ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Mirko Marković, član-suradnik HAZU-a, obdario je hrvatsku kulturnu javnost, nakon "Descriptio Croatie" i "Descriptio Bosnae et Herzegovinae", novom vrijednom i opsežnom knjigom - "Hrvatski gradovi na starim
planovima i vedutama", koju je objavio zagrebački nakladnik AGM.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Mirko Marković, član-suradnik HAZU-a,
obdario je hrvatsku kulturnu javnost, nakon "Descriptio Croatie" i
"Descriptio Bosnae et Herzegovinae", novom vrijednom i opsežnom
knjigom - "Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama", koju
je objavio zagrebački nakladnik AGM.#L#
Najnovija Markovićeva knjiga na 723 stranice sa 65 hrvatskih
gradova i 380 planova i veduta prva cjelovitije obrađuje planove i
vedute hrvatskih gradova, a plod je dugogodišnjeg autorova rada u
hrvatskim i europskim arhivima (Beč, Vatikan, Budimpešta, Pariz i
London), u kojima se nalazi znatan dio hrvatske srednjovjekovne
zemljovidne građe, u kojoj su i stari planovi i vedute hrvatskih
gradova.
U knjizi "Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama" Mirko
Marković obuhvatio je gradove od Iloka do Dubrovnika.
"Povjesničari su planove i vedute hrvatskih gradova najčešće
davali kao priloge i ukrase svojim knjigama, a ja sam htio pokazati
da se grafičkim prilozima može ravnopravno prikazati povijest
naših gradova", izjavio je Mirko Marković, dodavši kako do sada
nije nitko hrvatske gradove predstavio takvom dokumentacijom.
"Iz velike povijesne građe obradio sam 65 gradova u 380 starih
planova i veduta, jer za obradbu svih gradova ne bi dostajale ni
dvije knjige", rekao je, dodavši kako u europskim arhivima ima
nekoliko tisuća planova i veduta hrvatskih gradova, a najviše u
bečkomu Ratnom arhivu.
"Divim se kako su nekada ljudi lijepo crtali. Možda su imali više
vremena nego mi danas", kaže Marković, dometnuvši da su vrlo lijepi
grafički dokumenti, nastali od 16. do 19. stoljeća, od kojih je
većina u boji, podigli ugled knjizi.
Planove i vedute hrvatskih gradova Marković je namijenio svima koje
zanima kulturna prošlost hrvatskih naselja.
"Knjigu sam radio interdisciplinarno, a ne kao geograf, kao
povjesničar ili urbanist, nastojeći da bude potpuno zastupljen
povijesno-kulturološki i znanstveni pristup", rekao je. Dodaje
kako su u knjigu uvršetni i neki stari hrvatski srednjovjekovni
gradovi, Jajce, Bihać, Banja Luka, Kostajnica, Novi na Uni, koje su
Turci u 16. stoljeću preoteli Hrvatskoj, a sami su ih svrstavali u
područje tzv. turske Hrvatske.
Stare planove i vedute hrvatskih gradova objavljene u knjizi radili
su strani majstori, ali i hrvatski renesansno-barokni grafičari i
bakroresci, među kojima Ivan Klobučarić, Božo Bonifačić, Martin
Kolunić i Dmitar Volčić.
Knjigu "Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama" sutra će
predstaviti recenzenti Andro Mohorovičić i Josip Barbarić te Josip
Kolanović i Bože Čović.
(Hina) mc