ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Bez konsenzusa o bitnim pitanjima nema ni strateškoga razvoja znanosti i visokoga školstva te je zato potrebno da se znanstvenici i sveučilišni djelatnici o tomu slože i o konsenzusu izvijeste političare,
istaknuo je danas Zvonimir Maksić, znanstvenik Instituta "Ruđera Boškovića" (IRB)
ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Bez konsenzusa o bitnim pitanjima nema
ni strateškoga razvoja znanosti i visokoga školstva te je zato
potrebno da se znanstvenici i sveučilišni djelatnici o tomu slože i
o konsenzusu izvijeste političare, istaknuo je danas Zvonimir
Maksić, znanstvenik Instituta "Ruđera Boškovića" (IRB)#L#.
O odnosu znanstvenih instituta i sveučilišta te teškoćama koje
"prate" taj odnos razgovaralo se na okruglome stolu, priređenu u
IRB-u u sklopu proslave pola stoljeća nakon utemeljenja te
najvažnije zagrebačke i hrvatske znanstvene ustanove.
Sudionici razgovora - predstavnici svih četiriju hrvatskih
sveučilišta - osječkoga, riječkoga, splitskoga i zagrebačkoga te
IRB-a - jednodušni su ocijenili da je potrebna sustavna suradnja
znanstvenika i sveučilišta te jedinstvo znanstvenih istraživanja i
nastave, bez obzira na organizacijske teškoće u Hrvatskoj. Rečeno
je da se suradnja najvećim dijelom temelji na pojedinačnim
kontaktima znanstvenika i sveučilišnih nastavnika.
Što se pak tiče mogućnosti prevladavanja teškoća, Maksić je,
parafrazirajujući glasovitoga britanskog političara Winstona
Churchila, rekao da pesimist u svakoj prilici vidi mnogobrojne
teškoće, a optimist u svakoj teškoći mnogobrojne prilike.
Tvrdnju voditelja razgovora znanstvenika IRB-a Mladena Martinisa s
početka sastanka da je znanost najvažniji čimbenik u proizvodnji,
na jučerašnjemu okruglom stolu o odnosu znanosti i politike
priznalo je pola hrvatske Vlade, rekao je Maksić.
Znanost upućuje na suradnju i traženje suradnika njezin je bitan
interes, istaknuo je dekan Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta
zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš. Zato je i razumljivo da se
IRB treba "vratiti" Sveučilištu, ali i obrnuto, jer je to odnos
zajedništva i prožimanja, ustvrdio je Bjeliš.
Za rektora Sveučilišta u Rijeci akademika Daniela Rukavinu velika
povezanost sveučilišta i instituta strateški je interes toga
sveučilišta, posebice u prirodnim znanostima. Jer, dodao je,
prirodne znanosti su i jedna od najvećih slabosti riječkoga
Sveučilišta koje će, tvrdi Rukavina, u idućemu razdoblju učiniti
sve da to popravi. Za Rukavinu to je i velika mogućnost za suradnju
Sveučilišta i instituta.
Prorektorica za znanost zagrebačkoga Sveučilišta i predsjednica
Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu Helena Jasna Mencer smatra
da su pogrješne već i zakonske odredbe o dvama nacionalnim vijećima
- za znanost i za visoku naobrazbu.
Što se pak tiče odnosa zagrebačkoga Sveučilišta i instituta, Mencer
je podsjetila na odredbe inicijative toga sveučilišta - ISKORAK
2001 - u kojoj se ističe da će se Sveučilište u Zagrebu zauzimati za
integraciju instituta u Sveučilište.
S tim u vezi je i voditelj Mladen Martinis zaključio da ni
sveučilišta ni instituti ne mogu "živjeti" bez povratne veze.
(Hina) ip