ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska seljačka stranka u ponedjeljak će obilježiti godišnjice rođenja svojih utemeljitelja - braće Antuna i Stjepana Radića, političara koji su radom i životom ostavili neizbrisiv trag u povijesti te
stranke, ali i u povijesti hrvatskog naroda.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska seljačka stranka u ponedjeljak
će obilježiti godišnjice rođenja svojih utemeljitelja - braće
Antuna i Stjepana Radića, političara koji su radom i životom
ostavili neizbrisiv trag u povijesti te stranke, ali i u povijesti
hrvatskog naroda.#L#
Braća Stjepan i Antun rođeni su na današnji dan prije 130, odnosno
133 godine u selu Trebarjevu Desnom.
Vođa hrvatskog seljaštva prvih desetljeća 20. stoljeća Stjepan
Radić svoj je burni politički put počeo još u gimnazijskim danima -
isključenjem iz škole zbog političkih razloga.
Borba protiv stranih vladara, bijede i nepravde prema hrvatskom
selu odredila je njegov ukupni rad i život, stvorivši od njega
mitsku figuru, koju je dodatno osnažio atentat u beogradskoj
skupštini u lipnju 1928. i smrt u kolovozu iste godine.
Stjepan Radić u seljaštvu je vidio najpozitivniji dio hrvatskog
društva, želio da ono, umjesto objekta, postane politički subjekt
pa je ustrajno radio na njegovu organiziranju i obrazovanju.
S bratom Antunom 1904. osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku, koja
je, mijenjajući imena i preživjevši razne režime i zabrane, opstala
do danas kao Hrvatska seljačka stranka.
U povijesti je zapisan i kao jedan od najaktivnijih saborskih
zastupnika čiji su, gotovo proročanski govori nadživjeli Radića i
vrijeme u kojem je djelovao. Zbog temperamenta i oštrih kritika
vlasti često je dobivao kazne, a u saborskim nadmetanjima nije
štedio ni brata Antuna.
Povjesničar Ivo Perić zapisao je da je Stjepan u jednoj od rasprava
upadicom podržao bratovo izlaganje, na što mu je jedan od kolega,
zbog čestih upadica dobacio "Pustite bar vašeg brata da govori".
Mlaađi Radić na to je uzvratio "U Saboru mi to nije brat, nego
narodni zastupnik".
Životni i politički put Stjepana Radića završio se 8. kolovoza
1928. u Zagrebu. Njegova smrt posljedica je atentata srpskog
radikala Puniše Račića u beogradskoj Narodnoj skupštini koji je
ranio Radića, a ubio HSS-ovce Pavla Radića i Đuru Basaričeka.
Njihova smrt još je više ujedinila Hrvate u borbi protiv
velikosrpske i jugoslavenske tiranije.
Iako je politika u bitnome odredila njegov život, Antun Radić (11.
lipnja 1868. - 10. veljače 1919. Zagreb) bavio se i književnošću i
životom i običajima hrvatskoga sela. Na prijelazu iz 19. u 20.
stoljeće uređivao je Akademijin Zbornik za narodni život i običaje
Južnih Slavena, a po ocjenama mnogih, radom u redakciji Zbornika
utro je put hrvatskoj etnologijskoj znanosti.
Sredinom prosinca 1899. pokrenuo je list Dom namjenjen "hrvatskom
seljaku za razgovor i nauk", koji je izdavao i uređivao do studenoga
1904., kada sa bratom osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku.
Antun Radić bio je i saborski zastupnik (biran 1910. i 1911.).
Godišnjice rođenja svojih utemeljitelja HSS obilježava u Zagrebu,
Maču i rodnom mjestu Radićevih - Trebarjevu Desnom, gdje će vodstvo
stranke predvođeno predsjednikom Zlatkom Tomčićem položiti
vijenac.
(Hina) bm vl