GS: GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I BIH I DALJE ISPOD OČEKIVANJA

SARAJEVO, 22. svibnja (Hina) - Obujam robne razmjene između Hrvatske i Bosne i Hercegovine značajno je povećan nakon stupanja na snagu Ugovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje početkom ove godine, no ukupna gospodarska suradnja i dalje je na niskoj razini, ocijenio je danas voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u BiH (HGK) Miroslav Franjković.#L# U razgovoru s novinarima u Sarajevu Franjković je podsjetio na drastični pad trgovinske razmjene između dvije zemlje u 1999. i 2000. godini nakon suspenzije ugovora o suradnji između Hrvatske i Federacije BiH. Od početka ove godine na je snazi međudržavni ugovor o slobodnoj trgovini kojim je predviđeno ukidanje uvoznih carina u Hrvatskoj za proizvode podrijetlom iz susjedne zemlje, dok se tržište BiH još uvijek štiti postupnim smanjenjem carina za hrvatske proizvode koje će se u cijelosti ukinuti 2004. godine. U prvom tromjesečju ove godine ukupni izvoz iz Hrvatske u BiH povećan je za 13 posto u odnosu na prethodnu godinu dok je u obrnutom smjeru povećanje dostiglo čak 78 posto. Hrvatska je u ovom razdoblju u BiH izvezla roba u vrijednosti od gotovo 112 milijuna dolara, a iz susjedne zemlje uvezla robe vrijedne nešto više od 24 milijuna dolara. Odnos robne razmjene između dvije zemlje sada je 4,6:1 u korist Hrvatske, no to je prije svega razultat činjenice da BiH još nema dovoljnih količina konkurentne robe koju bi ponudila za izvoz, kaže Franjković. U sarajevskom predstavništvu HGK ne kriju nezadovoljstvo činjenicom da se gospodarska suradnja između Hrvatske i BiH i dalje odvija na najjednostavnijoj osnovi - putem klasične trgovine, dok složeniji oblici suradnje poput zajedničkih ulaganja ili nastupa na trećim tržištima izostaju. Uspješni primjeri poput ulaska Zagrebačke banke na tržište BiH ili ulaganja u mostarski "Aluminij" i dalje su prije iznimka nego pravilo, a bez odgovora ostaje i pitanje zašto tvrtke iz Hrvatske nisu pokazale nikakav ozbiljniji interes za sudjelovanje u procesu privatizacije u BiH, za razliku od tvrtki iz Slovenije koje su do sada kupile praktično sve što je vrijedilo. "Problemi su u brojnim neriješenim pitanjima u BiH, ali i u pasivnosti hrvatskih poduzeća", ocjenjuje Franković. Predstavnici HGK u BiH nedavno su pokušali poslovno povezati tvrtke iz istočne Bosne - Višegrada i Goražda - koje su prije rata djelujući u sastavu koncerna UNIS proizvodili upravo za hrvatsko tržište. Riječ je o proizvodima poput hladno valjanih limova ili bešavnih cijevi te brodskih čeličnih užadi. Sve te tvornice sada stoje i za pokretanje proizvodnje onoga što Hrvatska i danas treba potrebna su ulaganja za koja do sada nije bilo spremnosti. Poseban problem za brojna hrvatska poduzeća i dalje je nemogućnost raspolaganja imovinom u BiH. Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između dvije zemlje još nije potpisan a imovina koja obuhvaća više od 100 tisuća četvornih metara poslovnog i oko 15 tisuća četvornih metara stambenog prostora i dalje je u rukama "privremenih vlasnika". Tek na temelju posebne inicijative vlasti Sarajevske županije, do svojih poslovnih prostora u BiH uspjela je doći varaždinska "Vindija". (Hina) rm ds