FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SLOVENIJA - DELO-23.V. 1. NEVOLJE SA SPORAZUMOM

SI-HR-međudržavni sporazum-Politika SLOVENIJA - DELO-23.V. 1. NEVOLJE SA SPORAZUMOM SLOVENIJADELO23. V. 2001.Nevolje sa sporazumom"U desetljeću državne samostalnosti Hrvatska i Slovenija potpisale su 36 međunarodnih sporazuma, ugovora i protokola. Većina ih je na snazi, a otprilike deset još nije. Neke nije ratificirala slovenska strana, o drugima je rezerve imala Hrvatska. Pa ipak je razvikana samo jedna bilateralna strana međunarodnih ugovora između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, a to je sporazum o malograničnom prometu i suradnji koji je bio potpisan 28. travnja 1997. u Ljubljani. Duga je to i živahna priča. Sporazum nakana kojega je bila olakšati život uz granicu potpisali su, kipeći od optimizma, ministri vanjskih poslova Goran Thaler i Mate Granić. Hrvatski ga je sabor iste godine ratificirao, a Ljubljana je oklijevala. Protimba sporazumu nije dolazilo samo od oporbe nego i od populista u samoj vladi. Poradi stranačkih nesuglasica malogranični se sporazum uzastopce uklanjao s dnevnog reda parlamentarnih zasjedanja. Lani se je rasplet zaustavio za godinicu dana. Na prijedlog trećine zastupnika državnoga zbora pokrenut je postupak da se ocijeni
SLOVENIJA DELO 23. V. 2001. Nevolje sa sporazumom "U desetljeću državne samostalnosti Hrvatska i Slovenija potpisale su 36 međunarodnih sporazuma, ugovora i protokola. Većina ih je na snazi, a otprilike deset još nije. Neke nije ratificirala slovenska strana, o drugima je rezerve imala Hrvatska. Pa ipak je razvikana samo jedna bilateralna strana međunarodnih ugovora između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, a to je sporazum o malograničnom prometu i suradnji koji je bio potpisan 28. travnja 1997. u Ljubljani. Duga je to i živahna priča. Sporazum nakana kojega je bila olakšati život uz granicu potpisali su, kipeći od optimizma, ministri vanjskih poslova Goran Thaler i Mate Granić. Hrvatski ga je sabor iste godine ratificirao, a Ljubljana je oklijevala. Protimba sporazumu nije dolazilo samo od oporbe nego i od populista u samoj vladi. Poradi stranačkih nesuglasica malogranični se sporazum uzastopce uklanjao s dnevnog reda parlamentarnih zasjedanja. Lani se je rasplet zaustavio za godinicu dana. Na prijedlog trećine zastupnika državnoga zbora pokrenut je postupak da se ocijeni njegova ustavna valjanost. Slovensko-hrvatski malogranični sporazum nije u neskladu s ustavom. To je upravo sada konstatirao ustavni sud i to rezultatom šest prema tri. Nema dakle pravnih dvojba u svezi sa sporazumom koji četiri godine ostaje nevažećim. A, sudeći po tome da je zakon o njegovoj ratifikaciji uvršten na lipanjsko zasjedanje, to bi trebalo značiti da je i političkim rezervama došao kraj. A je li doista tako? Pitanje je koliko diplomacija taj sporazum želi. Pitanje je na mjestu jer diplomacija najmanje godinu dana o njemu na glas izražava sumnje. Ministar Dimitrij Rupel ne skriva svoju skepsu prema sporazumu otkad vodi to ministarstvo. Slovenski je diplomatski stožer najprije govorio o popravcima međunarodnog ugovora, a ove se je godine dalo primijetiti na pola pritajena razmišljanja kako bi ratifikacija malograničnog sporazuma mogla naškoditi pregovorima o definiranju granice na moru. To razmišljanje kombinira da bi dvostrani sporazum na hrvatskoj strani mogao dovesti do pada motiva da se granično pitanje konačno sredi. Slaba je to popudbina za malogranični sporazum - ukoliko takve diplomatske dvojbe još uvijek postoje," zaključuje Saša Vidmajer u Delu.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙