ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Platni bi promet od početka iduće godine iz Zavoda za platni promet (ZAP) trebao prijeći u isključivu nadležnost depozitnih institucija, odnosno mogle bi ga obavljati Hrvatska narodna banka (HNB) i poslovne
banake, pri čemu bi HNB vodila račune banaka i države, a sve pravne i fizičke osobe račune bi otvarali pri bankama, prijedlog je novog zakonskog teksta o platnom prometu.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Platni bi promet od početka iduće godine
iz Zavoda za platni promet (ZAP) trebao prijeći u isključivu
nadležnost depozitnih institucija, odnosno mogle bi ga obavljati
Hrvatska narodna banka (HNB) i poslovne banake, pri čemu bi HNB
vodila račune banaka i države, a sve pravne i fizičke osobe račune
bi otvarali pri bankama, prijedlog je novog zakonskog teksta o
platnom prometu.#L#
Prijedlog novog zakona izradila je i Vladi uputila središnja banka.
Njime se zaokružuje reforma platnog prometa, započeta još 1993.,
čiji je krajnji cilj prijenos transakcija platnog prometa, a time i
računa gospodarskih subjekata, iz ZAP-a u banke.
Platni promet u Hrvatskoj, naime, trenutno obavljaju banke,
štedionice, štedno-kreditne zadruge, Hrvatska pošta, HNB, te ZAP
koji u tome ima i vodeću ulogu, a u nekim poslovima i monopolski
položaj. Time su, objašnjavaju u središnjoj banci, neprirodno
razdvojeni računi od depozita, a takva organizacija platnog
prometa postoji jedino u nekim zemljama nastalima raspadom bivše
Jugoslavije. Stoga se novim zakonom želi uspostaviti platni promet
sukladan potrebama razvijenog tržišnog gospodarstva i
kompatibilnog sa sustavima razvijenih zemalja.
Kao temeljne postavke novog sustava HNB ističe prenošenje platnog
prometa u isključivu nadležnost depozitnih institucija. HNB bi
vodila račune banaka i države, a banke bi vodile račune poslovnih
subjekata i građana i obavljale platni promet po tim računima.
Tako bi zakonsko pravo obavljanja platnog prometa izgubile
nedepozitne institucije. Takav je primjer Hrvatskih pošta, koja
više ne bi mogla obavljati platni promet temeljem zakonske ovlasti,
već bi to mogla činiti samo temeljem ugovornog odnosa s bankama.
Prijedlogom zakona predviđeno je i ograničavanje broja računa koji
jedna tvrtka može imati za obavljanje platnog prometa, i to na
maksimalno tri kunska računa u tri različite banke te jedan devizni
i to u banci u kojoj se već vodi račun za redovito poslovanje.
Kako bi se osigurala naplata javnih prihoda i omogućila prisila
naplate sredstava dužnika na njegovim računima u svim bankama,
banka će voditi vlastiti registar računa otvorenih u toj banci, dok
bi se na razini države ustrojio Jedinstveni registar računa
poslovnih subjekata. Taj bi registar vodila HNB, putem matičngog
broja u njemu bi se mogli utvrditi svi računi jednog poslovnog
subjekta otvoreni u svim bankama. HNB bi također preuzela i
regulativu i nadzor nad sustavom platnog prometa.
Zakonski prijedlog za slučaj izdavanja naloga bez pokrića predviđa
blokadu svih računa u svim bankama i to sve dok se svi nalozi ne
naplate. Time je onemogućeno da se u slučaju da je jedan račun u
blokadi, plaćanje obavlja s računa u nekoj drugoj banci.
Novi zakon uveo bi i rigoroznije mjere za snakcioniranje
nelikvidnih tvrtki. Tako bi u slučaju da tvrtka na računu ima
evidentirane nenamirene obveze neprekidno 60 dana, banka o tome
morala obavijestiti Ministarstvo financija i nadležni trgovački
sud. U idućih 30 dana, pak, Ministarstvo financija predlaže
pokretanje stečajnog postupka. Namjera je te odredbe, objašnjavaju
iz HNB-a, riješiti pitanje nelikvidnosti u samom začetku i
onemogućiti neprekidne blokade, koje traju i po nekoliko godina.
Kaznene odrebe novog zakona predviđaju kazne od 50 do 500 tisuća
kuna za banke, a počine li prekršaj tvrtke njih bi to moglo stajati
od 10 do 100 tisuća kuna.
Kako bi se obavile sve potrebne pripreme, predviđeno je da se novi
zakon primjenjuje od 1. siječnja iduće godine. Početak njegove
primjene bio bi ujedno i kraj Zavoda za platni promet kao
institucije. No, središnja banka u obrazloženju novog zakona ne
kaže ni riječi što sa ZAP-om u kojem je zaposleno više od 5.000
ljudi, već samo ocjenjuje da bi bio nužan, i to što prije, preustroj
ZAP-a i u poslovnom i u institucionalnom smislu.
Direktor ZAP-a Đuro Popijač prije 20-ak dana izjavio je kako ZAP
treba transformirati u moderno tržišno usmjereni i konkurentni
sustav za pružanje financijskih usluga i servisa. ZAP bi u skoroj
budućnosti trebao postati usmjereni servis bankovne industrije u
Hrvatskoj, za što ima sve preduvjete - infrastrukturu,
opremljenost i školovane ljude, kazao je tada Popijač.
(Hina) rub/bn db