AU 7.VI.-APA-MESIĆ:MILOŠEVIĆ JE LAGAO DA SE BORI ZA OČUVANJE JUGOSLAVIJE

AUSTRIJA APA 7. VI. 2001. Hrvatski predsjednik Mesić: 'Milošević je prevario svijet' "Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević 'prevario je svijet' kad je nakon raspada Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ) lagao da se bori za očuvanje Jugoslavije. Milošević je želio stvoriti 'veliku Srbiju', izjavio je hrvatski predsjednik Mesić u razgovoru s Austria Presse Agentur u Zagrebu. Neovisnost Hrvatske, proglašena 25. lipnja 1991, bila je 'jedina mogućnost', kaže Mesić koji je u trenutku raspada bio hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu Jugoslavije i ušao u povijest kao 'zadnji predsjednik' SFRJ. Od prošle godine Mesić je predsjednik Republike Hrvatske. S APA-om je razgovarao među ostalim i o putu u samostalnost, unutarnjepolitičkom stanju, besmislenosti nacionalizma i budućnosti ujedinjene Europe. - Još ste 1991. bili vodeći hrvatski političar. Kad je pala konačna odluka o početku procesa za neovisnost Hrvatske? = Narodnu Republiku Jugoslaviju držala su na okupu tri čimbenika. Titova karizma, komunistička partija i narodna armija. Tito je umro, KP se raspala a vojska je podupirala Miloševića. Jedini izlaz je stoga bio pronaći rješenje o kojem se govorilo još 1974. u ustavu koji je sadržavao pravo na neovisnost. Neovisnost Hrvatske bila je jedino rješenje kad smo ranih devedesetih godina shvatili da se Jugoslavija neće održati. Slobodan Milošević je također bio toga svjestan. Na ruševinama Jugoslavije želio je graditi veliku Srbiju. Stoga je planirao rat da bi osvojio zemlju i pri tomu uračunao ratne zločine i genocid. Prevario je svijet kad je rekao da se bori za Jugoslaviju. Zbog uloge koju je Jugoslavija igrala u doba hladnoga rata, to su mu povjerovali. Stoga je međunarodna zajednica bila suzdržana u pogledu ratnih zločina i agresije koji su započeli u Sloveniji, nastavili se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i na posljetku svršili na Kosovu. - Kako ocjenjujete socijalno stanje poslije deset godina neovisnosti? = Na nesreću moramo snositi goleme posljedice. Mnogo je ljudi poginulo. Infrastruktura i gospodarstvo bili su na dnu. Osim toga smo imali pogrješan model privatizacije koji je bio osmišljen tako da na umjetan način obogati stotinu obitelji koje su zatim trebale voditi hrvatsko gospodarstvo. To je pridonijelo kolapsu gospodarstva. Posljedica su 400 tisuća nezaposlenih, milijun umirovljenika i samo 1,2 milijuna ljudi s punom zaposlenošću. Jedini put iz krize je predstaviti Hrvatsku kao pravnu državu, kao mjesto gdje su ulaganja sigurna. Hrvatska mora i u inozemstvu pokazati svoje kapacitete, privući inozemne ulagače i zatim aktivirati sve resurse. - Najnoviji općinski izbori u Hrvatskoj pokazali su da je stanovništvo jednako polarizirano kao 1990. Nije li se demokracija u Hrvatskoj dalje razvijala? = Politički spektar Hrvatske poznaje stranke s programom i Hrvatsku demokratsku zajednicu - HDZ. HDZ se do sada nije uspio profilirati od nacionalnog pokreta u stranku. Značajno je da je na općinskim izborima stvorio 'hrvatski blok'. Možete li nešto takvo zamisliti u Austriji? 'Hrvatski blok' je besmislica, jer su sve registrirane stranke u Hrvatskoj hrvatske stranke. Svi su u Hrvatskoj za Hrvatsku, ali ako se time vodi politika, stvar postaje groteskna. Do idućih izbora HDZ će se nadajmo se poriflirati u ozbiljnu stranku. No izbori nisu bili oživljavanje nacionalizma. Samo se pokušalo dobiti što više bodova s nacionalizmom stanovitog broja birača. Većina birača bila je pod dojmom velikih tema poput globalizacije ili zamisli o novom suživotu u toj regiji. - Države sljednice bivše Jugoslavije nemaju dakle izgleda za stvaranje nove zajednice? = Samo kao članice EU-a. No moraju pristupati pod modelu regate. Svaka zemlja treba ući u EU kad dostigne potrebnu razinu. Europa može ostati konkurentna samo kao jedinica. Danas prema Americi i Japanu. Sutra prema Kini. Ja sam veliki pristaša europske integracije - ujedinjena je Europa naša sudbina i naš cilj. Granice će biti otvorene i postojat će mehanizmi koji će putem demokratskih procesa primoći do gospodarskih i financijskih rješenja, pri čemu svaka nacija može živjeti u svojem kulturnom okružju. Time će novi ratovi za granice postati besmisleni. U ujedinjenoj Europi neće više postojati rat kao politički argument. - Do tada - ima li Crna Gora pravo na samostalnost? = Ako crnogorski građani tako odluče, ima. To nipošto ne bi bilo dramatično, nego konačna točka raspada. Pravo koje je dano drugim republikama pripada i Crnoj Gori. I Kosovo je bilo konstitutivan element bivše federacije i ima svoje predstavnike u državnom predsjedništvu. No Miloševićeva je politika genocida ostavila tragove i teško je zamisliti da Kosovo ostane u Srbiji ako se politika Srbije radikalno ne promijeni. U odnosu na Kosovo Beograd mora sada voditi politiku snošljivosti i osuditi ratne zločine. Osim toga treba pronaći partnere da bi se poslije kosovskih izbora u jesen mogli voditi pregovori. - Hoćete li posredovati u Makedoniji? = Ako me Makedonija pozove, otići ću onamo. U Makedoniji bi trebalo donijeti radikalne odluke da bi se našlo političko rješenje. Taj sukob ne može se riješiti vojno."