ZAGREB, 31. svibnja (Hina) - U Zagrebu je danas na Trgu kralja Tomislava 17, na kući u kojoj je živio, otkrivena spomen-ploča Slavoljubu Penkali, u spomen na toga hrvatskog izumitelja prve mehaničke olovke, penkale, nalivpera i prvog
dvosjednog aviona.
ZAGREB, 31. svibnja (Hina) - U Zagrebu je danas na Trgu kralja
Tomislava 17, na kući u kojoj je živio, otkrivena spomen-ploča
Slavoljubu Penkali, u spomen na toga hrvatskog izumitelja prve
mehaničke olovke, penkale, nalivpera i prvog dvosjednog aviona.
#L#
Otkrivanje spomen ploče organizirao je Zagrebački zrakoplovni
savez, u suradnji s kiparom Ivicom Katancem, a nazočni su bili,
osim brojnih uzvanika i građana, i sin izumitelja, Krunoslav
Penkala, te kći pilota prvog hrvatskog zrakoplova Nevenka Novak.
U prigodi 90. obljetnice glavnih izuma inženjera Slavoljuba
Penkale, Tvornica olovaka Zagreb izrađuje novu seriju nalivpera i
automatskih olovaka.
Inženjer Slavoljub Eduard Penkala (1871.-1922.) jedan je od
najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Studirao je na
sveučilištima u Beču i Dresdenu, a diplomirao je na Kraljevskoj
visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 1898. i pisao doktorsku
disertaciju s područja organske kemije.
Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije,
fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd.
Već 1903. godine patentira "Termofor" u Budimpešti, Beču i drugdje.
Usporedno s time radi na izumima mehaničke olovke i nalivpera.
Godine 1906. patentira prvu mehaničku olovku na svijetu, a 1907.
patentira prvo nalivpero na svijetu sa čvrstom tintom. Patenti su
prijavljeni u više od 35 država svijeta.
U tom vremenu inženjer Penkala stalno povećava proizvodnju i iz
svoje radionice na Trgu kralja Tomislava 17 (tadašnjem Trgu cara
Franje Josipa), seli u Prašku ulicu br. 3. Sve veća potražnja
tržišta povećava proizvodnju i već 1906. počinje suradnja između
Edmunda Mostera i inž. Slavoljuba Penkale, koja dovodi do stvaranja
poduzeća Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu tvornicu
u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. završavaju i stvaraju
zajedničko dioničko društvo Penkala-Edmund Moster d.d. Usporedo s
tvornicom u Zagrebu drugi član obitelji Moster zajedničkim
kapitalom otvara drugu tvornicu u Njemačkoj, u Berlinu Neukolnu.
Penkala olovke i nalivpera izvoze se u više od 70 država svijeta i
tvornica od 300 radnika godine 1911. povećava taj broj na 800
radnika. Može se reći da je u razdoblju od 1912. do 1926. to je bila
jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu.
Usporedo s procvatom tvornice Penkala-Moster d.d., inženjer
Slavoljub Penkala intenzivno radi na području aeronautike. Već
godine 1907. prijavljuje Kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti,
ali i u drugim državama svoj patent osnove za helikopter, zatim
1909. za zračni jastuk te za zrakoplov također 1909.
Inženjer Slavoljub Penkala ne samo da prijavljuje patente, već
izrađuje i zrakoplove po svojim nacrtima i zamislima, koji dovršava
1909., a godine 1910. s njime već leti. Za vrijeme gradnje
zrakoplova izgradio je hangar na zagrebačkom vojnom vježbalištu u
Črnomercu i tako otvara prvu zračnu luku u Hrvatskoj.
Nakon tih velikih uspjeha, inženjer Slavoljub Penkala i dalje radi
na izumima, koje koristi u tvornici Penkala ili ih priprema za
osnivanje nove industrije Elevator d.d. za kemijsku industriju.
Proizvodnju počinje pod imenom Elevator, Vinovica, proizvodi E:M:
Penkala i dr. Proizvodi glasoviti Radium Vinovica, preparat protiv
svih vrsta reumatičnih bolova, zatim prve deterđente za pranje
rublja (plavilo), pa sredstva za impregnaciju drva, pečatne
voskove itd. Od male radionice na početku Tuškanca stvara se nova
industrija u Ulici Marije Valerije (poslije Kukovićeva i Ulica
braće Kavurića) u dvorištu između Gundulićeve i Preradovićeve
ulice s nazivom Elevator za kemijsku industriju d.d.
Također u Zagrebu je 1908. počeo lijevati gramofonske ploče te na
njih snimao glasove naših opernih pjevača.
U svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i
čitave Hrvatske, Slavoljub Penkala nenadano umire u 51. godini, 5.
veljače 1922. u Zagrebu, nakon službenog puta s kojeg se vratio s
upalom pluća.
Iako po obrazovanju inženjer kemije svoju je genijalnost potvrdio u
fizici, aeronautici, strojarstvu, mehanici, služeći se s desetak
europskih jezika te je velika je šteta što do sada nisu završena
istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području
izumiteljskog rada.
(Hina) mvra sp