AU 5.VI.-APA-ODNOSI HRVATSKE I AUSTRIJE

AUSTRIJA APA 5. VI. 2001. Gospodarski odnosi Beča i Zagreba u stalnom porastu "Gospodarski su se odnosi između Austrije i Hrvatske od neovisnosti prije deset godina stalno izgrađivali. U 2000. godini bilateralna je vanjska trgovina zabilježila stope porasta, izjavio je pokrajinski referent za Hrvatsku u gospodarskoj komori Austrije (WKOE) Peter Haslacher APA-i. 'Polazimo od toga da će se pozitivan razvitak i dalje nastaviti.' Odnosi se mogu i dalje izgrađivati. 'Nadamo se de facto znakovima', naglasio je Haslacher. Tako bi Hrvatska trebala stvoriti povoljnije uvjete za inozemna ulaganja i na gospodarskog području poduzeti više pravnih prilagodba. Neposredno poslije rata trgovački su se odnosi već razvijali 'relativno pozitivno', izjavio je Haslacher. Utvrđivanje granica stvorilo je stabilnost i povjerenje. Između 1997. i 1999. ipak je na temelju političkog razvitka nastao kratak prekid. Svršetak ere predsjednika Franje Tuđmana dočekan je s razvojnim problemima i sve većom izolacijom. 'Hrvatska više nije bila na kolosijeku zemalja kandidata', izjavio je Haslacher. Predočeni podaci potvrđuju dinamičan razvitak bilateralnih trgovačkih odnosa. Austrijski izvoz u Hrvatsku iznosio je 1990. godine 2,4 milijarde šilinga a 1995. 5,2 milijarde šilinga, prošle je godine prema Haslacheru dostigao već devet milijarda šilinga, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 15 posto. Gotovo 40 posto austrijskog izvoza otpada na strojeve i vozila. 'Povećan je i austrijski uvoz, iako na nešto nižoj razini', izjavio je Haslacher. 2000. godine dostigao je četiri milijarde šilinga. To predstavlja porast od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Austrija je, kaže referent, peti po važnosti trgovački partner Hrvatske i jedna od zemalja težišta WKOE-a. 1999. stupio je na snagu bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja koji je unaprijedio ulaganja. Austrija je prema podacima WKOE-a u Hrvatskoj tijesno iza SAD-a i Njemačke treći po veličini inozemni ulagač. U odnosu na njezinu gospodarsku snagu, opseg austrijskih ulaganja ipak je vrijedan pozornosti, naglasio je Haslacher. Ukupno je Austrija do sada uložila u Hrvatsku više od 16 milijarda šilinga. Od oko 800 austrijskih udjela kapitala, oko 200 je posve operativno, kod drugih se radi o tihom sudjelovanju ili ograncima tvrtaka kćeri. 60 posto ulaganja obavljeno je na području banaka i osiguranja. Raiffeisen Zentralbank (RZB) u vrijeme utemeljenja 1994. bila je prva zapadna banka u Hrvatskoj, danas je vodeća inozemna banka u zemlji. Ustanova je s gotovo četiri posto tržišnog udjela među pet najjačih banaka u zemlji. RZB je prema šefu za inozemstvu Herbertu Stepiću 'visoko profitabilna'. Na područje građevne industrije doteklo je 20 posto austrijskih ulaganja, daljnjih deset posto na područje trgovine. Industrijski proizvodni pogoni austrijskih poduzetnika postoje tek pojedinačno. Nedavno su Austrija i Hrvatska pojačale inicijative za izgradnju gospodarskih odnosa. U studenom 2000. u Hrvatsku je doputovalo 20- člano izaslanstvo industrijske udruge da bi sondiralo mogućnosti daljnjih austrijskih ulaganja. Tijekom svojega posjeta Austriji u veljači 2001., hrvatski se predsjednik Mesić založio za daljnju izgradnju bilateralnih gospodarskih odnosa. Mesić je pri tomu želio pobuditi posebno zanimanje za luku Rijeka, koja je po njegovu mišljenju od interesa i za Austriju. Zbog toga je, rekao je Mesić, osobito potrebna izgradnja autoceste od Beča preko Zagreba do Jadrana. Mesić je izrazio želju da u Hrvatsku uđe više novca iz Austrije."