AT-MK-SUKOBI-Politika AU 1.VI.-DIE PRESSE-MAKEDONIJA AUSTRIJADIE PRESSE1. VI. 2001.Makedonija: nada u mir s Albancima"Začuđenost, nevjericu i suzdržanu radost izazvala je u Skopju vijest da će se mijenjati makedonski ustav. Najava
predsjednika Borisa Trajkovskog i njegova predsjednika vlade Ljupča Georgijevskog koja je stigla kasno na večer u srijedu, znači naime da će biti ispunjeni bitni zahtjevi albanske manjine. Možda će se time otvoriti vrata za mirovne pregovore, uskoro svršiti rat u Makedoniji. Umjerene snage obiju strana tomu se nadaju. Po riječima predsjednika vlade, reforma ustava treba biti provedena za tri mjeseca. Albanski bi jezik trebao postati drugi službeni jezik. Trebalo bi proglasiti amnestiju za borce albanske pobunjeničke organizacije OVK. Za one koji žele otići, treba otvoriti koridor prema Kosovu. Najava državnoga vrha među mnogim je albanskim Makedoncima izazvala radost. Slavenski Makedonci naprotiv ne žele zauzeti stajalište. Do sada su političke stranke i slavensko-makedonska javnost odbijali ustupke albanskim sugrađanima. 'Inozemstvo je
AUSTRIJA
DIE PRESSE
1. VI. 2001.
Makedonija: nada u mir s Albancima
"Začuđenost, nevjericu i suzdržanu radost izazvala je u Skopju
vijest da će se mijenjati makedonski ustav. Najava predsjednika
Borisa Trajkovskog i njegova predsjednika vlade Ljupča
Georgijevskog koja je stigla kasno na večer u srijedu, znači naime
da će biti ispunjeni bitni zahtjevi albanske manjine. Možda će se
time otvoriti vrata za mirovne pregovore, uskoro svršiti rat u
Makedoniji.
Umjerene snage obiju strana tomu se nadaju. Po riječima
predsjednika vlade, reforma ustava treba biti provedena za tri
mjeseca. Albanski bi jezik trebao postati drugi službeni jezik.
Trebalo bi proglasiti amnestiju za borce albanske pobunjeničke
organizacije OVK. Za one koji žele otići, treba otvoriti koridor
prema Kosovu.
Najava državnoga vrha među mnogim je albanskim Makedoncima
izazvala radost. Slavenski Makedonci naprotiv ne žele zauzeti
stajalište. Do sada su političke stranke i slavensko-makedonska
javnost odbijali ustupke albanskim sugrađanima. 'Inozemstvo je
našu vladu prisililo na taj korak', drže neki zastupnici
socijalista.
Posjetom 'ministra vanjskih poslova' EU-a Javiera Solane u
ponedjeljak i NATO-ovo zasjedanje u Budimpešti uistinu su
postavile skretnice za izjavu vlade. Solana je uspio albanske
stranke DPA i PPD u vladi nacionalnog jedinstva uvjeriti da se
zajedničkim dokumentom distanciraju od OVK, što je izazvalo
uzbuđenja.
Zapravo su albanske stranke ustrajale na zahtjevima za promjenu
ustava: priznanje jezika i amnestija za borce OVK, no odustale su od
oznake 'službeni dokument' za izjavu s OVK. Time se otvorio put za
izjavu državnoga vrha.
Za međunarodnu su zajednicu po riječima civilnog šefa diplomacije
NATO-a u Makedoniji Hansjoerga Eiffa, ponajprije važne dvije
stvari: s jedne strane prisiliti OVK da odustane od oružane borbe a
s druge strane slavensko-makedonsku stranu pokrenuti na ustupke
koji će omogućiti daljnji suživot narodnosnih skupina u
zajedničkoj državi Makedoniji.
OVK još nije reagirao. No znak NATO-a i EU-a njegovom je vodstvu
morao jasno dati do znanja da drugog Kosova neće biti pa da dakle ne
mogu računati na međunarodnu potporu. Neki borci još se nadaju
diobi zemlje. I nacionalisti makedonske strane imaju takve
pomisli. S obećanjima međunarodne zajednice u pozadini da će
Makedoniju gospodarski približiti EU-u a vojno NATO-u, umjereni na
obje strane imaju izgleda", izvješćuje Erich Rathfelder.