ČIJI SU PLANINARSKI DOMOVI NA MEDVEDNICI?

piše: Đurđa Beraković ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić ostao je i danas pri stajalištu da su planinarski domovi na Medvednici vlasništvo Grada, poručivši udrugama koje to osporavaju da se s njima ne kani prepucavati preko medija.#L# "Poglavarstvo će postupati prema odluci gradske skupštine", rekao je Bandić nakon sjednice gradskog poglavarstva. "Nikakav službeni poziv na razgovor s planinarima nisam dobio i s njima se neću prepucavati preko novina", rekao je Bandić, odgovarajući na pitanje novinara. Napetost u odnosima planinara i gradskog poglavarstva dodatno se povećala nakon što je, prema informaciji koju danas objavljuje "Vjesnik", financijska policija u srijedu "upala" u sva zagrebačka planinarska društva koja upravljaju domovima na Medvednici te u Zagrebački i Hrvatski planinarski savez. "Apsurdno je da financijska policija pred ukidanjem dolazi u planinarska društva, čiji je godišnji prihod oko 10.000 kuna koje se ulažu u obnovu i gradnju domova", izjavio je tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza (HPS) Darko Berljak. On je, suprotno tvrdnji gradonačelnika, "Vjesniku" rekao da je HPS slao dopise u kojima traži sastanak s Bandićem kako bi pokušali naći zajedničko rješenje. Polažući pravo na domove, planinari su već pokrenuli akciju "Planinarske domove-planinarima" i, prema neslužbenim informacijama, prikupili dosad oko 33 tisuće potpisa potpore iz cijele Hrvatske. Javni spor oko preuzimanja vlasništva i upravljanja nad domovima na Medvednici izbio je između Grada Zagreba i planinarskih domova, nakon što je Poglavarstvo ovih dana uputilo upravljačima domova poziv na njihovu primopredaju. Predstavnici Grada pozivaju se na Zakon o športu, prema kojemu je Zagreb, od 1996., vlasnik svih športskih objekata u koje spadaju i planinarski domovi. Pritom navode da je, radi jedinstvenog upravljanja svim tim gradskim objektima, na Medvednici 1999. osnovano gradsko trgovačko društvo "Sljeme-Medvednica". U Hrvatskom planinarskom društvu (HPD) "Zagreb-Matica" kažu, pak, da su planinarske domove na Medvednici podigla i o njima desetljećima brinula planinarska društva, uloživši u njih tisuće sati volonterskog i stručnog rada. Udruge navode kako je logično da športske dvorane budu vlasništvo Grada, jer ih je sagradio novcem iz svoga poračuna, ali ocjenjuju nepravednim što je takva odluka zahvatila i domove koje su, na nekoć pustoj Medvednici, sagradila zagrebačka planinarska društva. Zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport Josip Čorak kazao je u srijedu Hini da Grad ne želi preuzimati ono što nije njegovo i da će poštivati ako sud presudi da su domovi vlasništvo planinarskih društva. "Prijeđu li u vlasništvo Grada, obnovit ćemo planinarske domove", najavio je. Prvi na redu za primopredaju bio je dom 'Puntijarka', ali se njegovo preuzimanje, najavljeno za 4. lipnja, nije ostvarilo, jer je donesena privremena zabrana do okončanja sudskoga spora, kojega je pokrenulo Hrvatsko planinarsko društvo "Zagreb-Matica". Nije uspjela niti primopredaja "Runolista", jer se planinari nisu pojavili, a slijedeći bi trebali biti na redu "Risnjak", "Glavica" i "Susedgrad". Upitan što će se dogoditi ne odazovu li se planinari primopredaji i ostalih domova, Čorak je kazao da će morati zatražiti rješenje sudskim putem, premda preferira 'mirno rješenje' i dijalog. Dopredsjednik HPD "Zagreb-Matica" Alan Čaplan ocjenjuje, pak, da se pod krinkom "uvođenja reda" obezvrijeđuje rad i zalaganje generacija planinara, a dovodi se i u pitanje budućnost zagrebačkog planinarstva. "Svjedoci smo da svi objekti koji više nisu u rukama planinara na Medvednici danas propadaju ili su nerentabilni, kaže Čaplan. No, Božidar Horvat, koordinator poslovanja u gradskom trgovačkom društvu "Sljeme Medvednica" tvrdi da se godinama nije ulagalo upravo u domove kojima upravljaju planinari. "Pedesetak godina nije se ništa ulagalo, a u 2001. planinarski domovi ne mogu ostati u istom stanju kao i 1950-ih, kada su sagrađeni i kada se do njih dolazilo tek uskim puteljcima", rekao je Horvat. Prema grubim procjenama tehničke službe, u svaki bi planinarski dom trebalo uložiti od 100.000 do 350.000 kuna za najnužnije popravke. Horvat je najavio da bi u domovima dio prostora i dalje ostao rezerviran za planinarske aktivnosti, dok bi dio bio namijenjen ugostiteljskim sadržajima. U Hrvatskoj ima 118 planinarskih objekata, 188 planinarskih udruga i oko 18.000 planinara. (Hina) bdj vl