FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 29. svibnja (Hina)BUDIMPEŠTA - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov mađarski kolega Janos Martonyi razgovarali su u utorak u Budimpešti o ulasku Hrvatske u CEFTU, o bilateralnim odnosima te o sigurnosnom stanju u regiji. Picula je u Budimpeštu doputovao kako bi sudjelovao u radu Euroatlantskog partnerskog vijeća, koji okuplja članice programa Partnerstvo za mir i zemlje NATO-a.Obzirom da je Hrvatska članica Svjetske trgovinske organizacije, da ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, te je u primjeni ili pred parafiranjem sporazum s ostalim članicama CEFTE ministar Picula je izrazio nadu da će Hrvatska biti primljena u članstvo organizacije već u rujnu ove godine na sastanku u Bukureštu u čemu će imati punu mađarsku potporu.BUDIMPEŠTA - Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a osudili su u utorak u Budimpešti sve oblike separatizma i nacionalističkog nasilja u BiH. Jednodnevni sastanak završen je zajedničkim priopćenjem kojim je izražena zabrinutost zbog nasilja i incidenata u Mostaru, Trebinju i Banja Luci. Ta djela hrvatskih i srpskih ekstremista u direktnoj su suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom i institucijama BiH, navodi se u priopćenju.Ministri su ujedno izrazili punu potporu radu visokog predstavnika
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) BUDIMPEŠTA - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov mađarski kolega Janos Martonyi razgovarali su u utorak u Budimpešti o ulasku Hrvatske u CEFTU, o bilateralnim odnosima te o sigurnosnom stanju u regiji. Picula je u Budimpeštu doputovao kako bi sudjelovao u radu Euroatlantskog partnerskog vijeća, koji okuplja članice programa Partnerstvo za mir i zemlje NATO-a. Obzirom da je Hrvatska članica Svjetske trgovinske organizacije, da ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, te je u primjeni ili pred parafiranjem sporazum s ostalim članicama CEFTE ministar Picula je izrazio nadu da će Hrvatska biti primljena u članstvo organizacije već u rujnu ove godine na sastanku u Bukureštu u čemu će imati punu mađarsku potporu. BUDIMPEŠTA - Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a osudili su u utorak u Budimpešti sve oblike separatizma i nacionalističkog nasilja u BiH. Jednodnevni sastanak završen je zajedničkim priopćenjem kojim je izražena zabrinutost zbog nasilja i incidenata u Mostaru, Trebinju i Banja Luci. Ta djela hrvatskih i srpskih ekstremista u direktnoj su suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom i institucijama BiH, navodi se u priopćenju. Ministri su ujedno izrazili punu potporu radu visokog predstavnika i SFOR-a u BiH, a sve građane te zemlje pozvali su da svoje nesuglasice riješe mirnim zakonskim i demokratskim sredstvima. BUDIMPEŠTA - NATO za sada odustaje od "značajnijeg smanjenja" broja vojnika multinacionalnih mirovnih snaga u BiH zbog krhkosti mira u toj zemlji, izjavili su u utorak ministri vanjskih poslova Sjevernoatlantskog saveza. "U ovom trenutku nije poželjno razmišljati o restrukturiranju ili značajnijem smanjenju SFOR-a, posebice uzevši u obzir najnovija događanja", navodi se u zajedničkom priopćenju ministara. U tekstu se dodaje da bi, međutim, "u određenim okolnostima, definiranim od strane vojne komponente NATO-a" moglo doći do "neznatnog smanjenja broja vojnika, zadržavajući sadašnju strukturu mirovnih snaga". BUDIMPEŠTA - Sjedinjene Države i njezine europske saveznice nisu se u utorak složile oko sudbine Sporazuma o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. godine, pa se u završnom priopćenju sastanka NATO-a taj sporazum uopće ne spominje. SAD također nije uspio uvjeriti Europljane da se slože s tvrdnjom da je zapadni savez suočen s prijetnjom raketnog napada, što bi opravdalo američki plan o izgradnji proturaketnog štita, saznaje se od stručnjaka za naoružanje koji je blizak pregovorima. Sjedinjene su Države, međutim, oslabile stajalište NATO-a o Sveobuhvatnom sporazumu o zabrani nuklearnih testiranja (CTBT), kojeg Bushova administracija ne planira ratificirati. ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak u posjet zamjenika ministra vanjskih poslova Islamske Republike Iran Alia Ahanija, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Iranski političar izrazio je zadovoljstvo zbog skorog posjeta predsjednika Mesića Iranu, navodeći da će to biti potvrda dostignutog visokog stupnja odnosa dviju zemalja. "No, mi smatramo kako svi potencijali za razvijanje hrvatsko- iranskih odnosa još nisu iskorišteni i očekujemo da će boravak predsjednika Mesića u Teheranu otvoriti nove mogućnosti suradnje, osobito u gospodarstvu", rekao je zamjenik šefa iranske diplomacije. ZAGREB - Zamjenik predsjednika Vlade Goran Granić primio je u utorak Jean-Philippea Curtoisa, potpresjednika korporacije Microsoft, koji boravi u radnom posjetu Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz vlade. Curtois je zadužen za Europu, Bliski istok i Afriku i odgovoran je za poslovanje u 38 zemalja toga područja. On je izrazio zainteresiranost Microsofta za pomoć Vladi u razvoju informacijske i komunikacijske infrastukture, ali i u obrazovanju mladih stručnjaka. Tijekom susreta bilo je riječi o suradnji između hrvatske Vlade i Microsofta u informatizaciji državne uprave, kao i o aktivnostima Vlade na putu bržeg razvoja novih tehnologija i njihove šire dostupnosti. ZAGREB - Zamjenica ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Cvjetković-Kurelec primila je u utorak zamjenika iranskog ministra vanjskih poslova za Europu i Ameriku Ali Ahanija, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Tijekom susreta, sugovornici su razgovarali o unapređenju političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa između RH i IRI; trenutačnom stanju bilateralnih sporazuma, te mogućnosti potpisivanja preostalih međudržavnih sporazuma (izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, suradnja u području veterine, suradnja u području turizma, Protokol o suradnji MVP RH - IRI, suradnja u području zaštite bilja i suradnja gospodarskih komora RH i IRI), predstojećem posjetu predsjednika RH Stipe Mesića od 19 do 21. lipnja. ZAGREB - Govor francuskog premijera Lionela Jospina uzrokovao je u utorak reakcije širom Europe, a u gotovo svim napisima ističe se oprečan pristup Berlina i Pariza budućoj europskoj politici. Njemački tisak pišući o "oprečnim europskim vizijama" kancelara Gerharda Schroedera i Jospina, tumači govor posljednjeg kao nastavak "golističke tradicije". "U Berlinu ponovno vlada duh stvaranja novoga; u Parizu se nadograđuje staro, a to se odnosi i na europsku politiku", tvrdi uvodničar Sueddeutsche Zeitunga. "Tamo gdje socijalist Jospin i želi više Europe, on istodobno traži i više države... Kao cilj i dalje navodi europski Ustav, ali takav u kojem bi pojedine države, kao i dosad, imale zadnju riječ", također kaže SZ. Konzervativni "Die Welt" smatra kako je "Lionel Jospin vrlo jasno odbacio prijedloge kancelara Schroedera... i umjesto toga oživljava nekadašnje prijedloge Jacquesa Delorsa o Europi kao savezu nacionalnih država". Francuski tisak, s druge strane, ističe kako je Jospin govorom odagnao sumnje da je euroskeptik, a njegove se postavke ocjenjuju opreznim i umjerenim. ISLAMABAD - Pakistanski vojni vođa general Pervez Musharraf u utorak je službeno prihvatio poziv Indije na pregovore na visokoj razini, izdvojivši kao glavnu temu summita spor oko Kashmira. Stavljanje Kashmira u prvi plan slijedilo je nakon što je indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh izjavio da je pobuna u Kashmiru isključivo unutrašnje pitanje, te nije predmet pregovora s Pakistanom. U pismu u kojem prihvaća poziv vlade u New Delhiju, Musharraf ističe da je "izvor napetosti između naših dviju zemalja neriješen spor oko Jammu i Kashmira". PARIZ - Američko veleposlanstvo je francuskom sucu, koji istražuje nestanak francuskih državljana 70- ih godina u Čileu, priopćilo da ne želi da ispita bivšeg državnog tajnika Henrya Kissingera, saznaje se u utorak iz pravosudnih izvora. Sudac Roger Le Loire zatražio je od Kissingera da svjedoči o navodnoj ulozi SAD-a u ubojstvu oporbenih političara u Čileu tijekom vladavine generala Augusta Pinocheta koji je na vlast došao državnim udarom 1973. godine. Kissingeru je poziv uručen u ponedjeljak tijekom privatnog posjeta Parizu, no on je otputovao u Italiju, ne vidjevši se s francuskim sucem. Umjesto toga, ostavio je američkom veleposlanstvu da objasni njegovo stajalište. NEW YORK - Porota newyorškog federalnog suda proglasila je četvoricu pristaša Osame bin Ladena krivima za sudjelovanje u terorističkim napadima na američka veleposlanstva u Keniji i Somaliji u kolovozu 1998. godine. Saudijac Rashed Daoud Al-Owhali (24), Kalfan Kamis Mohamed (27) iz Tanzanije, jordanski državljan Mohamed Sadek Odeh (36) i američki državljan Wadih El-Hage (40) proglašeni su krivima za sudjelovanje u postavljanju bombi u Nairobiju i Dar es Salamu, pri čemu je poginulo 224 ljudi. Al-Owhali i Mohamed mogli bi biti osuđeni na smrtnu kaznu. Poroti je trebalo 12 dana da jednoglasno odluči o krivnji četvorice optuženih. Tužba protiv njih sadržavala je dokaze o ukupno 302 kaznena djela. Sud bi kaznu trebao izreći za nekoliko dana. DAMASK - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad upozorio je u utorak da bi sukob na Bliskom istoku mogao eskalirati, te je zatražio od Sjedinjenih Država i Rusije da pomognu u obnavljanju mira u regiji. Glasnogovornik sirijskog predsjednika rekao je da je Asad to izjavio tijekom sastanka s Jevgenijem Primakovom, bivšim ruskim premijerom koji posjećuje Bliski istok kao izaslanik predsjednika Vladimira Putina. (Hina) dh dh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙