SI-HR-međudržavni sporazum-Politika SLOVENIJA - DELO-23.V. 1. NEVOLJE SA SPORAZUMOM SLOVENIJADELO23. V. 2001.Nevolje sa sporazumom"U desetljeću državne samostalnosti Hrvatska i Slovenija potpisale su 36 međunarodnih sporazuma, ugovora
i protokola. Većina ih je na snazi, a otprilike deset još nije. Neke nije ratificirala slovenska strana, o drugima je rezerve imala Hrvatska. Pa ipak je razvikana samo jedna bilateralna strana međunarodnih ugovora između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, a to je sporazum o malograničnom prometu i suradnji koji je bio potpisan 28. travnja 1997. u Ljubljani. Duga je to i živahna priča. Sporazum nakana kojega je bila olakšati život uz granicu potpisali su, kipeći od optimizma, ministri vanjskih poslova Goran Thaler i Mate Granić. Hrvatski ga je sabor iste godine ratificirao, a Ljubljana je oklijevala. Protimba sporazumu nije dolazilo samo od oporbe nego i od populista u samoj vladi. Poradi stranačkih nesuglasica malogranični se sporazum uzastopce uklanjao s dnevnog reda parlamentarnih zasjedanja. Lani se je rasplet zaustavio za godinicu dana. Na prijedlog trećine zastupnika državnoga zbora pokrenut je postupak da se ocijeni
SLOVENIJA
DELO
23. V. 2001.
Nevolje sa sporazumom
"U desetljeću državne samostalnosti Hrvatska i Slovenija potpisale
su 36 međunarodnih sporazuma, ugovora i protokola. Većina ih je na
snazi, a otprilike deset još nije. Neke nije ratificirala slovenska
strana, o drugima je rezerve imala Hrvatska. Pa ipak je razvikana
samo jedna bilateralna strana međunarodnih ugovora između
Republike Slovenije i Republike Hrvatske, a to je sporazum o
malograničnom prometu i suradnji koji je bio potpisan 28. travnja
1997. u Ljubljani.
Duga je to i živahna priča. Sporazum nakana kojega je bila olakšati
život uz granicu potpisali su, kipeći od optimizma, ministri
vanjskih poslova Goran Thaler i Mate Granić. Hrvatski ga je sabor
iste godine ratificirao, a Ljubljana je oklijevala. Protimba
sporazumu nije dolazilo samo od oporbe nego i od populista u samoj
vladi. Poradi stranačkih nesuglasica malogranični se sporazum
uzastopce uklanjao s dnevnog reda parlamentarnih zasjedanja. Lani
se je rasplet zaustavio za godinicu dana. Na prijedlog trećine
zastupnika državnoga zbora pokrenut je postupak da se ocijeni
njegova ustavna valjanost.
Slovensko-hrvatski malogranični sporazum nije u neskladu s
ustavom. To je upravo sada konstatirao ustavni sud i to rezultatom
šest prema tri. Nema dakle pravnih dvojba u svezi sa sporazumom koji
četiri godine ostaje nevažećim. A, sudeći po tome da je zakon o
njegovoj ratifikaciji uvršten na lipanjsko zasjedanje, to bi
trebalo značiti da je i političkim rezervama došao kraj.
A je li doista tako? Pitanje je koliko diplomacija taj sporazum
želi. Pitanje je na mjestu jer diplomacija najmanje godinu dana o
njemu na glas izražava sumnje. Ministar Dimitrij Rupel ne skriva
svoju skepsu prema sporazumu otkad vodi to ministarstvo. Slovenski
je diplomatski stožer najprije govorio o popravcima međunarodnog
ugovora, a ove se je godine dalo primijetiti na pola pritajena
razmišljanja kako bi ratifikacija malograničnog sporazuma mogla
naškoditi pregovorima o definiranju granice na moru. To
razmišljanje kombinira da bi dvostrani sporazum na hrvatskoj
strani mogao dovesti do pada motiva da se granično pitanje konačno
sredi.
Slaba je to popudbina za malogranični sporazum - ukoliko takve
diplomatske dvojbe još uvijek postoje," zaključuje Saša Vidmajer u
Delu.