HR-blagdani-obljetnice-inicijative-Parlament PROSLAVLJA LI SE DAN DRŽAVNOSTI PO POSLJEDNJI PUT 30. SVIBNJA ? piše: Marija BabićZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Ovogodišnja proslava Dana državnosti mogla bi, nakon punih deset godina, biti
posljednja koja je održana u svibnju, prihvati li Hrvatski sabor inicijativu iz redova vladajuće koalicije o preispitivanju datuma i naziva pojedinih blagdana.
piše: Marija Babić
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Ovogodišnja proslava Dana državnosti
mogla bi, nakon punih deset godina, biti posljednja koja je održana
u svibnju, prihvati li Hrvatski sabor inicijativu iz redova
vladajuće koalicije o preispitivanju datuma i naziva pojedinih
blagdana.#L#
Dan državnosti Hrvatska slavi 30. svibnja, a ove se godine navršava
11 godina od kako je, nakon gotovo polustoljetne vladavine
komunista, utemeljen višestranački demokratski Hrvatski sabor.
No, HSLS-ovac Ivo Škrabalo predložio je da 8. listopada bude datum
kojim će Hrvati trajno obilježavati uspostavljenu nezavisnost i da
se nazove Danom nezavisnosti, odnosno Danom državne
samostalnosti.
Toga je dana, na dramatičnoj sjednici u ratnu jesen 1991., Sabor
proglasio prekid svih državnopravnih veza Hrvatske i bivše
zajedničke države - SFRJ i taj se datum bez dvojbe može smatrati
danom od kada je Hrvatska neprijeporno samostalna i suverena
država, drži Škrabalo.
Iako suglasan da je 30. svibnja 1990. učinjen odlučni korak na putu
demokracije i parlamentarizma, Škrabalo smatra da događaj od prije
11 godina u svom sadržaju nema proglašenje neovisnosti, nego tek
važnu činjenicu da je prvi višestranački Sabor preuzeo zakonodavnu
vlast.
Stoga i predlaže da se 30. svibnja preimenuje u Dan Hrvatskog
Sabora, čime bi se odalo dužno poštovanje ulozi hrvatskog
parlamenta kroz povijest.
O Škrabalovoj će inicijativi konačnu odluku donijeti Sabor, no čini
se da se njemu previše ne žuri, jer je inicijativa, iako je još lani
upućena u proceduru, prošla tek prvo čitanje.
Neovisno o argumentima koji ga prate, prijedlog o "premještanju"
Dana državnosti s proljeća na jesen, teško da će dobiti jednoglasnu
potporu parlamenta, dijelom i zbog zastupnika HDZ-a, stranke koja
je vladala državom proteklo desetljeće, a u kojem je Dan državnosti
bio etabliran kao glavni svjetovni blagdan.
Neovisno o "sudbini" Dana državnosti, u povijesti će ostati
zapisano da su se na koncu svibnja 1990., nakon provedenih izbora,
na skupnoj sjednici okupili zastupnici svih saborskih vijeća -
Društveno političkog, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada.
Oko 350 zastupnika tada je za prvog predsjednika Sabora izabralo
Žarka Domljana, koji je svojedobno zapisao da je upravo sazivu
Sabora od 30. svibnja 1990. pripala povijesna uloga da svojim
odlukama ustavno-pravnog sadržaja, nakon punih devet stoljeća,
vrati Hrvatsku u red suverenih i samostalnih država.
Formiranjem višestranačkog Sabora, ističe sadašnji predsjednik
parlamenta Zlatko Tomčić, Hrvatska je ponovno ušla u sferu
demokratskog razvoja, u novo razdoblje.
Rastali smo se s jednostranačjem, umjetnim državnim tvorevinama i
krenuli vlastitim hrvatskim putem, naglašava Tomčić.
Dan državnosti 30. svibnja ustanovljen je u ožujku 1991.
(Hina) bm vl