TIMOTHY MCVEIGH, TERORIST DO KRAJA PONOSAN SOBOM

WASHINGTON, 8. lipnja (Hina/AFP) - "Kad bih rekao da žalim, lagao bih", kazao je 33-godišnji Amerikanac Timothy McVeigh koji se priprema u ponedjeljak umrijeti bez grižnje savjesti zbog 168 poginulih u atentatu u Oklahoma Cityju 1995. godine, što je neshvatljivo za one koji su ga poznavali kao dobrog dječaka a zatim i kao uzoritog vojnika tijekom rata u Zaljevu.#L# Vrhovni sud Denvera odbio je u četvrtak molbu odgode njegovog pogubljenja. McVeigh nikada nije pokazao žaljenje, uvjeren je da je atentat bio koristan za smirivanje federalne vlade koja je, prema njegovom mišljenju, sve više prijetila slobodama građana. "Učinio sam to za opće dobro", objasnio je taj mršavi div u biografiji koja je upravo objavljenja u Sjedinjenim Državama. On je i dalje uvjeren da je postupio kao "domoljub" kako bi vratio na ispravan put Ameriku koja se udaljavala od vrijednosti njezinih utemeljitelja. On je inteligentan, društven, njegovan i rječit. "Ništa ne može objasniti zašto je to učinio", povjerio je njegov otac Bill McVeigh novinarima nakon što ga je vidio posljednji put 10. travnja, dodavši da za njega sinova objašnjenja nemaju nikakva smisla. Sin radnika u automobilističkoj industriji, koji je svoj život posvetio obitelji, Timothy je odrastao u Pendletonu, ruralnom području države New York blizu kanadske granice s dvije sestre i roditeljima koji puno rade. Njegovi su se roditelji rastali kada mu je bilo 16 godina. Često usamljeni mladić volio je oružje, brzinu, a fascinirale su ga teme "survivorsa" (onih koji preživljavaju), Amerikanca koji sakupljaju oružje i namirnice, uvjereni da savezna vlada prijeti njihovim slobodama. McVeigh je vjerovao da je našao svoj spas u vojsci. Tamo susreće Terry Nicholsa, seljaka s kojim je izradio bombu za Oklahoma City. Obojica dijele isto nepovjerenje prema saveznoj vladi. McVeigh sebe doživljava kao branitelja Ustava. On je simpatizer milicija, oružanih skupina koje se bore protiv saveznih vlasti. Bio je uzorit vojnik, presavjestan i ustrajan, brzo je promoviran u narednika i tada je doživio kratke trenutke slave tijekom Zaljevskog rata gdje je za svoju neustrašivost dobio brončanu zvijezdu. San mu je, međutim, bio postati komandos zelenih beretki, u čemu ipak nije uspio. Nije prošao prijemni ispit i taj neuspjeh, prema mišljenju njemu bliskih osoba, doveo je do njegovog pada. Tri događaja će ga uvjeriti u potrebu atentata na savezne vlasti: napad FBI-a na "survivorse" u Ruby Ridge u kolovozu 1992. kada su poginule tri osobe, zatim napad na Waco u travnju 1993. kada je poginulo oko 80 osoba u operaciji savezne policije koja je napala farmu sekte i njezinog vođu Davida Koresha, te zakon Brady, prihvaćen u studenome 1993. o kontroli oružja. Priprema atentata, kojim je želio osvetiti Waco, trajala je 7 mjeseci i stajala ga 5.000 dolara. Izradio je bombu od dvije tone s Nicholsom, ali sam ju je dovezao u Oklahoma City 19. travnja 1995. i aktivirao pred zgradom ureda savezne administracije. Do kraja siguran u sebe, McVeigh je želio da njegovo pogubljenje izravno prate televizijske kamere, što je zabranio ministar pravosuđa. (Hina) tm rt