ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Vlada i resorna ministarstva hitno se moraju "umiješati" u današnje teško stanje drvne industrije, ali i šumarstva kako bi se zaustavila sadašnja kaotičnost te uveo red i toj djelatnosti dala
ekonomsko-nacionalna dimenzija.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Vlada i resorna ministarstva hitno se
moraju "umiješati" u današnje teško stanje drvne industrije, ali i
šumarstva kako bi se zaustavila sadašnja kaotičnost te uveo red i
toj djelatnosti dala ekonomsko-nacionalna dimenzija.#L#
Izjavio je to danas direktor Gospodarsko interesnog udruženja
drvne industrije Hrvatske - Croatiadrvo Ferdinand Laufer. Upozorio
je kako sa sadašnjim uvjetima poslovanja drvna industrija neće moći
opstati i prilagoditi se stvarnoj tržišnoj ekonomiji i
konkurentnosti na svjetskom tržištu.
"Drvna industrija kao opće nacionalno bogatstvo mora biti u
funkciji povećanja proizvodnje i izvoza, a samim tim i razvoja,
kako je to svugdje u svijetu", kazao je Laufer. Stoga bi u prvom redu
trebale hitno donijeti mjere za usporavanje izvoza šumskih
sirovinskih roba (trupaca) kroz tehnološko i ekonomsko jačanje
drvne industrije. Izvoz trupaca je prevelik, a licitacije za
njihovu prodaju zapravo je po ocijeni članova Croatiadrva
"legalizirani šverc".
U Hrvatskoj je broj malih "obrtničkih pilana" (oko 560) u stalnom
porastu, a one se nalaze u rukama nestručnih osoba koje vrlo često
upropaštavaju skupu drvnu masu i snabdijevaju se sirovinama iz
neevidentiranih izvora te razvijaju "sivu ekonomiju".
Kako je izvoz drvne industrije pretpostavka njezina opstanka, jer
iznosi između 40 do 60 posto prihoda, važan je tečaj kune čije
jačanje svakodnevno stvara sve veće gubitke izvozno orijentiranoj
drvnoj industriji. Uz to kamatne stope poslovnih banka u zemlji i
dalje su vrlo visoke, što dodatno doprinosi nekonkurentnosti
domaće proizvodnje te daljnjem smanjivanju stupnja finalizacije.
Drvnoj industriji potrebno je zbog svih tih problema osigurati
izvozne subvencije, a potrebno je i sa javnim poduzećima, a
posebice Hrvatskim šumama, dogovoriti prioritetnu opskrbu
tvrtkama koje se bave finalnom proizvodnjom (a ne izvozom trupaca)
uz produženi rok plaćanja i višegodišnje ugovore o nabavi
sirovine.
Po riječima Ferdinanda Laufera u 1999. godini tek je jedna trećina
drvno prerađivačkih tvrtki poslovalo pozitivno, a ostale sa
gubicima. Slični će biti i lanjski rezultati.
Zbog pogrešne gospodarske politike u posljednjih deset godina uvoz
proizvoda od drva i sl. porastao je sa 23 milijuna dolara u 1990.
godina na prošlogodišnji 278,4 milijuna dolara. Istodobno uvoz
papira, celuloze i kartona povećan je sa 37,6 milijuna na 246,4
milijuna dolara. Takva se politika nastavlja jer iako su
predstavnici drvne industrije s nadležnim ministarstvima održali
oko 20 sastanaka, niti jedan njihov zahtjeva, premda je obećanja
bilo, nije uvažen. Kažu kako ih nitko nije pitao ni za mišljenje pri
izradi strategije gospodarskog razvoja.
Posebice teška situacija u drvnoj industriji je na području od
posebne državne skrbi. Tako, primjerice, privatni poduzetnik
(povratnik) Nikola Herljević koji na području Ličko-senjske
županije ima tvrtku Div, kaže kako je jedina pogodnost što je
oslobođen poreza na dobit, a njegova tvrtka već tri godine zaredom
ostvaruje gubitke.
Herljević smatra kako je na lokalnoj razini politika glavna stvar,
i lokalni "moćnici" nemaju osim politike niti malo sluha za
gospodarstvo i razvoj toga kraja.
(Hina) mku ds