IT-22.V.CORRIERE- HDZ ĆE UPRAVLJATI SAMO U KRAJINI?

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 22. V. 2001. Hrvatska, na lokalnim izborima ponovno se pojavljuje nacionalistička stranka "Hrvatski premijer dijeli osmijehe. No vidi se da su usiljeni. 'Uspjet ćemo. Uspjet ćemo', ponavlja. No jasno je da je Hrvatska kakva je izašla s nedjeljnih lokalnih izbora drugačija zemlja od one kakvu se predviđalo i kakvoj se nadalo. (...) Premijer se oslanja na broj vijećnika skupljenih s nezavisnih lista i iz koalicije. Međutim izbjegava razmišljati u apsolutnim postocima. U rastu je njegova stranka, socijaldemokratska, koja sve više postaje hegemon u savezu stranaka, no u nedjelju se koalicija koja drži vladu u Zagrebu zaustavila prilično daleko od 50 posto koje je postigla prije 15 mjeseci. Teško je biti precizan u zbrci lokalnih kandidatura, no poneki postotak više ili manje ne bi promijenio smisao nedjeljnog glasovanja: šamar 'mekoj tranziciji' od nacionalizma prema demokraciji. 'Poruka proizišla s birališta', priznao je predsjednik vlade, 'vrlo je jasna: unutar koalicije treba biti manje sukoba i manje sučeljavanja'. No, mimo riječi, već se naziru preinake vlade koje će na desno premjestiti osovinu izvršne vlasti. Smije se, međutim, Ivo Sanader, čelnik hrvatske nacionalističke stranke (HDZ), nasljednik preminulog 'oca domovine' Franje Tuđmana. HDZ nije pobijedio. Izgubit će gotovo sve gradonačelnike koje je imao. No zadržao je relativnu većinu u 14 od 21 županije u kojima se glasovalo. Poraz je određen zajedničkim svrstavanjem svih drugih stranaka koje odbijaju ući u koaliciju s onima koji predstavljaju kontinuitet spram starog Tuđmanova režima. HDZ će uspjeti vladati samo u krajini. No nije bilo propasti koju je nova vlada najavljivala. HDZ se odupro, svaki četvrti Hrvat koji je izašao glasovati stavio je križ na njegov simbol. Nacionalisti bi sada mogli nastojati stvoriti nove odnose s nekim strankama koje nisu u vladinoj koaliciji i pokušati ponovno osvajanje na slijedećim izborima. Prema hrvatskim političkim analitičarima razlozi grešaka u predviđanjima su izrazito nizak izlazak na birališta i razočaranje sporošću gospodarskog oporavka. Brojke potvrđuju tu pretpostavku. 2000. odaziv na izborima bio je 73 posto, u nedjelju samo 40 posto. Što se tiče gospodarstva, privatizacije (malobrojne) nisu bile dovoljne. Inflacija se vratila i ponovno skače na 6 posto. To nosi rizik da strane ulagače još uvijek drži daleko. No ono što je imalo utjecaja na biralištima je to da je svaki peti Hrvat bez posla. Teško je u takvom stanju povećati potporu vladi. Analizom lokalnih posebnosti u oči upada slučaj krajine i slučaj Istre. Krajina je proživjela najkrvavije razdoblje 'oslobodilačkog' rata protiv jugoslavenske federalne vojske. Ovdje se dogodilo najokrutnije i najnasilnije etničko čišćenje na štetu Srba. Hrvati koji su došli u posjed srpske imovine sigurno ne gledaju naklono na sramežljive pregovore Zagreba radi možebitnih kompenzacija izbjeglicama. Drugačiji je istarski slučaj. Tamo se Istarski demokratski sabor nametnuo s nadmoćnih 56 posto. Za IDS su glasovali koliko i talijanska manjina toliko i drugi hrvatski demokratski predstavnici. Nakon 54 godina jedan Talijan mogao bi ponovno biti gradonačelnik Pule. Na državnoj razini međutim rizik je da bi taj uspjeh mogao biti nedovoljan. Socijaldemokratski premijer izgleda da ide prema isključivanju istarskog predstavnika iz vlade kako bi se otvorio desnici. Uz to, potvrda dvojezičnosti koju žele Talijani još uvijek čeka autorizaciju Ustavnog suda i mogla bi postati roba za razmjenu od strane vlade radi udvaranja nacionalističkom biračkom tijelu."