FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 7. lipnja (Hina)ZAGREB - Premijer Ivica Račan i potpredsjednica Vlade Željka Antunović primili su danas Visokog povjerenika UN za izbjeglice Ruuda Lubbersa. Rješavanje problema povratka izbjeligca i dalje je jedan od prioriteta hrvatske Vlade, kazao je premijer Račan, naglasivši kako Vlada ulaže napore u političke, pravne i humanitarne aspekte povratka s gospodarskim, koji su odlučujući za uspješan povratak izbjeglih osoba, navodi se u priopćenju iz Vlade. Premijer je upoznao Visokog povjerenika i s planovima koje Vlada namjerava provesti oko pitanja izbjeglih i prognanih osoba, a u prvom redu se odnose na pitanje povratka imovine, olakšavanja reintegracije svih povratnika u njihove prijeratne domove, dovršenja procesa obnove, te o Zakonu o izbjeglicama koji je u pripremi. Osim toga provodi se obnova uništene i oštećene imovine kao i socijalni program za područja od posebne državne skrbi.ZAGREB - Hrvatska i Estonija imaju iste težnje uključiti se u euroatlantske integracije i u tome se kane međusobno podupirati, ustvrdili su u četvrtak u Zagrebu predsjednici parlamenata dviju država Zlatko Tomčić i Toomas Savio. "Estonija i Hrvatska su male zemlje i važno je da surađuju. Osim toga, imamo zajednički cilj postati punopravnim članicama Europske unije", izjavio je Toomas
ZAGREB, 7. lipnja (Hina) ZAGREB - Premijer Ivica Račan i potpredsjednica Vlade Željka Antunović primili su danas Visokog povjerenika UN za izbjeglice Ruuda Lubbersa. Rješavanje problema povratka izbjeligca i dalje je jedan od prioriteta hrvatske Vlade, kazao je premijer Račan, naglasivši kako Vlada ulaže napore u političke, pravne i humanitarne aspekte povratka s gospodarskim, koji su odlučujući za uspješan povratak izbjeglih osoba, navodi se u priopćenju iz Vlade. Premijer je upoznao Visokog povjerenika i s planovima koje Vlada namjerava provesti oko pitanja izbjeglih i prognanih osoba, a u prvom redu se odnose na pitanje povratka imovine, olakšavanja reintegracije svih povratnika u njihove prijeratne domove, dovršenja procesa obnove, te o Zakonu o izbjeglicama koji je u pripremi. Osim toga provodi se obnova uništene i oštećene imovine kao i socijalni program za područja od posebne državne skrbi. ZAGREB - Hrvatska i Estonija imaju iste težnje uključiti se u euroatlantske integracije i u tome se kane međusobno podupirati, ustvrdili su u četvrtak u Zagrebu predsjednici parlamenata dviju država Zlatko Tomčić i Toomas Savio. "Estonija i Hrvatska su male zemlje i važno je da surađuju. Osim toga, imamo zajednički cilj postati punopravnim članicama Europske unije", izjavio je Toomas Savio nakon sastanka s Tomčićem. Savio je u uzvratnom posjetu hrvatskome Saboru. Tomčić je u službenom posjetu Estoniji boravio potkraj prošle godine. "To i susreti na ministarskoj i premijerskoj razini dokaz su da se naše dvije zemlje i narodi sve bolje razumiju i intenziviraju međusobne odnose. Nama će u hrvatskom parlamentu biti vrlo važno koristiti određena iskustva koja je imao estonski parlament u usklađivanju zakonodavstva s onim Europske unije", istaknuo je Tomčić. STRESA, Lago Maggiore - Osmi susret predsjednika Srednje Europe, koji će u petak i subotu u talijanskim gradićima Verbania i Stresa (Streza) na jezeru Maggiore okupiti 14 predsjednika država, bit će posvećen jačanju vrijednosti slobode i demokracije u Europi, europskom kulturnom identitetu te razmjeni mišljenja o širenju Europske unije i europskom ustavu. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovat će drugi puta. Ove godine vrata su, smjenom na čelu države, otvorena i Jugoslaviji i njezinu predsjedniku Vojislavu Koštunici. Ove će godine, uz talijanskog predsjednika kao domaćina, na Lago Maggiore doputovati predsjednici Hrvatske, Austrije, Bugarske, Češke, Mađarske, Moldavije, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Ukrajine te Jugoslavije. RIM - "Hrvatska će pridati posebnu pažnju manjinama, uključujući i talijansku, jer ih drži mostom suradnje sa susjednim zemljama u kojima žive njihovi sunarodnjaci", poručio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić u pismu talijanskom predsjedniku Carlu Azeglju Ciampiju. Pismo je upućeno u povodu 2. lipnja Dana Talijanske Republike, ali je objavljeno tek u četvrtak u listu "Piccolo", te se spominje i da je Mesić napisao kako s posebnim zadovoljstvom očekuje sutrašnji susret sa Ciampijem u Verbaniji na jezeru Maggiore gdje se sastaju šefovi država 14 zemalja srednje Europe. Mesić u pismu potvrđuje da očekuje službeni posjet Ciampija Hrvatskoj ujesen ove godine. BRUXELLES - Ministri obrane zemalja članica NATO-a započeli su u četvrtak u Bruxellesu svoj redoviti polugodišnji sastanak raspravom o američkom proturaketnom štitu, stanju u Makedoniji i modernizaciji savezničkih vojski. Sastanak je počeo sjednicom Skupine za nuklearno planiranje, koja okuplja 18 zemalja članica izuzev Francuske. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld na sjednici će govoriti o nuklearnoj politici svoje zemlje. Ministri NATO-a, također bez Francuske, nastavit će skup sastankom Odbora za vojno planiranje na kojem će se raspravljati o programu modernizacije savezničkih vojski. Sastanak ministara obrane NATO- a nastavit će se, ovaj put i uz francusko učešće, raspravom o stanju na Balkanu i europskoj obrambenoj politici. DUBLIN - Više od 2.9 milijuna Iraca pozvano je u četvrtak na referendum o ratifikaciji sporazuma iz Nice, koji je zaključen 11. prosinca 2000. a predviđa reformu institucija Europske unije u perspektivi njezinog širenja. Irska je jednina članica EU koja organizira referendum o tom pitanju. Irska vlada i dvije glavne oporbene stranke podržavaju sporazum. Ipak, broj Iraca koji podržavaju Sporazum iz Nice pao je za sedam postotaka - na samo 45 posto - tjedan dana uoči održavanja referenduma. Ukoliko se većina glasača izjasni sa "Ne", to će biti fatalno za sporazum iz Nice, jer je za njegovo stupanje na snagu potrebna ratifikacija u svih 15 članica Unije. Njegova sudbina u rukama je četvrtine Iraca koji se, prema posljednjem ispitivanju, još nisu odlučili kako će glasati. BITOLA - Izgorjeli dućani i kuće u Bitoli posljedica su noći divljanja makedonske mladeži u znak osvete zbog ubojstva pet makedonskih vojnika, od kojih su trojica bili iz tog grada. Gomila mladih divljala je u srijedu navečer u Bitoli napadajući albanske dućane i domove. Također je postavljen požar u džamiji, a isprevrtani su i razbijeni nadgrobni spomenici. Vladini dužnosnici su izjavili da je oko 50 kuća oštećeno, a 13 ljudi ranjeno, od kojih troje od streljiva koje su ispalili vlasnici dućana braneći svoje vlasništvo. Policija je uhitila petero ljudi. U gradu je mirno u četvrtak ujutro, ali se osjeća miris paljevine, a ulice su pune razbijenog stakla. LJUBLJANA - Očekivanja od skorašnjeg sastanka na vrhu Europske unije u Goeteborgu u pogledu širenja Europske unije glavne su teme razgovora predsjednika Europske komisije Romana Prodija sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom i predsjednikom Milanom Kučanom. Prodi je jutros doputovao u svoj prvi službeni posjet Ljubljani tijekom kojega će, kako se se očekuje, otkloniti neke dileme koje se pojavljuju u vezi tempa širenja EU i ograničenja za buduće nove članice. WASHINGTON/LJUBLJANA - Prvi susret američkog predsjednika Georga W. Busha i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sloveniji 16. lipnja trajat će oko dva sata i na njemu ne treba očekivati veliki sporazum nego uspostavu konstruktivnih odnosa s Rusijom na duži rok, izjavila je savjetnica za nacionalnu sigurnost SAD-a Condoleezza Rice. Na konferenciji za tisak održanoj sinoć u Washingtonu, Rice je predstavila prvu turneju Georgea Busha po Europi koja će obuhvatiti Španjolsku, Belgiju, Švedsku i Poljsku te sastanak s Putinom u Ljubljani. Teme razgovora ljubljanskog summita trebale bi biti širi odnosi SAD i Rusije u novom sigurnosnom okviru i bilateralni odnosi, ali i teme u kojima dvije države imaju različita stajališta poput naroružanja, Čečenije i slobode medija, navodi agencija STA. MADRID - Baskijska separatistička skupina ETA nastavit će borbu protiv svakoga tko se protivi neovisnosti unatoč porazu njezinih političkih saveznika na svibanjskim izborima, izjavili su čelnici ETA-e u interviewu objavljenom u četvrtak. Taj je interview prvi put da se ETA oglasila nakon regionalnih izbora 13. svibnja na kojima je stranka Euskal Herritarrok, koju se smatra njezinim političkim krilom, izgubila pola od svojih 14 mjesta u regionalnom parlamentu. "Poruka ETA-e je jasna. Svi političari koji jamče potporu i protive se Euskal Herriai (Baskijska zemlja) su ciljevi", rekla su dva maskirana predstavnika ETA-e u interviewu za baskijske novine Gara i Egunkaria. MINSK - Bjeloruski parlament odlučio je u četvrtak da će se predsjednički izbori održati 9. rujna. Sadašnji predsjednik Aleksander Lukašenko, kojeg europske države kritiziraju zbog stanja ljudskih prava u zemlji, vjerojatno će prijaviti svoju kandidaturu. Podjele među njegovim protivnicima i kontrola nad službenim medijima pomogli su Lukašenku da održi svoju vladavinu u toj bivšoj sovjetskoj državi, koja se nalazi između ruske zapadne granice i Poljske. Oporbeni čelnici su izjavili da će odrediti zajedničkog kandidata koji će ih predstavljati na izborima u rujnu. PEKING - Kina je priopćila u četvrtak da je u osnovi završen spor oko oštećenog američkog špijunskog zrakoplova, koji se nalazi na otoku Hainan, te da su dvije strane dogovorile kako će ga rastaviti i zatim prevesti u SAD. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Sun Yuxi izjavio je kako se Peking nada da će se odnosi s Washingtonom sada normalizirati. "Kina i SAD u osnovi su riješile pitanje zrakoplova i njegove posade", rekao je. "Dvije su strane jučer postigle sporazum o tehničkim pitanjima i sada se pripremaju za rastavljanje i transport zrakoplova", rekao je Sun na konferenciji za novinare. "Nadamo se da će se bilateralni odnosi normalizirati", dodao je . ŽENEVA - Kina, koja je pojačala svoju kampanju protiv predloženog američkog obrambenog sustava, predstavila je u četvrtak nacrt međunarodnog sporazuma kojim bi se zabranili pokusi i razmještanje oružja u svemiru. Hu Xiaodi, kineski veleposlanik pri Konferenciji UN-a o razoružanju, pozvao je na pokretanje pregovora kako bi se spriječilo razmještanje oružja u svemiru, što je on nazvao "prijetećom opasnošću". On je govorio pred Konferencijom u Ženevi, koja okuplja 66 zemalja članica, gdje su diplomati izjavili da bi se jedino američko izaslanstvo moglo protiviti pregovorima o svemiru. (Hina) dh dh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙