SI-HR-granice-Politika SLOV. DELO 5. VI. SLOVENIJA KAO HRVATSKA NELAGODA SLOVENIJADELO5. VI. 2001.Na sobnoj temperaturi"Premijer Drnovšek je prije nekoliko tjedana rekao da će Slovenija i Hrvatska međusobne probleme prepustiti
međunarodnoj arbitraži ako do 1. lipnja u pregovorima ne dođe do odlučnog proboja. Njegov ga je hrvatski kolega Račan uhvatio za riječ i rekao da se s takvim rješenjem slaže. Ministar vanjskih poslova Rupel izjavio je prije nekoliko dana da se neće brojati dani čime je rok praktično produžio do ljetnog dopusta. Odlučujući susret predsjednika vlada bit će tako u subotu 9. lipnja na hrvatskom teritoriju. U međuvremenu je slovenski ustavni sud odlučio da sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOMPS) nije neusklađen s ustavom. Spomenuti sporazum u isto vrijeme jest i nije važan. Nije važan jer ne regulira nijedno od ključnih spornih pitanja iako su mu njegovi protivnici zamjerili da čini upravo to, da naime prejudicira državnu granicu. A važan je zbog toga jer Hrvatska ne propusti nijednu priliku da ne bi izrazila svoje kritike što još nije ratificiran, a i zato jer je mnogo nagađanja oko toga kakve bi koncesije Slovenija trebala zahtijevati u zamjenu za ratifikaciju
SLOVENIJA
DELO
5. VI. 2001.
Na sobnoj temperaturi
"Premijer Drnovšek je prije nekoliko tjedana rekao da će Slovenija
i Hrvatska međusobne probleme prepustiti međunarodnoj arbitraži
ako do 1. lipnja u pregovorima ne dođe do odlučnog proboja. Njegov
ga je hrvatski kolega Račan uhvatio za riječ i rekao da se s takvim
rješenjem slaže. Ministar vanjskih poslova Rupel izjavio je prije
nekoliko dana da se neće brojati dani čime je rok praktično produžio
do ljetnog dopusta. Odlučujući susret predsjednika vlada bit će
tako u subotu 9. lipnja na hrvatskom teritoriju.
U međuvremenu je slovenski ustavni sud odlučio da sporazum o
malograničnom prometu i suradnji (SOMPS) nije neusklađen s
ustavom. Spomenuti sporazum u isto vrijeme jest i nije važan. Nije
važan jer ne regulira nijedno od ključnih spornih pitanja iako su mu
njegovi protivnici zamjerili da čini upravo to, da naime
prejudicira državnu granicu. A važan je zbog toga jer Hrvatska ne
propusti nijednu priliku da ne bi izrazila svoje kritike što još
nije ratificiran, a i zato jer je mnogo nagađanja oko toga kakve bi
koncesije Slovenija trebala zahtijevati u zamjenu za ratifikaciju
toga sporazuma.
Sporazum je važan za sve pogranične stanovnike, ali šire gledano
važniji je za Hrvatsku, poglavito zbog schengenskog aspekta. Jer,
Hrvatska u odnosu prema nekadašnjoj Jugoslaviji i Europi ima dvije
traume, dva elementarna straha. Prvi je Haag, odnosno haaški
tribunal za ratne zločine na ozemlju nekadašnje SFRJ. Svojim
istragama i obustavljanjem istraga haaški tribunal naime
neizbježno komentira hrvatske vojne akcije u nekadašnjoj srpskoj
krajini i u Bosni i Hercegovini. A odlučuje i o osobnoj budućnosti
nekih junaka hrvatskog domovinskog rata.
Druga je hrvatska trauma upravo Schengen odnosno schengenski
sporazum. Za državu koja je uvjerena da graniči s Austrijom i
Italijom, a od svih susjednih naroda najviše voli Austrijance, zbog
čega Sloveniju često doživljava kao nešto suvišno, uvođenje
schengenskih mjera na njezinoj sjevernoj granici znači ultimativnu
nelagodu i poniženje. To se neće dati izbjeći, a toga su svjesni i
Hrvati, koji zbog toga ponekad drže figu iza leđa kad kažu kako žele
da se Slovenija što prije uključi u EU. A to u Sloveniji izaziva
iskušenja da se s južnom susjedom ,,obračuna,, kad jednom bude u EU.
Članstvo u Uniji daje naime cijelu zbirku mehanizama za stvaranje
nevolja susjednim državama koje nisu članice, a to su već davno
otkrile Italija i Austrija na primjer.
Sve to jako opterećuje bilateralne odnose između Slovenije i
Hrvatske. A kao dodatak tomu, riječ je zbog raspada nekadašnje
zajedničke države takorekuć o obiteljskom sporu koji zbog
emocionalnog naboja guta mnogo vremena i energije. No, izgleda da
su dvije države barem u pogledu jedne od spornih točaka približile
stajalište jer su i jedna i druga nekako dale do znanja da će još
ovog mjeseca riješiti najmanje jedno od spornih pitanja.
Sve sporne točke među državama, osim jedne, zapravo i nisu tako jako
zapletene i u biti predstavljaju gospodarska odnosno financijska
pitanja koja se mogu riješiti. Ali, za to je potrebna sposobnost da
se prihvaćaju kompromisi, potrebna je pozitivna orijentacija i
politička volja da do sporazuma dođe, čega do sada baš i nije bilo u
izobilju. Pravi i istinski problem je samo granica. Tu bez
arbitraže jedne ili druge vrste po svoj prilici neće ići - ulozi su
jednostavno preveliki. Rupel je u pravu kad kaže da tu nisu važni
dani. A vjerojatno ni tjedni ni mjeseci. Takve se stvari (bez rata)
često mjere godinama i desetljećima, zaključuje komentar Borut
Bohte.