problematiku, ali i u samom MUP. Po podacima Državnog zavoda za
statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od
1996. do 1999. samoubojstvo je počinilo 24 djece u dobi do 14 godina
i 153 u dobi od 15 do 19 godina -ukupno njih 177. U razdoblju od 1990.
do 1999. samoubojstvo je počinilo 72 djece u dobi do 14 godina i 341
u dobi od 15 do 19 godina.
BEOGRAD - Prije točno dvije godine službeno su obustavljene akcije
NATO na SR Jugoslaviju pošto su dan ranije predstavnici Saveza i
Vojske Jugoslavije u makedonskom gradu Kumanovu potpisali sporazum
o potpunom povlačenju jugoslavenskih vojnih i policijskih snaga s
Kosova. Intenzivne, svakodnevne akcije NATO snaga trajale su 11
tjedana odnosno 78 dana, a jugoslavenske vlasti još uvijek nisu
priopćile službene podatke o broju poginulih i ranjenih. Procjena
se kreće u širokom rasponu od 1.200 do 2.500 poginulih pripadnika
vojske, policije i civila i oko 5.000 ranjenih. Organizacija Human
Rights Watch u veljači prošle godine priopćila je da je poginulo oko
500 civila. Prema jugoslavenskim procjenama nanesena je
materijalna šteta u visini od oko 30 milijardi dolara.
SPORT
VALSESIA - Hrvatski kanuist na divljim vodama Tomislav Hohnjec u
subotu je osvojio naslov europskog prvaka u utrci spusta kanua
jednosjeda u talijanskoj Valsesiji. Hohnjec je, unatoč ozljedi
ramena, za 20 stotinki bio brži od dotad u Italiji nepobjedivog
legendarnog domaćeg kanuiste Vladia Panata, što je prava
senzacija. U istoj utrci Emil Milihran je bio nadomak medalje, ali
je ostao četvrti, šesti je bio Goran Čokor, a deseti od ukupno 27
kajakaša Željko Petrić. Blizu medalje bio je i naš par u C-2 Andrej
Trandler - Tomislav Lepan, no i oni su se morali zadovoljiti
četvrtim mjesto u Europi. Hohnjecovu zlatu u subotu se pridružila i
juniorska reprezentacija u sastavu Igor Gojić, Lovro Lepan i Siniša
Martinčević, koja je uzela momčadsko zlato u spustu.
(Hina) td