AT-HR-GOSPODARSTVO-Gospodarstvo/poslovanje/financije AU 5.VI.-APA-ODNOSI HRVATSKE I AUSTRIJE AUSTRIJAAPA5. VI. 2001.Gospodarski odnosi Beča i Zagreba u stalnom porastu"Gospodarski su se odnosi između Austrije i Hrvatske od neovisnosti
prije deset godina stalno izgrađivali. U 2000. godini bilateralna je vanjska trgovina zabilježila stope porasta, izjavio je pokrajinski referent za Hrvatsku u gospodarskoj komori Austrije (WKOE) Peter Haslacher APA-i. 'Polazimo od toga da će se pozitivan razvitak i dalje nastaviti.'Odnosi se mogu i dalje izgrađivati. 'Nadamo se de facto znakovima', naglasio je Haslacher. Tako bi Hrvatska trebala stvoriti povoljnije uvjete za inozemna ulaganja i na gospodarskog području poduzeti više pravnih prilagodba.Neposredno poslije rata trgovački su se odnosi već razvijali 'relativno pozitivno', izjavio je Haslacher. Utvrđivanje granica stvorilo je stabilnost i povjerenje. Između 1997. i 1999. ipak je na temelju političkog razvitka nastao kratak prekid. Svršetak ere predsjednika Franje Tuđmana dočekan je s razvojnim problemima i sve većom izolacijom. 'Hrvatska više nije bila na kolosijeku zemalja kandidata', izjavio je Haslacher.
AUSTRIJA
APA
5. VI. 2001.
Gospodarski odnosi Beča i Zagreba u stalnom porastu
"Gospodarski su se odnosi između Austrije i Hrvatske od neovisnosti
prije deset godina stalno izgrađivali. U 2000. godini bilateralna
je vanjska trgovina zabilježila stope porasta, izjavio je
pokrajinski referent za Hrvatsku u gospodarskoj komori Austrije
(WKOE) Peter Haslacher APA-i. 'Polazimo od toga da će se pozitivan
razvitak i dalje nastaviti.'
Odnosi se mogu i dalje izgrađivati. 'Nadamo se de facto znakovima',
naglasio je Haslacher. Tako bi Hrvatska trebala stvoriti
povoljnije uvjete za inozemna ulaganja i na gospodarskog području
poduzeti više pravnih prilagodba.
Neposredno poslije rata trgovački su se odnosi već razvijali
'relativno pozitivno', izjavio je Haslacher. Utvrđivanje granica
stvorilo je stabilnost i povjerenje. Između 1997. i 1999. ipak je na
temelju političkog razvitka nastao kratak prekid. Svršetak ere
predsjednika Franje Tuđmana dočekan je s razvojnim problemima i sve
većom izolacijom. 'Hrvatska više nije bila na kolosijeku zemalja
kandidata', izjavio je Haslacher.
Predočeni podaci potvrđuju dinamičan razvitak bilateralnih
trgovačkih odnosa. Austrijski izvoz u Hrvatsku iznosio je 1990.
godine 2,4 milijarde šilinga a 1995. 5,2 milijarde šilinga, prošle
je godine prema Haslacheru dostigao već devet milijarda šilinga,
što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 15 posto. Gotovo 40
posto austrijskog izvoza otpada na strojeve i vozila.
'Povećan je i austrijski uvoz, iako na nešto nižoj razini', izjavio
je Haslacher. 2000. godine dostigao je četiri milijarde šilinga. To
predstavlja porast od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Austrija
je, kaže referent, peti po važnosti trgovački partner Hrvatske i
jedna od zemalja težišta WKOE-a.
1999. stupio je na snagu bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja
koji je unaprijedio ulaganja. Austrija je prema podacima WKOE-a u
Hrvatskoj tijesno iza SAD-a i Njemačke treći po veličini inozemni
ulagač. U odnosu na njezinu gospodarsku snagu, opseg austrijskih
ulaganja ipak je vrijedan pozornosti, naglasio je Haslacher.
Ukupno je Austrija do sada uložila u Hrvatsku više od 16 milijarda
šilinga.
Od oko 800 austrijskih udjela kapitala, oko 200 je posve
operativno, kod drugih se radi o tihom sudjelovanju ili ograncima
tvrtaka kćeri. 60 posto ulaganja obavljeno je na području banaka i
osiguranja. Raiffeisen Zentralbank (RZB) u vrijeme utemeljenja
1994. bila je prva zapadna banka u Hrvatskoj, danas je vodeća
inozemna banka u zemlji. Ustanova je s gotovo četiri posto tržišnog
udjela među pet najjačih banaka u zemlji. RZB je prema šefu za
inozemstvu Herbertu Stepiću 'visoko profitabilna'.
Na područje građevne industrije doteklo je 20 posto austrijskih
ulaganja, daljnjih deset posto na područje trgovine. Industrijski
proizvodni pogoni austrijskih poduzetnika postoje tek
pojedinačno.
Nedavno su Austrija i Hrvatska pojačale inicijative za izgradnju
gospodarskih odnosa. U studenom 2000. u Hrvatsku je doputovalo 20-
člano izaslanstvo industrijske udruge da bi sondiralo mogućnosti
daljnjih austrijskih ulaganja. Tijekom svojega posjeta Austriji u
veljači 2001., hrvatski se predsjednik Mesić založio za daljnju
izgradnju bilateralnih gospodarskih odnosa.
Mesić je pri tomu želio pobuditi posebno zanimanje za luku Rijeka,
koja je po njegovu mišljenju od interesa i za Austriju. Zbog toga
je, rekao je Mesić, osobito potrebna izgradnja autoceste od Beča
preko Zagreba do Jadrana. Mesić je izrazio želju da u Hrvatsku uđe
više novca iz Austrije."