BA-HR-YU-VLADE-Vlada-Promet-Gospodarstvo/poslovanje/financije RFE 6. VI. ODNOSI ZAGREBA I SARAJEVA RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE6. VI. 2001.BiH-Hrvatska: manjak izvršne političke volje. Ivan Lovrenović.Malo koja zemlja je kao Bosna i
Hercegovina podložna imperativu da se ne može razvijati sama za sebe, izolirana od svojega najbližega političkog i zemljopisnog susjedstva. Prokletstvo agresije i rata i političkih odnosa koji su njime generirani, a Daytonskim sporazumom u visokoj mjeri cementirani, još i danas stvara privid da je ta međuovisnost presudno uvjetovana etničko-nacionalnom isprepletenošću cijeloga prostora. Ne zanemarujući značaj toga trenutka ljudi koji razmišljaju neideološki znaju da su još važniji funkcionalno-geoekonomski i komunikacijski razlozi. Na posebice izražen način to vrijedi za odnos između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. I laiku je dovoljno samo da na mapi vidi kako je, na primjer, udaljenost dva najudaljenija hrvatska grada Osijeka i Dubrovnika tri puta kraća preko Bosne i Sarajeva nego preko područja. Ili da vidi od kakve je vitalne važnosti za Bosnu i Hercegovinu da, recimo, hrvatska luka Ploče ponovo bude po funkciji i bosanskohercegovačka, kao što je uvijek i bila. Stjepan Mesić je za prošlotjedne posjete Sarajevu više puta ponovio kako je Hrvatska odustala od takozvanih posebnih i paralelnih veza
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
6. VI. 2001.
BiH-Hrvatska: manjak izvršne političke volje. Ivan Lovrenović.
Malo koja zemlja je kao Bosna i Hercegovina podložna imperativu da
se ne može razvijati sama za sebe, izolirana od svojega najbližega
političkog i zemljopisnog susjedstva. Prokletstvo agresije i rata
i političkih odnosa koji su njime generirani, a Daytonskim
sporazumom u visokoj mjeri cementirani, još i danas stvara privid
da je ta međuovisnost presudno uvjetovana etničko-nacionalnom
isprepletenošću cijeloga prostora. Ne zanemarujući značaj toga
trenutka ljudi koji razmišljaju neideološki znaju da su još važniji
funkcionalno-geoekonomski i komunikacijski razlozi.
Na posebice izražen način to vrijedi za odnos između Bosne i
Hercegovine i Hrvatske. I laiku je dovoljno samo da na mapi vidi
kako je, na primjer, udaljenost dva najudaljenija hrvatska grada
Osijeka i Dubrovnika tri puta kraća preko Bosne i Sarajeva nego
preko područja. Ili da vidi od kakve je vitalne važnosti za Bosnu i
Hercegovinu da, recimo, hrvatska luka Ploče ponovo bude po funkciji
i bosanskohercegovačka, kao što je uvijek i bila.
Stjepan Mesić je za prošlotjedne posjete Sarajevu više puta ponovio
kako je Hrvatska odustala od takozvanih posebnih i paralelnih veza
u kojima bi Zagreb i Beograd razvijali odnose s po jednim dijelom
Bosne i Hercegovine na temelju etničke srodnosti. Nije propuštao
dodati kako bi bilo veoma važno da i Beograd na isti način odustane
od specijalnih veza s Republikom Srpskom, a svoje odnose u punom
kapacitetu razvija s državom Bosnom i Hercegovinom.
Na ovo drugo, sudeći po raspravi u Narodnoj skupštini Republike
Srpske, a i po politici Vojislava Koštunice, čekat ćemo još
neizvjesno dugo. Ali kontekst Mesićeve posjete pokazao je jednu
čudnu dimenziju i u hrvatsko-bosanskim odnosima. Naime, i pokraj
lijepih riječi i dobrih tzv. političkih odnosa, nezamislivih u
Tuđmanovo doba, zapravo je vrlo malo realizirano u konkretnim
stvarima kada je riječ o životu ljudi i razvitku. Međudržavni
sporazumi kojima se reguliraju trgovački, imovinsko-pravni,
mirovinski odnosi, pitanje dvojnoga državljanstva, režim luke
Ploče i prolazak kroz Neum ? sve je to još uvijek mrtvo slovo na
papiru.
Kada je jasno da se radi o urgentnom interesu obiju zemalja ova se
kontraproduktivna stagnacija ne može drukčije objasniti nego
pomanjkanjem prave, izvršne političke volje, u Sarajevu i u Zagrebu
podjednako.
(RFE)