FINANCIJSKI BILTEN 17. DO 24. SVIBNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 17. do 24. SVIBNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada Saboru predlaže ukidanje financijske policije 9. Vlada prihvatila prijedlog za financijsku konsolidaciju Vjesnika 10. On line dražba Zagrebačke burze 11. HNB treći put ovog mjeseca intervenirala na deviznom tržištu 12. Monetarna kretanja u prvom tromjesečju obilježava rast kredita poduzećima 13. U iduća dva mjeseca mogu se podnijeti zahtjevi za reviziju pretvorbe 14. Spajaju se BAC Croatia i Hypovereinsbank: Od ljeta jedna banka HVB Croatia 15. Kvarner osiguranje pripaja se u lipnjuWwiener Staedtische osiguranju 16. Standard&Poor's: ZABA bi mogla dobiti viši kreditni rejting 17. Deficit državnog proračuna 3,2 milijarde kuna 18. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 17. V. 95.500.000 95.500.000 3,55 112.000.000 2,74 18. V. 24.900.000 24.900.000 4,79 97.500.000 1,09 21. V. 28.000.000 28.000.000 5,13 99.800.000 2,29 22. V. 25.250.000 25.250.000 3,16 95.500.000 2,35 23. V. 40.000.000 40.000.000 2,06 85.000.000 1,25 24. V. 21.500.000 21.500.000 3,19 - - Dnevni prosjek 39.191.000 39.191.000 3,64 97.960.000 1,94 Ovotjedno trgovanje na Tržištu novca okarakterizirala je vrlo dobra ponuda novca, kako u noćnom tako i u dnevnom kreditiranju. Međutim, u noćnom je trgovanju unatoč dobroj ponudi, zbog nemogućnosti dogovora sudionika oko visine kamatne stope, oko 40 milijuna kuna ukupno prijavljene potražnje ostalo nepodmireno. Istodobno je za realizaciju ovotjednog noćnog trgovanja iskorišteno tek nešto više od 55 posto ukupne ponude. Dobra ponuda novca uvjetovala je i smanjenje njegove cijene. Tako je, u odnosu na tjedan ranije, prosječna kamatna stopa niža gotovo jedan postotni bod, te je prosječno iznosila 1,94 posto. U dnevnom je pak kreditiranju u potpunosti podmirena ovotjedna cjelokupno prijavljena potražnja, a pritom je iskorišteno tek nešto više od 40 posto ukupne ponude. I ovdje je, kao i noćnom trgovanju, vrlo dobra ponuda novca snizila njegovu cijenu. Tako je ona u prosjeku, u odnosu na prošlotjednu, niža za 1,26 postotnih bodova, te je iznosila 3,64 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 21. svibnja 2001. godine, Hrvatska narodna banka otkupila je 62,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,283279 kuna za jedan euro. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 1,455 milijardi kuna, dok je ukupno pristiglo ponuda u iznosu od čak 1,996 milijardi kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,34 posto, upisani su zapisi u iznosu od 929,5 milijuna kuna, dok je 20 milijuna kuna pristiglih ponuda odbijeno. Istodobno je, na rok od 70 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,72 posto, upisano zapisa u iznosu od 455,5 milijuna kuna, a čak 515 milijuna kuna pristiglih ponuda nije prihvaćeno. Na rok pak od 105 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,93 posto, upisano je zapisa u iznosu od 70 milijuna, dok je šest milijuna kuna pristiglih ponuda odbijeno Od 23. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,525 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 182 dana). 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 24. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 470 485 485 554.780 Podravka 151 153 152,90 969.675 Zagrebačka banka 0 1.660 1.680 1.680 1.133.401 Arenaturist 48 49 49 30.121 Badel 1862 40 40 40 8.240 Croatia osiguranje-R 950 1.000 950 100.750 Elka 40 40 40 18.276 Rabac ugostite. i turizam 47 50 50 61.252 Istraturist 60 60 60 6.001 Jadranski naftovod 1.600 1.600 1.600 4.800 Karlovačka pivovara 510 520 520 171.300 Končar 47 48 48 69.977 Kraš 180 190 189 1.413.652 Lola Ribar 134,48 134,48 134,48 89.160 Privredna banka 96 96 96 9.599 Plava laguna 500 548 530 42.979 Riječka banka 125 125 125 3.125 Riviera 100 101 101 188.289 Slavonska banka 500 500 500 2.000 Sunčani Hvar 35 37,50 35 5.700 Tvornica duhana Zagreb 531 600 600 84.612 Varteks 30 30 30 8.310 Zagrebačka banka E 1.600 1.620 1.620 1.150.008 Zagrebačka banka C 1.100 1.100 1.100 6.600 Zagrebačka pivovara 1.110 1.110 1.110 1.110 DAB-O-05CA* 103,85 104,00 104,00 5.472.873 HZZO** 103,80 103,80 103,80 52.860 11.679.426 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 11,6 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (5,4 milijuna), te dionicama Kraša (1,4 milijuna) i Zagrebačke banke serije 0 i serije E (po 1,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 25 dionica, a pritom je njih 13 dobilo, dok ih je šest izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 100 kuna, profitirala redovna dionica Croatia osiguranja. Cijena pak dionice Plave lagune porasla je 30, Karlovačke pivovare 18 kuna, dok je cijena dionice Plive viša 15, a Kraša 14 kuna. Obična dionica Zagrebačke banke poskupila je deset, Rabca ugostiteljstvo i turizam dvije kune, dok je dionica Podravke skuplja 1,9, a Končara 1,49 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po jedne kune, našle su se dionice Arenaturista, Badela 1862, Privredne banke te Riviere. Među gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 90 kuna, zauzela dionica Zagrebačke pivovare. Cijena pak dionice Zagrebačke banke serije E potonula je 30 kuna. Dionica Lole Ribara pojeftinila je 5,22, a Slavonske banke pet kuna, dok je dionica Istraturista jeftinija četiri, a Elke dvije kune. Na vrijednosti su, 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile i obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 17 bodova - na 953 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21. do 24. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 560 560 560 2.800 Anita 1.650 1.750 1.650 33.200 Elektropromet 51 75 75 20.106 Ericsson-Tesla 131,50 131,50 131,50 7.232 Hoteli Rabac 45 45 45 4.500 Končar 46 46 46 3.772 Kraš 180 190 190 250.075 Laguna Novigrad 111 111 111 10.101 Liburnia riviera hoteli 220 220 220 1.760 Piramida 104,50 104,50 104,50 4.874.716 Plava laguna 500 500 500 2.500 Riadria banka 100 100 100 2.400 Riviera 99 100 99 17.176 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 6.000 TIM Poreč 82 82 82 329.186 PIF Dom 22,72 23,60 23,15 1.540.386 PIF Expandia 27,00 29,30 28,88 1.536.396 PIF Pleter 14,00 15,40 15,40 183.716 PIF Slavonski 11,25 12,20 12,20 367.078 PIF Sunce 10,00 10,99 10,99 156.092 PIF Središnji nacionalni 35,50 39,00 39,00 653.694 PIF Velebit 29,50 32,00 32,00 1.436.240 RHMJ* 38,40 39,99 39,00 1.581.309 13.020.449 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 13 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama PIF-ova (5,8 milijuna) i Piramide iz Sesveta (4,8 milijuna kuna) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (1,5 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je njih deset dobilo, dok ih je osam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 25 kuna ili 50 posto, profitirala dionica Elektroprometa. Cijena pak dionice Liburnia riviera hotela porasla je 16, dok je cijena dionica Hotela Rabac i Kraša viša 15 kuna. Rast cijene od 2,5 kuna, zabilježila je dionica Ericsson- Tesle. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Velebit fonda poskupila 1,96, a Središnjeg nacionalnog fonda jednu kunu. Dionice pak Pletera i fonda Sunce skuplje su po 89 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 20 lipa, našla se dionica Slavonskog fonda. Među gubitnicama neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 260 kuna, zauzela dionica Anite. Značajnije je, 57 kuna ili gotovo 34 posto, potonula cijena dionice Lagune iz Novigrada. Cijena pak dionice Riadria banke pala je 15, a Končara šest kuna. Dionica ACI Opatije pojeftinila je 5,5, a Riviere četiri kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 40 odnosno 22 lipe, našle su se dionice Dom i Expandia fonda. VIN indeks izgubio je u odnosu na prošli tjedan tek jedan bod, te sada njegova vrijednost iznosi 464 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 17. svibnja 24. svibnja Promjena u % New York/DJIA 11.248,58 11.122,42 -1,12 Tokyo/Nikkei 13.910,67 13.895,79 -0,10 London/FTSE-100 5.904,50 5.915,90 0,19 Frankfurt/DAX 30 6.173,81 6.278,90 1,70 Od početka ovoga tjedna, točnije od utorka, na Wall Streetu je započela korekcija cijena dionica. Većinu tržišnih sudionika ona ne zabrinjava nakon nedavnih velikih uspona, ponajviše tehnoloških dionica. Na pad cijena blue-chip dionica utjecala je odluka ulagača da povuku kapital iz tzv. stare u novu ekonomiju, jer vjeruju da će agresivna monetarna politika koju provodi američka središnja banka uskoro pokazati rezultate. Također, negativno je na toj najvećoj svjetskoj burzi kapitala odjeknula i najava jednog senatora iz redova Republikanske stranke da će postati nezavisan i da će glasovati za demokrata na mjestu vođe većine u američkom Senatu. To znači da će demokrati dobiti prevlast u gornjem domu američkog parlamenta. Pale su cijene dionica naftne industrije, proizvođača baznih sirovina, lijekova i potrošne robe. Značajniji rast cijena nastavljen je tek kod dionica financijskog sektora, koji je bio potpomognut nedavnom Fed-ovom odlukom o novom snižavanju kamatnih stopa. Od srijede su gubici zabilježeni i u tehnološkom sektoru. Narudžbe američke industrije čipova u travnju su bile 0,42, a samo mjesec ranije iznosile su 0,59. Travanjskih 0,42 znači da je na svakih 100 dolara vrijednih narudžbi samo 42 dolara novih narudžbi. Indeks Dow Jones oslabio je u tom razdoblju 1,12 posto, na 11.122 boda. Na Tokijskoj burzi od početka ovoga tjedna padaju cijene blue-chip dionica. Osim negativnog trenda s američke burze, dodatno je oneraspoložilo ulagače i očekivanje da će većina od osam najvećih japanskih banaka prošlu poslovnu godinu završiti u crvenome. Investitori su se odlučili i na dobitonosne prodaje tehnoloških dionica. Zabrinula ih je i najnovija procjena Bank of Japan o padu kapitalnih ulaganja, a i nekoliko je proizvođača elektroničke opreme najavilo ove poslovne godine oštar pad dobiti. Indeks Nikkei u takvim je uvjetima oslabio 0,10 posto, na 13.895 bodova. Ulagače na europskim burzama ovoga su tjedna zabrinuli prvi znaci usporavanja gospodarskog rasta u euro zoni. Oni su najvidljiviji u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj, koje je zabilježilo usporavanje rasta BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kao i u Francuskoj. I kemijski koncern DuPont je najavio da će zabilježiti slabije rezultate poslovanja zbog pada potražnje, što je negativno utjecalo na snižavanje cijena dionica tzv. stare ekonomije. Tržišni sudionici očekuju pad zarada europskih kompanija. Indeks Ftse ovoga je tjedna tek 0,19 posto viši nego u prethodnom razdoblju, te vrijedi 5.915 bodova, a DAX 1,70 posto, i iznosi 6.278 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 17. svibnja 24. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,8827 0,8562 -3,00 Euro/JPY 108,15 102,63 -5,10 USD/JPY 122,42 119,87 -2,08 Na deviznim je tržištima ovoga tjedna euro zabilježio najniži tečaj prema američkoj i japanskoj valuti od početka godine, oslabivši čak tri posto prema dolaru i 5,10 posto prema jenu. Tečaj mu je bio niži od 0,85 dolara, a stajao je i 101,25 jena. Tek je zabrinutost tržišnih sudionika da će središnje banke najrazvijenijih zemalja intervenirati u korist europske valute zaustavila klizanje njezina tečaja. Po ocjeni jednog japanskog financijskog dužnosnika, kretanje tečaja eura i jena je neprirodno i ne odgovara pravom stanju ekonomija. Najnovija korekcija tečaja eura započela je nakon prošlotjednog snižavanja kamatnih stopa u euro zoni. Japanski investitori koji su kupili obveznice nominirane u eurima, budući su nosile znatno veći prinos nego američke i japanske obveznice, bili su razočarani najnovijim potezom Europske središnje banke. Većina je odlučila zaštititi se od gubitaka, te je u hedge poslovima prodavala eure, a kupovala jene. I američki ulagači su se htjeli zaštititi, te su kupovali jene. Japanski je jen stoga počeo snažno rasti, a bez uporišta u ekonomskim pokazateljima japanskog gospodarstva. Ovoga je tjedan tako ojačao dva posto posto prema dolaru, koji sada stoji 119,87 dolara. Osim opisanih transakcija na deviznim tržištima, na euro negativno utječu i sve slabiji gospodarski pokazatelji euro zone. Ovoga su tjedna objavljeni podaci o porastu stope inflacije u Njemačkoj u svibnju i to tri posto u odnosu isti mjesec godinu dana ranije. I njemački bruto domaći proizvod je u prva tri mjeseca rastao po nižoj stopi od očekivane, a slabiji od očekivanja zabilježen je i u Francuskoj. Manja potrošnja u Francuskoj tijekom travnja isto je zabrinula ulagače, koji ponovno pozorno prate zasjedanja ECB-a te čekaju novo snižavanje kamatnih stopa. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18. do 25. svibnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 18. svibnja 24. svibnja u % Euro 1 7,3320 7,2520 -1,09 DEM 1 3,7488 3,7079 -1,09 USD 1 8,3101 8,4384 1,54 GBP 1 11,8929 11,9512 0,49 JPY 100 6,7427 7,0442 4,47 ATS 1 0,5328 0,5270 -1,08 ITL 100 0,3786 0,3745 -1,08 CHF 1 4,7843 4,7557 -0,59 SIT 100 3,3763 3,3385 -1,11 Na tečajnici HNB-a tečaj marke pada sedmi tjedan, oslabivši u tom razdoblju 5,66 posto. Švicarski je franak u šest tjedna oslabio 5,52 posto, a slovenski tolar u pet tjedana 5,02 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire su se u sedam su se tjedana spustili otprilike 5,66 posto prema kuni. Američki je dolar ovoga tjedna poskupio 1,54 posto, japanski jen čak 4,47 posto, dok je britanska funta u dva tjedna dobila 0,62 posto na vrijendosti. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na 384,8 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 219,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 112,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,321 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,94 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,320 kuna, uz kamatu od 5,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,320 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,95 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 14 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 272,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 212,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,309 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,309 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,90 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 15 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 120,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 60,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,558 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,15 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,395 kuna, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,558 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,15 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je deset posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,109 milijardi kuna. Od toga je 505,5 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,658 milijardi kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 2,944 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 29. svibnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 8. Vlada Saboru predlaže ukidanje financijske policije Hrvatska Vlada u četvrtak je sa svoje redovne sjednice Saboru po hitnom postupku uputila zakonski prijedlog prema kojem bi se, nakon osmogodišnjeg djelovanja, ukinula financijska policija. Suglasi li se Sabor s Vladinim prijedlogom službenici financijske policije - njih oko 700 trebali bi se najkasnije u roku tri mjeseca rasporediti na druga radna mjesta u Ministarstvu financija ili drugom državnom tijelu. Službenici koji ne bi bili raspoređeni stavit će se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema općim propisima o radu. Ministar financija Mato Crkvenac obrazložio je da se ukidanje financijske policije predlaže u okviru šire reorganizacije njegova ministarstva, s ciljem da se izbjegne preklapanje s drugim službama. U dijelu nadzora dolazilo je do "sudaranja" financijske policije i porezne uprave, koje su bile u istim poduzećima i po istom poslu, rekao je Crkvenac. Najavio je da će dio financijskih policajaca otići u MUP u odjel za suzbijanje gospodarskog kriminala, a dio u poreznu upravu. Bolje osposobljavanje carinske i porezne uprave, te organizacijske i kadrovske intervencije u MUP trebale bi zajamčiti veću učinkovitost što u dosadašnjoj praksi financijskoj policiji nije pošlo za rukom, rekao je premijer Ivica Račan. Vlada je utvrdila i prijedlog dopuna Zakona o trgovini po kojima bi, bez pogodovanja bilo kome, mogla donositi propise za uređenje budućeg razvoja te gospodarske grane. Takve bi propise Vlada donosila nakon usuglašavanja ministara nadležnih za trgovinu i zaštitu okoliša. Po riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića to znači da bi se kod izdavanja lokacijske dozvole za trgovine vodilo računa, postoji li o tome odluka nadležnog lokalnog tijela i je li usklađena s prostornim planovima. Fižulić je istaknuo da je udio trgovine u domaćem bruto proizvodu 10,4 posto, da je u njoj zaposleno 177 tisuća ljudi. Trgovinom na malo bavi se 24 tisuće trgovačkih društava, te isto toliki broj obrtnika, a godišnji je promet po jednoj trgovini prosječno 3,9 milijuna kuna, naveo je Fižulić. Vlada je dala podršku za sklapanje sporazuma projekta DRUŽBADRIA kojim bi se spojila ruska naftonosna polja i luka Omišalj, a uključivao bih svih sedam zemalja kroz koje naftovod prolazi. Riječ je o projektu koji bi se provodio u tri etape, a kojima bi se transport nafte povećavao do 30 milijuna tona godišnje. Prva je etapa izgradnja reverzibilnog sustava Sisak - Omišalj, investicija vrijedna 20 milijuna dolara koja bi trebala biti gotova iduće godine. Vodeći računa o ekologiji, premijer Račan predložio je da Ministarstvo okoliša i pomorstva izvjeste Vladu o mjerama zaštite Jadrana od onečišćenja, odnosno treba li u vezi s tim još nešto učiniti kod transporta i iskrcaja nafte. Vlada je dala suglasnost i na prodaju dionica 13 trgovačkih društava iz portfelja Zavoda za mirovinsko osiguranje. Među njima su i kaštelanski Adriachem, Razvitak iz Metkovića, Koteks iz Splita. Dionice bi se uglavnom ponudile na javnoj dražbi na zagrebačkoj burzi, dok je za crikvenički Jadran predviđena prodaja za jednu kunu uz posebne uvjete. 9. Vlada prihvatila prijedlog za financijsku konsolidaciju Vjesnika Vladi RH u četvrtak je na sjednici zatvorenoj za javnost, predstavljeno Izvješće o poslovanju i financijskom stanju društva Vjesnik d.d. Zagreb koje je pripremila Uprava društva, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Zbog pokrivanja gubitaka u poslovanju iz ranijih godina, temeljni kapital Vjesnika smanjit će se sa 195.530.000,00 kuna na 146.647.500,00 kuna. Vlada je zato prihvatila prijedlog mjera za financijsku konsolidaciju Vjesnika kojim će preuzeti nepodmireni dug prema bankama, u iznosu od 129.778.213,00 kuna te dodatnih 19.878.777,00 kuna potraživanja za PDV. Preuzeti dug pretvorit će se u vlasnički ulog države u Vjesniku. Vlada je donijela odluku i o otpisu potraživanja državnog proračuna prema Hrvatskoj radio-televiziji za PDV u iznosu od 221.566.619,00 kuna. Prihvaćena je ponuda društva Adria Resorts d.o.o., Rovinj za kupnju društva Anita d.d., Vrsar. Za kupnju 48.075 dionica, što predstavlja 55,77 posto vrijednosti glavnice društva, kupac je ponudio 171 milijun kuna koje se obvezuje platiti u roku od 30 dana od sklapanja Ugovora. Prihvaćen je i prijedlog o prodaji dionica društva Iločki podrumi d.d. Ilok, po kojem će se 50 posto ukupnog broja dionica ponuditi na prodaju zaposlenima i ranije zaposlenima, a preostali portfelj ponudit će javnim prikupljanjem ponuda. 10. On line dražba Zagrebačke burze Od ukupno sedam tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, a koje su u srijedu bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni su udjeli u njih šest. Za 89.075 kuna prodano je 3.609 dionica tvrtke GIO export-import iz Pule, 8.012 dionica tvrtke Kanjon Zrmanje iz Obrovca prodano je po cijeni od 16.024 kune, dok su 16.894 dionice tvrtke Sljeme iz Vrbovskog otkupljene po cijeni od 47.788 kuna. Paket od 2.917 dionica tvrtke Tiskara Sisak kupac je platio 284.408 kuna, 24.624 kune plaćene su 24.624 dionice Tvornice hidrauličkih cilindara iz Obrovca, a za 11.839 dionica tvrtke Velebit iz Senja plaćene su 1.154.303 kune. Bez kupca ostao je jedino paket od 52.410 dionica tvrtke Slatine iz Ivankova, čija je početna cijena iznosila 524.100 kuna. U četvrtak su pak od ukupno devet tvrtki čije su dionice bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni udjeli u njih osam. Za 182.292 kuna prodano je 803 dionica tvrtke APZ-inženjering iz Zagreba, 82 dionice varaždinskog ATP transporta prodano je za 7.995 kuna, dok je 56 dionica Ciglane-IGM Sladojevci otkupljeno za 8.900 kuna. Paket sa 20 posto udjela tvrtke Generalturist prodan je za 2.730.000 kuna, 1.073 dionica korčulanske tvrtke Gradina plaćeno je 61.101 kunu, a 123 dionice osječke Gradske tiskare otkupljene su za 12.300 kuna. Kupca su pronašle i 96 dionica vukovarskog Građevinara koje su prodane za 601 kunu, kao i 32.689 dionica HTP-a Zlatni otok iz Krka koje su otkupljene za 700.001 kunu. Bez kupca ostao je jedino paket od 16 dionica čakovečke tvrtke Agromeđimurje, čija je početna cijena iznosila 7.800 kuna. Rezultati ovotjedne dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac GIO export-import d.d. Pula 3609 dionica 14.075,00 89.075,00 AUCT Kanjon Zrmanje d.d. Obrovac 8012 dionica 16.024,00 16.024,00 CEFB Slatine d.d. Ivankovo 52410 dionica 524.100 Sljeme d.d. Vrbovsko 16894 dionica 33.788,00 47.788,00 CEFB Tiskara Sisak d.d. Sisak 2917 dionica 284.408,00 284.408,00 CEFB Tv. hidrauličnih cilindara d.d. Obrovac 24624 dionice 24.624 24.624,00 RBAV Velebit d.d. Senj 11839 dionica 1.154.303,00 1.154.303,00 FMVR Agromeđimurje d.d. Čakovec 16 dionica 7.800,00 APZ-inženjering d.d. Zagreb 803 dionice 78.292,50 182.292,50 RBAV ATP transport d.d. Varaždin 82 dionice 7.995,00 7.995,00 CEFB Ciglana-IGM d.d. Sladojevci 56 dionica 4.200,00 8.900,00 FMVR Generalturist d.o.o. Zagreb 20 % udjela 2.730.000,00 2.730.000,00 CRDS Gradina d.d. Korčula 0073 dionice 1,00 61.101,00 INVC Gradska tiskara Osijek d.d. Osijek 123 dionice 12.300,00 12.300,00 INVC Građevinar d.d. Vukovar 96 dionica 1,00 601,00 CEFB HTP Zlatni otok d.d. Krk 32689 dionica 1,00 700.001,00 HYVR UKUPNO 5.319.412,50 11. HNB treći put ovog mjeseca intervenirala na deviznom tržištu Hrvatska narodna banka u ponedjeljak je, treći put ovog mjeseca, a četvrti put u posljednjih 25 dana, intervenirala na deviznom tržištu u nastojanju da se uspori jačanje kune, otkupivši na današnjoj aukciji od poslovnih banaka 62,8 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,283279 kuna za jedan euro. Po ocjenama iz središnje banke sa kunom se ne dešava ništa dramatično, a prema prošlotjednim najavama analitičara HNB-a razina tečaja neće se bitnije mijenjati. Jačanje kune, napominju, dešava se iz dobrih razloga - krenula je proizvodnja, povećani su plasmani banaka, očekuje se do sada najbolja turistička sezona. Riječ je o povećanju vrijednosti kune od oko četiri posto, tijekom posljednjih oko mjesec dana. Primjerice, u odnosu na tečajnu listu od 20. travnja, na današnjoj je tečajnici kuna u odnosu na euro (ili njemačku marku) ojačala za oko 3,5 posto. Do aprecijacije kune došlo je nešto ranije i nešto izrazitije nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Kako bi to moglo u vrijeme turističke sezone dovesti do daljnjeg jačanja nacionalne valute što bi moglo biti kontraproduktivno za ukupnu ekonomiju, HNB će poduzimati odgovarajuće mjere intervencije, sukladno svom osnovnom cilju održavanja stabilnosti cijena. Riječ je o kombinaciji mjera smanjenja ponude na deviznom tržištu, uz osiguranje dostatne kunske likvidnosti za nastavak zadovoljavajuće kreditne aktivnosti banaka i praćenje daljnjeg oživljavanja gospodarskih aktivnosti, bez neželjenih proinflacijskih učinaka. Kod sagledavanja razloga jačanja kune, treba imati u vidu da je, u odnosu na prijašnje godine, novo upravo povećanje kreditne aktivnosti banaka koje sada dio svoje devizne aktive pretvaraju u kune, a s oživljavanjem privrednih aktivnosti raste i potražnja za domaćim novcem. Daljnje ubrzanje rasta kredita poduzećima najvažnija je značajka aktualnih monetarnih kretanja. Plasmani banaka privatnom sektoru na kraju ožujka, primjerice, iznosili su 64,7 milijardi kuna, što je povećanje za 6,3 posto u usporedbi s početkom godine. Ova je aukcija najveća po iznosu od posljednje četiri devizne intervencije središnje banke. HNB je 26. travnja otkupila od poslovnih banaka 50,8 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,5395 kuna za jedan euro, 4. svibnja 51,3 milijuna eura (po prosječnom tečaju 7,474786) a 14. je svibnja od banaka otkupljen 41,1 milijun eura po prosječno tečaju pri otkupu od 7,3590 kuna za euro. Riječ je o ukupno 206 milijuna eura. 12. Monetarna kretanja u prvom tromjesečju obilježava rast kredita poduzećima Daljnje ubrzanje rasta kredita poduzećima najvažnija je značajka monetarnih kretanja u ožujku ove godine, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke iz najnovijeg mjesečnog Biltena. Ističe se također da devizni depoziti i nadalje rastu stabilnim, umjereno visokim stopama rasta, te su dosegnuli 50,7 milijardi kuna. Kontinuirano rastu i kunski depoziti koji su dosegnuli 9,7 milijardi kuna. Takva su kretanja, ističu analitičari središnje banke, dovela do nastavka trendnog rasta ukupnih likvidnih sredstava, koja su krajem ožujka iznosila 79,3 milijarde kuna, što odgovara godišnjem rastu od 34,1 posto. Na strani aktive, usporava se rast neto inozemne aktive, iako godišnje povećanje iznosi još vrlo visokih 49,9 posto, a ubrzava rast neto domaće aktive, posebice plasmana banaka. Po ocjeni HNB-a, te promjene u strukturi neto domaće aktive upućuju na nastavak pozitivnih kretanja, što se ponajprije odnosi na povećanje plasmana banaka privatnom sektoru i smanjenje neto potraživanja od središnje države. Plasmani banaka privatnom sektoru oporavljaju se i svakog mjeseca njihov je rast sve snažniji. Tako je mjesečna trendna stopa rasta realnih plasmana u prvom tromjesečju ove godine iznosila 2 posto (tijekom prva tri tromjesečja prošle godine bila je manja od nule, a u zadnjem tromjesečju 2000. iznosila je 1 posto). Na kraju prvog tromjesečja ove godine plasmani banaka privatnom sektoru iznosili su 64,7 milijardi kuna, što je povećanje od 6,3 posto u usporedbi s početkom godine. Po ocjeni analitičara središnje banke, posebno ohrabruje rast kredita poduzećima (godišnji rast od 7,8 posto), iako krediti stanovništvu i dalje rastu mnogo višim stopama (godišnji rast od 28,4 posto). Nakon velikog i sezonski uobičajenog povećanja u siječnju i neto potraživanja banaka od središnje države u ožujku su se vratila na razinu s početka godine. Ta su potraživanja u ožujku iznosila 11,1 milijardu kuna i to prije svega kao rezultat povrata kredita središnje države poslovnim bankama, ističe se u posljednjem Biltenu HNB-a. 13. U iduća dva mjeseca mogu se podnijeti zahtjevi za reviziju pretvorbe Od 24. svibnja, pa u iduća dva mjeseca, svi koji se smatraju oštećenima moći će podnijeti zahtjev za reviziju pretvorbe i privatizacije poduzeća za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji. Naime, tada na snagu stupa Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, prema kojemu je rok da se Državnom uredu za reviziju podnese zahtjev za pokretanja postupka revizije 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Takav zahtjev mogu, među ostalima, podnijeti dioničari, ili bivši dioničari poduzeća za koje se traži revizija, udruge malih dioničara, sindikati, upravni i nadzorni odbori, mirovinski i zdravstveni fondovi, državno pravobraniteljstvo i odvjetništvo, Vlada, Hrvatska narodna banka, Komisija za vrijednosne papire, Državna agencija za sanaciju banaka, kao i vlasnici imovine koja je nacionalizirana i konfiscirana a ušla je u pretvorbu i privatizaciju, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Po Zakonu svi oni mogu pokrenuti reviziju u poduzećima za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji. Primjerice, da kupnja i otplata dionica nisu obavljene u skladu sa zakonom, kada su poduzeća prodana po nižoj vrijednosti od procijenjene, čija su ukupna dugovanja veća od ukupne imovine poduzeća, u kojima dodatno ulaganje nije obavljeno prema programu dokapitalizacije, u kojima su potraživanja vjerovnika pretvorena u dionice, u kojima je smanjen broj zaposlenih mimo plana i slično. Zakon propisuje i slučajeve u kojima se revizija mora obavezno provesti. To su poduzeća koje je sanirala Vlada i koja se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna, te poduzećima koja su u pretvorbi i privatizaciji koristile kredite ili druga sredstva mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zavoda za zapošljavanje ili kod banaka uzimale kredite koje su jamčile imovinom poduzeća. Izričita je zakonska odredba i da se revizija mora provesti i u pravnim osobama u kojima je provedena kuponska privatizacija, izvršena zamjena i davanje dionica na upravljanje, izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju dužničko-vjerovničkih odnosa u prometu i upravljanju dioničkim kapitalom, ili izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju neplaćenih poreza i doprinosa. Reviziju će provoditi Državni ured za reviziju koji će svakih šest mjeseci o tomu trebati podnijeti izvješće Hrvatskom saboru. Čime će pak moći rezultirati revizija? Prema Zakonu, Državni će ured, utvrdi li radnje koje imaju obilježja kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu ili drugom nadležnom tijelu. Kada se pak utvrde nepravilnosti i nezakonitosti koje su temelj i za podnošenje zahtjeva državna će revizija pokrenuti postupak privremene zabrane raspolaganja dionicama i udjelima. Zakon izričito određuje i da se svi postupci revizije pretvorbe i privatizacije moraju završiti najkasnije do 1. siječnja 2003. Revizija pretvorbe i privatizacije predizborno je obećanje vladajuće šestorke. Čelnici tih stranaka i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti, tijekom rasprave i poslije donošenja Zakona, isticali da je revizija nužnost, iako neće donijeti spektakularne rezultate, odnosno neće vratiti propale tvrtke, izgubljena radna mjesta, niti novac iznijet u inozemstvo. 14. Spajaju se BAC Croatia i Hypovereinsbank: Od ljeta jedna banka HVB Croatia HVB Croatia, ime je nove hrvatske banke koja će nastati u ljeto ove godine spajanjem Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. i Hypovereinsbank Croatia. Banka bi, nakon odobrenja Trgovačkog suda, trebala biti registrirana kao "HVB Bank Croatia d.d.". Kako su u srijedu izvijestili iz Bank Austria, novo ime u potpunosti iskazuje koncepciju HVB-Grupe kao "banke regija" - snažne regionalne banke garantiraju izuzetno poznavanje tržišta, usku povezanost s komitentima i brzo donošenje odluka. Elementi "HVB" i "Croatia" u logotipu su povezani "crvenim valom", simbolom Bank Austria, koja je u sklopu HVB-Grupe nadležna za tržišta srednje i istočne Europe. Crveni val simbolizira pripadnost HVB Croatia vodećoj bankarskoj grupaciji u ovoj regiji koja se brzo razvija. HVB Croatia u ovom trenutku raspolaže bilančnom svotom od preko 350 milijuna eura te će u šest poslovnica pružati usluge za više od 16.000 komitenata. U regiji srednje i istočne Europe Bank Austria upravlja mrežom od 750 podružnica s 18.600 zaposlenika, te ima 2,5 milijuna komitenata. Tržišna marka "HVB Croatia" dio je sveobuhvatne koncepcije. Hypovereinsbank je strukturu svoje tržišne marke prilagodila novoj dimenziji koju je postigla spajanjem s Bank Austria i njezinim bankama-kćerima: krovna oznaka Grupe glasi: "HVB Group". Ona odražava novu snagu Grupe i upućuje na integrativnu moć Banke koja će tako uspješno realizirati svoju europsku strategiju razvitka, zaključuje se u priopćenju. 15. Kvarner osiguranje pripaja se u lipnjuWwiener Staedtische osiguranju Dioničari Kvarner i Wiener Staedtische osiguranja (WSO) na glavnim skupštinama, koje će se održati 21. lipnja, trebali bi donijeti odluku o pripajanju riječke osiguravateljske kuće WSO-u. Rekao je to u srijedu na konferenciji za novinare član Uprave WSO-a Igor Jeličić koji je najavio da će se u slučaju pozitivne odluke dioničara novo društvo zvati Kvarner Wiener Staedtische osiguranje, a temeljni kapital nove kuće bio bi oko 60 milijuna kuna. Jeličić je kazao kako je Kvarner osiguranje odabrano na temelju nezavisne procjene, i to jer je ta kuća "stabilan i već etabliran lokalni osiguravatelj". Tim preuzimanjem, dodao je, ispunit će se i dva cilja WSO-a za ovu godinu - širenja poslovanja u cijeloj Hrvatskoj te proširenje ponude, budući da je do sada osnovni produkt WSO-a bilo životno osiguranje, ali ne i imovinsko osiguranje, koje Kvarner već ima razvijeno. Ukoliko ponuda za pripajanjem bude prihvaćena, dioničari današnjeg Kvarner osiguranja dobili bi 25 posto i jednu dionicu budućeg društva, no ukupnu vrijednost tog posla Jeličić nije želio iznijeti. Preostalih 75 posto dionica bilo bi u vlasništvu bečkog osiguravatelja Wiener Staedtische Allgemeine Versicherung AG, koji je danas, sa 95,2-postotnim udjelom, većinski vlasnik WSO-a. Predstavljajući poslovanje WSO-a od osnivanja 1999. godine, Jeličić je istaknuo kako je to osiguranje prošle godine ostvarilo čak 959-postotni rast iznosa bruto zaračunatih premija osiguranja života - na 6,38 milijuna kuna. Sredinom veljače ove godine, pak, provedena je dokapitalizacija te je temelji kapital društva povećan s 26 milijuna na 50 milijuna kuna, čime je WSO prema veličini temeljnog kapitala zauzeo treće mjesto među osiguravajućim kućama u Hrvatskoj. 16. Standard&Poor's: ZABA bi mogla dobiti viši kreditni rejting Zagrebačka banka (ZABA) mogla bi uskoro dobiti viši kratkoročni i dugoročni kreditni rejting. Ta najava stigla je iz ugledne rejting agencije Standard&Poor's nakon objave namjere o strateškom partnerstvu Zagrebačke banke, Unicredita i Allianza. Time bi se ZABA, s višom rejting ocjenom, mogla povoljnije financirati na međunarodnom tržištu, izvijestili su danas iz Zagrebačke banke. U dosadašnjim procjenama, Standard&Poor's je predviđao da će kreditni rejting ZABA-e ostati nepromijenjen, odnosno BB+, a sada se ZABA nalazi u tzv. "credit watchu". Rejting agencija istodobno je potvrdila visoki kreditni rejting Unicredita i svoju procjenu da bi kreditni rejting talijanske banke mogao biti i viši, navodi se u priopćenju iz ZABA-e. 17. Deficit državnog proračuna 3,2 milijarde kuna Ukupno ostvareni prihodi državnog proračuna u prva tri mjeseca ove godine iznose nešto više od devet milijardi kuna, dok su ukupni proračunski rashodi iznosili 12,28 milijardi kuna, a proračunski deficit od 3,25 milijardi kuna financiran je izdavanjem državnih obveznica na inozemnim tržištima te emisijom trezorskih zapisa na domaćem tržištu. Ostvareni proračunski prihodi u prvom ovogodišnjem kvartalu, po ocjenama iz Ministarstva financija, kreću se u skladu s očekivanjima i projekcijama za prvo tromjesečje. Realizirani prihodi državnog proračuna u iznosu od 9.035 milijuna kuna, manji su za 18,8 posto od onih ostvarenih u istom prošlogodišnjem razdoblju, jer su prošlogodišnji prihodi u tom vremenu sadržavali visoke kapitalne prihode (od privatizacije Privredne banke Zagreb). Po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, najznačajniji proračunski prihodi bilježe porast - tako je prihod od PDV-a u prva tri mjeseca, u iznosu od 4,98 milijardi kuna veći za 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su prihodi od trošarina porasli za 4,2 posto na 1,58 milijardi kuna. Očekivani pad bilježe prihodi od poreza na dohodak i carinski prihodi zbog smanjenja poreznog opterećenja dohotka odnosno smanjenja carinskih stopa. Ukupni pak proračunski rashodi od 12.286 milijuna kuna veći su za 10,8 posto u odnosu na prvom tromjesečje lani. Pritom iz Ministarstva financija napominju da najveći pritisak na porast ukupnih proračunskih rashoda dolazi od izdataka za transfere i subvencije koji su porasli za 43,8 posto - na 4,9 milijardi kuna. Do porasta transfera fondovima (mirovinskom i zdravstvenom) u ovoj godini dolazi iz više razloga a najvažniji su kompenzacija fondovima za smanjene doprinose (prošle godine u svibnju doprinosi na plaće smanjeni su za 4 postotna poena) te povećanje mirovina (radi uklanjanja razlika među mirovinama ostvarenim u različitim razdobljima ) početkom ove godine. Izdaci za bruto plaće proračunskih korisnika očekivano su smanjeni - za 3,7 posto, na 3,8 milijardi kuna. 18. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Brodsko Posavska 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Convest banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Croatia banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,60 1,10 Erste & Steiermarkishe 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Istarska banka Pula 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,10 1,10 1,10 1,10 0,20 1,10 Karlovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Podravska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Privredna banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,50 0,55 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 1,40 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,25 štedna knjižica, 0,50 devizni račun Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- - - 2,75 3,50 4,25 Brodsko Posavska banka 3,00 4,00 5,00 6,50 7,00 7,50 Centar banka* 3,50 4,50 5,00 6,00 6,50 7,50 Convest banka* 2,40- 2,60- 3,70- 3,85- - - 3,10 3,70 3,90 4,30 Credo banka* 3,50- 4,00- 5,00- 5,50- 6,50- 7,00- 4,50 5,00 5,50 6,50 7,50 8,00 Croatia banka* 4,00 5,00 5,50 6,20 7,40 8,00 Dalmatinska banka 3,40- 3,50- 3,60- 3,70- 4,00- 4,00- dogovor dogovor dogovor dogovor 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 2,50- 2,80- 3,50- 4,00- 5,00- 5,30- 3,20 3,90 4,20 4,80 5,60 6,00 Erste & Steiermarkishe 3,00- 3,80- 4,50- 5,00- dogovor 3,50 4,25 5,50 6,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- dogovor 3,50 5,00 5,50 6,00 6,50 Istarska banka 3,00 4,00 4,50 4,80 5,00 5,50 Istarska kreditna 2,80- 3,10- 4,00- 4,50- 5,30- retna š. banka Umag** 3,80 dogovor dogovor dogovor dogovor 5,20 Jadranska banka* 1,30- 2,30- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 1,80 2,80 4,50 6,50 7,50 8,50 Karlovačka banka 2,60- 2,80- 3,10- 4,00- 5,40- 5,70- 3,60 4,50 5,10 5,30 6,80 7,10 Kreditna banka Zagreb* 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka* - 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 4,00 4,50 5,00 5,50 6,50 Nava banka* 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 8,00 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,00 3,00 5,00- 5,50- 6,00 6,50- Privredna banka* ** 2,20- 2,40- 2,60- 3,25- 4,15- 4,45- 3,20 4,00 4,25 4,60 5,65 6,10 Raiffeisenbank Austria 2,50 3,50- 4,25- 4,50 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 4,70- 3,80 4,90 5,20 5,60 6,60 7,10 Riječka banka 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 5,00- 3,30 4,30 4,50 5,00 6,00 6,50 Sisačka banka 3,00- 3,50- 4,00- 4,50- 6,00 6,50 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka *** 1,90- 2,20- 2,40- 2,90- 3,20- 3,30- 3,60 4,20 4,50 4,90 5,00 5,10 Varaždinska banka* - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Zagrebačka banka ** 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,00 9,00 10,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Privredna banka ** Zagrebačka banka ** Istarska kreditna banka Umag ** - kam. stope na oročenja iznad 100.000 DEM ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Splitska banka*** - na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- - - 4,00 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 3,00 3,90 4,90 6,40 6,90 7,40 Centar banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Convest banka 2,50- 2,70- 3,80- 4,40- - - 3,20 3,80 4,10 4,45 Croatia banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Credo banka 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Dalmatinska banka 3,50- 3,60- 3,70- 3,80- 4,75- 4,75- dogovor dogovor dogovor dogovor 6,25 6,25 Dubrovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 5,30- 6,00- 7,00- 4,50 5,25 5,60 5,80 7,00 7,50 Erste & Steiermarkishe 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- dogovor 4,00 5,50 6,50 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 4,50 5,25 5,75 6,00 6,25 dogovor Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00- Istarska kreditna 4,10- 4,70- 5,10- 5,80- 6,30- renta š. banka Umag** 5,10 dogovor dogovor dogovor dogovor 6,30 Jadranska banka 1,30- 1,80- 2,80- 4,80- 5,80- 6,80- 1,80 2,30 3,30 5,30 6,30 7,30 Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,20- 5,40- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,20 7,00 7,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,50- 4,50 5,00 5,50 6,00 7,00 Nava banka* 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 8,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 3,50 4,00 4,50 5,00 5,25 5,60 Privredna banka ** 2,50- 2,70- 2,90- 3,55- 4,45- 4,75- 3,50 4,30 4,55 4,90 5,95 6,40 Raiffeisenbank Austria 3,50 4,50- 5,25- 5,50 5,75- 6,00- 5,75 6,00 6,25 6,75 7,25 Riadria banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 5,10 6,50 7,10 7,40 8,10 8,50 Riječka banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 4,80 6,00 6,50 6,80 7,50 7,80 Sisačka banka 3,00- 3,50- 4,00- 4,50- 6,00 6,50 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka*** 1,60- 1,90- 2,10- 2,60- 2,90- 3,00- 3,30 3,90 4,20 4,60 4,70 4,80 Varaždinska banka - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Zagrebačka banka ** 2,30- 2,50- 2,60- 3,40- 4,40- 4,60- 3,15 3,75 3,95 4,35 5,60 6,05 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Privredna banka ** Zagrebačka banka ** Istarska kreditna banka Umag** - kam. stope na oročenja iznad 100.000 DEM ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Splitska banka*** - na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Convest banka prema odluci banke Credo banka - - - - - - Croatia banka 1,00 1,00 1,50 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 0,75 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,50 0,70 0,50 0,50 0,70 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 1-4 1-4 1-4 1-4 1-4 1-4 Privredna banka 0,34 0,34 0,30 0,34 0,22 0,37 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 0,33 0,33 0,35 0,33 0,25 0,30 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka * 4,00 4,25 4,50 4,75 dogovor Erste & Steiermarkishe 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- dogovor 3,50 4,00 4,50 5,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 4,125- 4,25- 4,625- 5,25- 5,625- - 4,625 4,75 5,125 5,75 6,125 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,50- 4,50- 5,20 5,50- prema dogovoru 5,00 5,00 6,20 Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema sporazumu Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka 4,32- 4,21- 4,07- 3,98- 3,98- 3,98- 4,79 4,67 4,52 5,71 5,71 5,71 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 100.000 DEM po dogovoru KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka - - - - - - Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka * 4,00 4,50 5,00 5,25 dogovor Erste & Steiermarkishe 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 4,00 4,75 5,25 5,75 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 5,40 6,00 6,30 7,20 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema sporazumu Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka 4,73- 4,55- 4,40- 4,37- 4,37- 4,37- 5,24 5,04 4,87 6,25 6,25 6,25 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 USD po dogovoru