SVIJET SLAVI 60. ROĐENDAN BOBA DYLANA

piše: Neven Leskovar ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Brojni poklonici diljem svijeta proslavit će u četvrtak, 24. svibnja, 60. rođendan Boba Dylana, pjesnika, glazbenika, jednog od najutjecajnijih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, s golemim doprinosom popularnoj glazbi i kulturi.#L# Društvo, koje je Dylan bez dlake na jeziku desetljećim oštro kritizirao, proslavit će njegov rođendan prigodnim svečanostima i koncertima u rodnom Duluthu, New Yorku, Melbourneu, Torontu, Bilbaou, Goethenburgu... Emitirane će biti specijalne radio i tv emisije na ORF-u, ZDF-u, Arte-u, BBC-u, ali i na hrvatskim stanicama, primjerice zagrebačkom "Radiju 101". U prodaji će se naći posebna CD-izdanja, a priređeni će biti i stručni skupovi na kojima će "dylanolozi" govoriti o njegovu značaju u svijetu glazbe, poezije i kulture. Dylana, koji je u 56. godini života krenuo na takozvanu Turneju bez kraja (Neverending Tour), ove je godine u Australiji zatekao Oscar za pjesmu "Things Have Changed" (za film "Wonder Boys"), koja, kako je sam rekao, "ne okoliša", baš kao ni jedna prije. Rođen je 24. svibnja 1941. kao Robert Allen Zimmerman, u obitelji židovsko-ruskih imigranata, u američkom gradu Duluthu u Minnesoti. Pjesme je počeo pisati kao desetogodišnjak, a osnove gitare i klavira svladao je u ranim tinejdžerskim godinama, opčinjen rock 'n' roll glazbom Elvisa Presleya, Jerry Lee Lewisa, te pionirima folka, bluesa i countryja poput Hanka Williamsa, Roberta Johnsona i Woodyja Guthrieja. Počeo je samostalno nastupati po lokalnim klubovima, gdje je praćen akustičnom gitarom i usnom harmonikom, promuklim nazalnim glasom izvodio svoje prve pjesme. U to je doba, u čast velškom pjesniku Dylanu Thomasu, počeo nastupati pod imenom Bob Dylan. Godine 1961. seli u New York gdje postaje sastavni dio folk scene znamenitog Greenwich Villagea. U sljedećim godina nastaju antiratne himne "Blowin in the Wind" i "A Hard Rain's A-Gonna Fall", a albumi "The Times They Are A-Changing" i "Blonde on Blonde" postaju klasici. I u jeku najveće obljubljenosti kod tradicionalne folk publike, Dylan 1965. šokira obožavatelje: na koncertu na Newport Folk festivalu nastupio je praćen električnim bendom, a s pozornice je ispraćen zvižducima i pogrdama. Tim je činom izgubio dio folk publike, ali je dobio onu naklonjeniju rocku. Tada nastaje i album "Highway 61 Revisited" s monumentalnim šestominutnim izljevom gnjeva: "Like a Rolling Stone", pjesmom koju su se Rolling Stonesi iz poštovanja usudili obraditi tek tridesetak godina kasnije. Dylanov umjetnički i životni put, zamalo prekinut 1966. zbog teške motociklističke nesreće, obilježila je niska odličnih albuma i pjesama poput Lay Lady Lay, Knocking on the Heaven's Door, Tangled Up in Blue, Shelter From the Storm, Hurricane, I Shall be Released. Krajem osamdesetih Dylan postaje članom Hall of Fame rock and rolla, da bi, nakon brojnih problema sa zdravljem, 1997. izdao album "Time Out of Mind", odlično prihvaćen od publike, a od kritike proglašen remek-djelom i nagrađen Grammyjem. U preko 500 pjesama i 43 albuma prodanih u više od 57 milijuna kopija, Dylan je ispričao mnoštvo snova i razbijenih iluzija o Americi služeći se folkom, ritmom i bluesom, rock and rollom, gospelom, countryjem, i dakako, riječima, tako nadahnutima da ga kritičari nazivaju jednim od najvećih američkih pjesnika novijeg doba. Nije ga zaobišao ni magazin "Time" uvrstivši ga na 15. mjesto popisa najvažnijih osoba 20 stoljeća. Jedan je kritičar za njega rekao: "Bob Dylan nije nikada izašao iz mode, jer zapravo nikada nije ni bio u modi". O tome govori i nesrazmjer između prodanih ploča i njegove poetske i glazbene vrijednosti. Tako Dylan po prodaji daleko zaostaje iza Madonne ili jednoga Princea, ali njemu, koji ne mari za brojke, to nije ni važno, baš kao ni milijunima štovatelja koji ga se ovih dana sjećaju. (Hina) ln vl