FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 7.VI.-APA- ALOIS MOCK O PROŠLOM DESETLJEĆU NA BALKANU

AT-HR-INTERVIEW-Politika AU 7.VI.-APA- ALOIS MOCK O PROŠLOM DESETLJEĆU NA BALKANU AUSTRIJAAPA7. VI. 2001.Bivši ministar vanjskih poslova Mock: 'S Tuđmanom nisam o svemu imao isto mišljenje'"Kad su Slovenija i Hrvatska prije deset godina krenule putom neovisnosti, tadašnji je ministar vanjskih poslova Alois Mock slovio kao siloviti zagovornik samostalnosti. Iako sada svoju ulogu poslije jednog desetljeća predstavlja 'manje naglašenom nego što se naknadno govori', njegovo se stajalište nimalo nije izmijenilo. 'Trebalo ih je priznati još puno ranije', potvrdio je Mock u razgovoru s APA-om u kojemu je napravio i bilancu svojih odnosa s pokojnim hrvatskim predsjednikom i utemeljiteljem države Franjom Tuđmanom. 'S Tuđmanom nisam o svemu imao isto mišljenje'.'Tuđman je bio dojmljiva osoba', kaže Mock, 'bio je najmlađi jugoslavenski general, onaj koji je nešto pokretao. No uvidio je da je sustav bio pogrješan. I zbog toga je dopustio da ga zatvore.' Unatoč svojoj očitoj simpatiji za utemeljitelja države i stranke (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ), Mock ipak diferencira. 'S Tuđmanom nisam bio istoga mišljenja u njegovu shvaćanju prema muslimanskim građanima, bilo u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. U
AUSTRIJA APA 7. VI. 2001. Bivši ministar vanjskih poslova Mock: 'S Tuđmanom nisam o svemu imao isto mišljenje' "Kad su Slovenija i Hrvatska prije deset godina krenule putom neovisnosti, tadašnji je ministar vanjskih poslova Alois Mock slovio kao siloviti zagovornik samostalnosti. Iako sada svoju ulogu poslije jednog desetljeća predstavlja 'manje naglašenom nego što se naknadno govori', njegovo se stajalište nimalo nije izmijenilo. 'Trebalo ih je priznati još puno ranije', potvrdio je Mock u razgovoru s APA-om u kojemu je napravio i bilancu svojih odnosa s pokojnim hrvatskim predsjednikom i utemeljiteljem države Franjom Tuđmanom. 'S Tuđmanom nisam o svemu imao isto mišljenje'. 'Tuđman je bio dojmljiva osoba', kaže Mock, 'bio je najmlađi jugoslavenski general, onaj koji je nešto pokretao. No uvidio je da je sustav bio pogrješan. I zbog toga je dopustio da ga zatvore.' Unatoč svojoj očitoj simpatiji za utemeljitelja države i stranke (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ), Mock ipak diferencira. 'S Tuđmanom nisam bio istoga mišljenja u njegovu shvaćanju prema muslimanskim građanima, bilo u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. U svakom je Muslimanu gledao potencijalnog terorista. Rekao sam da je to besmislica.' Svršetak Jugoslavije počeo je još pod šefom države Josipom Brozom Titom, uvjeren je Mock. 'To je bio sam po sebi autoritaran sustav, zatim je Tito odobrio autonomije.' No Mock tada još nije predviđao raspad zemlje. 'Radilo se o integraciji. Odluke o odcjepljenju uslijedile su demokratskim putom. Trebalo je priznati da je komunizam odbačen.' Mock i gledajući unatrag drži nemogućim da se uz ponešto suzdržanosti na Balkanu moglo spriječiti krvoproliće. 'Što bi se inače moglo napraviti? Možda se moglo pregovarati. Ali to je kao s Hitlerom. S njim su također htjeli pregovarati.' Hrvatska se s pravom usprotivila srpskom agresoru, drži Mock, iako rat uvijek sobom nosi i nepravdu. Bivši ministar vanjskih poslova upozorava da se primjerice u slučaju krajinskih Srba mjeri dvostrukim mjerilom. 'Razlika je kad postoje masovne grobnice Hrvata i Bošnjaka za koje je odgovorna vojska', rekao je Mock i s tim u svezi naveo imena bosanskih srpskih vođa Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Za masovne grobnice za koje su navodno krivi Hrvati, naprotiv nema nikakvih dokaza. Budućnost balkanske regije Mock drži pozitivnom zbog promjene vlasti u Jugoslaviji. 'Među ljudima koji su naslijedili Slobodana Miloševića ima nekih od formata', rekao je bivši ministar vanjskih poslova misleći pri tomu ponajprije na srpskog predsjednika vlade Zorana Đinđića. Sada je vrijeme 'za preispitivanje politike prema Balkanu'. Pri tomu misli na Europsku uniju. 'Bilo bi u duhu EU-a da se više angažira u regiji. To su nepregledna polja sukoba. Govori se o zajedničkoj sigurnosnoj i vanjskoj politici, ali ništa se ne poduzima. Krilatica je 'postavljanje prioriteta'. Stalno se govori o 'globalizaciji', 'no među prioritete spada ono što se događa pred mojim kućnim vratima'. Za austrijsju sigurnost važno je da Slovenija i Hrvatska ostanu stabilne. 'Treba se po tomu orijentirati. Ja bih uvelike povećao konkretnu pomoć. Treba se zapitati gdje su potrebe? Gdje početi?' Razvitak primjerice postoji tamo gdje je prometni sustav poboljšan. 'Treba uistinu masovno unaprjeđivati. I za obrazovni sustav treba nešto napraviti. Tu je primjerice Hrvatska povijesno jaka zemlja.'"

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙