ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Treći svezak djela "Hrvatski državni sabor 1848-2000." autora Ive Perića, u kojem je obrađeno razdoblje od 1918. do 2000., predstavljeno je danas u Hrvatskom saboru.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Treći svezak djela "Hrvatski državni
sabor 1848-2000." autora Ive Perića, u kojem je obrađeno razdoblje
od 1918. do 2000., predstavljeno je danas u Hrvatskom saboru. #L#
Burno razdoblje o životu hrvatskog parlamenta od 1918. do 2000.
autor je obradio na oko 400 stranica - od razdoblja u kojem je
Hrvatska bila bez svog Sabora, preko ratnih godina u kojima su
postojale dvije Hrvatske i dva sabora - NDH sa Saborom koji je
zasjedao u tri navrata samo tijekom 1942. i Antifašistička Hrvatska
sa ZAVNOH-om, pa do 1990. kada je utemeljen višestranački Sabor.
Tri sveska knjige o modernom Hrvatskom saboru u kojem se ogleda i
ukupna hrvatska povijest autor je, kako sam kaže, pripremao gotovo
puno desetljeće, koristeći se uz ostalo, historiografskim i
bilješkama memoarskog karaktera, saborskim stenogramima i
novinskim člancima.
Perićevo je djelo, istaknuo je akademik Vlatko Pavletić, veliki
doprinos poznavanju rada hrvatskog parlamenta, ali i hrvatske
povijesti, s obzirom da je upravo za Sabor od najranijeg doba bila
vezana ideja održanja hrvatske državnosti.
Povijest Sabora je i povijest hrvatske politike, kulture,
gospodarstva, kazao je Mirko Valentić iz Hrvatskog instituta za
povijest, ističući da je Perić kroz tri sveska svoga djela uspio
posvjedočiti ne samo o radu modernog, građanskog Hrvatskog sabora,
nego i o vremenu u kojem je djelovao.
Akademik Pavletić na predstavljanju je "izvukao" i neke
zanimljivosti iz saborske prošlosti.
Prema Poslovniku s kraja 19. i početak 20. stoljeća zastupnik koji
je želio izbivati tri dana iz saborskih klupa morao je zatražiti
odobrenje predsjednika Sabora, a ako je želio izbivati duže morao
je dobiti odobrenje cijelog Sabora.
Današnji hitni saborski postupak prakticirao se i ranije, ali pod
imenom "prešni", a akt upućen na taj način nije morao prolaziti
radna tijela, nego je odmah išao na skupnu saborsku sjednicu. Nitko
od zastupnika nije smio čitati svoje govore.
Ivo Perić u prva dva sveska knjige o povijesti Sabora obradio je rad
Sabora od revolucionarne 1848. do 1868. i Hrvatsko-ugarske
nagodbe, odnosno od te godine do 1918. i stvaranja države SHS.
Nakladnici Perićeva djela su Hrvatski institut za povijest,
Hrvatski sabor i nakladnička kuća "Dom i Svijet".
(Hina) bm az