SARAJEVO, 25. svibnja (Hina) - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pojačao je pritisak na vlasti bosanskih Srba kako bi ih prisilio na početak stvarne suradnje što bi trebalo sadržavati i izručenje osumnjičenih,
izjavila je glasnogovornica ureda tužitelja haškog Tribunala Florance Hartmann.
SARAJEVO, 25. svibnja (Hina) - Međunarodni kazneni sud za bivšu
Jugoslaviju (ICTY) pojačao je pritisak na vlasti bosanskih Srba
kako bi ih prisilio na početak stvarne suradnje što bi trebalo
sadržavati i izručenje osumnjičenih, izjavila je glasnogovornica
ureda tužitelja haškog Tribunala Florance Hartmann.#L#
Ona je rekla da je Republika Srpska trenutačno utočište za najveći
broj osoba koje se traže zbog zločina počinjenih tijekom rata u
BiH.
"Od 38 osoba koje traži sud u Den Haagu njih 12 se nalazi na
teritoriju SR Jugoslavije a svi ostali su u Republici Srpskoj",
kazala je Hartmann u interviewu za banjalučke "Nezavisne novine".
Haški Tibunal na ovaj je način odlučno opovrgnuo tvrdnje
predsjednika Republike Srpske Mirka Šarovića da se u ovom entitetu
ne nalazi niti jedna osoba protiv koje je podignuta optužnica.
"Prema informacijama koje nam je dalo Ministarstvo unutarnjih
poslova, ovdje nema nikoga od optuženih", ponovio je u nekoliko
navrata Šarović u izjavama datim proteklih dana lokalnim medijima.
Na ovakve izjave reagirao je Ured Visokog predstavnika (OHR) za BiH
tražeći od Šarovića da pojasni svoja stajališta, tim prije što su iz
Den Haaga stizala opetovana upozorenja da su u Republici Srpskoj i
najtraženiji među ratnim zločincima. Sama glavna tužiteljica Carla
del Ponte kazala je kako se pouzdano zna da Karaždić odavno boravi u
BiH dok se Ratko Mladić tamo "nedavno vratio".
SFOR ima ponešto drugačiji komentar o ovome.
Glavni zapovjednik stabilizacijskih snaga u BiH, američki general
Michael Dodson u interviewu za "Dnevni avaz" potvrdio je spremnost
da se nastavi s uhićenjem osumničenih ali je istodobno upozorio
kako većina njih vjerojatno i nije u ovoj zemlji.
"Moj ukupni dojam je da je većina optuženih, posebno onih
poznatijih, u SR Jugoslaviji. Ne kažem da oni ne dolaze u Republiku
Srpsku no problem je u tome kako im ući u trag i dobiti odgovarajuće
snage da se s njima suoče u određenom trenutku", kazao je general
Dodson.
On također nije krio "razočarenje" onime što rade vlasti Republike
Srpske a posebice Šarović od kojega je očekivano puno više. Ratni
zapovjednik vojske bosanskih Srba, prema tvrdnjama iz Den Haaga,
navodno je pod zaštitom Vojske Republike Srpske.
"Zamo da ta dvojica (Karadžić i Mladić) održavaju kontakte s
vlastima u Banja Luci", kaže Florance Hartmann optužujući na taj
način najviše dužnosnike bosanskih Srba da svjesno pomažu ratne
zločince. Ona je također upozorila kako vlasti u Banja Luci uopće ne
surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom.
Vlasti u Banja Luci već mjesecima odlažu usvajanje zakona o
suradnji sa sudom u Den Haagu iako se verbalno zalažu da se ta
suradnja uspostavi. Šarović i njegov zamjenik Dragan Čavić
izjavili su u petak medijima u Banja Luci kako se usvajanje zakona
može očekivati uskoro no istodobno su ponovili ocjene o navodnoj
pristranosti haaškog Tribunala tvrdeći kao je on uspostavljen samo
da bi sudio Srbima.
Kao novi dokaz da je Karadžić uistinu u Republici Srpskoj,
predstavnicima haaškog tribunala poslužilo je navodno pismo što ga
je on poslao srpskom patrijarhu Pavlu. Najutjecajniji mediji u
Republici Srpskoj iskoristili su pojavljivanje priče o ovom pismu
Radovana Karadžića kako bi ponovo naširoko afirmirali tvrdnju da
srpska strana tijekom rata u BiH nije činila zločine.
Pozivajući se na pisanje beogradskog tjednika "Nedeljni telegraf",
Televizija Republike Srpske tako je nakon višegodišnjeg
uzdržavanja u srijedu ponovo posvetila ogromni prostor Karadžiću i
njegovim "mirotvornim zaslugama".
Prema sporazumu kojega su u ljeto 1996. godine s tadašnjim vodstvom
Republike Srpske postigli Carl Bildt i Richard Holbrooke, ratnom
vođi bosanskih Srba uskraćeno je svako pravo na javno djelovanje a
lokalni su mediji morali prestati izvješćivati o njegovim mogućim
javnim aktivnostima. Aktualne vlasti u Banja Luci a posebice
dužnosnici iz reda Srpske demokratske stranke (SDS) ignorirali su
sve dosadašnje zahtjeve međunarodnih diplomatskih predstavnika u
BiH da se javno distanciraju od Karadžića. "Minimalni znak" da se to
uistinu i dogodilo bilo bi očitovanje SDS-a da je iz njenog članstva
Karadžić i formalno isključen no i takav zahtjev Visokog
predstavnika Petritscha i američkog veleposlanika Thomasa Millera
ostao je bez ikakva odgovora.
Miller je stoga za ovotjednog posjeta povratnicima u istočnoj Bosni
kazao kako on niti bilo tko iz njegove vlade nema niti će imati
kontakata sa Šarovićem ili njegovom strankom sve dok su oni pod
Karadžićevim utjecajem.
(Hina) rm sb