ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Pravo na nadoknadu plaće za prva tri dana bolovanja neće imati oni koji su samo zbog sebe na bolovanju, ali hoće žene na porodiljskom dopustu i s komplikacijama u trudnoći, te oni koji su na bolovanju zbog
djece, ozlijedili su se na radu ili pate od profesionalnih oboljenja, potvrdila je danas Ljubica Đukanović, pomoćnica direktora HZZO-a.
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Pravo na nadoknadu plaće za prva tri dana
bolovanja neće imati oni koji su samo zbog sebe na bolovanju, ali
hoće žene na porodiljskom dopustu i s komplikacijama u trudnoći, te
oni koji su na bolovanju zbog djece, ozlijedili su se na radu ili
pate od profesionalnih oboljenja, potvrdila je danas Ljubica
Đukanović, pomoćnica direktora HZZO-a.#L#
Odredba Nacrta prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju, po
kojoj osiguranici ne bi imali pravo na nadoknadu plaće prva tri dana
bolovanja, prouzročila je pravu uzbunu u javnosti.
"Time se želi destimulirati korištenje kratkih bolovanja i
spriječiti zloupotrebe", naglasila je Đukanović na konferenciji za
tisak, na kojoj je predstavljen Nacrt prijedloga zakona o
zdravstvenom osiguranju.
Odredba se neće odnositi na žene na porodiljskom dopustu i s
komplikacijama u trudnoći, te na osiguranike koji su na bolovanju
zbog djece, ozlijedili su se na radu ili pate od profesionalnih
oboljenja, objasnila je pomoćnica direktora Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje.
Đukanović je dodala da se odredba ne bi primjenjivala niti na
potencijalne kliconoše, ali novinarima nije precizirano o kojim je
bolestima riječ.
Ostavila je ipak otvorenom mogućnost da bi se onima koji su na
bolovanju samo zbog sebe mogla namiriti naknada za prva tri dana iz
dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok bi se od četvrtog dana ona
plaćala.
Nacrtom prijedloga Zakona se predviđa određivanje trajanja
bolovanja po dijagnozama bolesti, a nakon 12 mjeseci morat će se ići
na procjenu radne sposobnosti.
Pravo na nadoknadu plaće moći će ostvariti oni koji imaju 6 mjeseci
neprekidnog staža ili 12 mjeseci s prekidima, a osiguranici s manje
staže ostvarit će pravo na najnižu naknadu od 450 kuna, rekla je
Đukanović.
Ako poslodavac neće tri mjeseca isplaćivati nadoknadu za
bolovanje, predviđeno je da tu obvezu preuzme HZZO, a osnovica za
izračunavanje naknade za bolovanje bit će 70 posto neto plaće.
Zakonom se uvodi sustav osnovnog i dobrovoljnog osiguranja, rekla
je pomoćnica ministrice zdravstva za pravne poslove Mila Hrabrić.
Osnovno osiguranje je obvezno i provodit će ga HZZO, dok će
dobrovoljno biti dopunsko i privatno, a provodit će ga također HZZO
i privatni osiguravatelji.
Troškove nekih segmenata zdravstvene zaštite kompletno će
pokrivati osnovno osiguranje, a neki će se u određenom postotku
plaćati, kazala je Hrabrić.
Od obveze plaćanja biti će izuzete najugroženije skupine građana,
kao što su djeca o 18 godina, invalidne osobe, umirovljenici iznad
75 godina i osobe koje primaju socijalnu pomoć.
"Cilj nam je bio očistiti zdravstveni sustav od socijalnih usluga,
tako da će primjerice opremu za novorođeno dijete i pogrebnu pomoć
osiguravati neki drugi sustav, rekao je zamjenik ministrice
zdravstva Rajko Ostojić.
Prema Ostojićevim riječima, Vlada će svake godine određivati opseg
prava za slijedeće dvije godine, tako da postoji mogućnost njihovih
proširivanja.
Do 15. lipnja očekuju se mišljenja relevantnih institucija o
prijedlogu nacrta zakona, a početkom srpnja biti će upućen u Sabor.
Njegova primjena ne očekuje se prije 1.1.2002. godine, rečeno je na
današnjoj konferenciji.
(Hina) mp vl